IRRI – Projekt navodnjavanja

1. IRRI – Projekt navodnjavanja IRRI – Projekt navodnjavanja UDRUGA KORISNIKA SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE OPATOVAC UDRUGA KORISNIKA ZA NAVODNJAVANJE TOMPOJEVCI OPĆINA ODŽAK

2. FUNKCIONIRANJE, ODRŽAVANJE I POPRAVKA SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE (PROBLEMI, RJEŠENJA) Prof. dr Nezir Tanović

3. SISTEMINAVODNJAVANJA • Brojninačininavodnjavanjakojisuserazvilitokomvremenamogusesvrstatiutrimetode: • -površinskonavodnjavanje, • -podzemnonavodnjavanje, • -navodnjavanjekišenjem,

4. Površinskonavodnjavanjenajčešćejeprimjenjivanametodanavodnjavanjausvjetskimrazmjerima.Gotovo60%navodnjavanihpovršinaprimjenjujeovumetodu.Površinskonavodnjavanjenajčešćejeprimjenjivanametodanavodnjavanjausvjetskimrazmjerima.Gotovo60%navodnjavanihpovršinaprimjenjujeovumetodu. • Glavnakarakteristikaovognavodnjavanjajedavodautankomslojustagnirailitečepopovršinitla,teinfiltrirajućiseutlododubinerazvojakorijenovogSISTEMAobezbjeđujevoduzanjennormalanrastirazvoj.

5. Podzemnonavodnjavanjeilisubirigacijajemetodagdjesevodadovodiotvorenimkanalimai/ilipodzemnimcijevima,teinfiltrirajućiseutloidizanjem uslijed kapilarnih sila osigurava vodu u zoni rizosvere.

6. Navodnjavanjekišenjemjemetodakojasepočelauvoditisrazvojemstrojevaipumpi,terasprskivača,početkomprošlogvijeka.Ovanaprednijatehničkaopremaomogućilajedovođenjevodenanavodnjavanupovršinusimulirajućiprirodnukišu.Vodajeusistemkišenjadovođenapodpritiskomteizlazećikrozmlaznicuprskatloi/ilibiljke.Navodnjavanjekišenjemjemetodakojasepočelauvoditisrazvojemstrojevaipumpi,terasprskivača,početkomprošlogvijeka.Ovanaprednijatehničkaopremaomogućilajedovođenjevodenanavodnjavanupovršinusimulirajućiprirodnukišu.Vodajeusistemkišenjadovođenapodpritiskomteizlazećikrozmlaznicuprskatloi/ilibiljke.

7. Lokaliziranonavodnjavanjejemetodakojomsevodapodmanjimpritiskomdovodinapoljoprivrednupovršinugdjesevlažisamojedandioukupnepovršine.Vlažisesamomjestogdjeserazvijaglavnamasakorijena.Najvišesekoristiupodručjimagdjesuzalihevodezanavodnjavanjeograničene.Lokaliziranonavodnjavanjejemetodakojomsevodapodmanjimpritiskomdovodinapoljoprivrednupovršinugdjesevlažisamojedandioukupnepovršine.Vlažisesamomjestogdjeserazvijaglavnamasakorijena.Najvišesekoristiupodručjimagdjesuzalihevodezanavodnjavanjeograničene.

9. Navodnjavanje kišenjem Počinje sa primjenom čeličnih cijevi s brzim spojkama. Zatim nastaju poboljšanja sa aluminijskim cijevima i izvedbama rasprskivača. Danas se radi na sistemu kompjuterskog praćenja • Navodnjavanje kišenjem počinje se primjenjivati nakon otkrića parnih mašina, a svoju • pravu ekspanziju doživljava s razvojem rasprkivača i laganih čeličnih cijevi s brzim spojkama.

10. Postojivelikibrojnačinaisistemakišenja,alisvimasuzajedničkisljedećiosnovnidijelovi:Postojivelikibrojnačinaisistemakišenja,alisvimasuzajedničkisljedećiosnovnidijelovi: • Pumpa • Usisnicjevovod(primarnicjevovod) • Glavnicjevovod(Zalivnailidovodnamreža)Razvodnecijeviililaterali(Kišnelinije)Rasprskivači(prskači) • Pumpakojapumpavoduizizvora,kaoštojeakumulacija,bušotina,kanalilivodotok,tejepodpotrebnimpritiskomuvodiusistemzanavodnjavanje.Pumpanijepotrebnaukolikojevodauizvorištupodpritiskom. • Usisnicjevovodkojimsevodadovodiodizvoradopumpe. • Glavnicjevovodkrozkojisevodapotiskujeodcrpkeurazvodnecijeviodnosnokišnelinije.Kodstabilnihsistemaglavnicjevovodsenajčešćeugrađujepodpovršinutla,aprijenosnisistemiomogućavajupremještanjecjevovoda s jednepovršinenadrugu.Ukopanicjevovodiobičnosuizrađeniod čeličnih,azbestno-cementnihiliplastičnihmaterijala.Navelikim površinamaglavnicjevovodsejošgranaujedanilivišecjevovodakojiimajuistuzadaćudovodavodedorazvodnihcijevi.

11. Razvedene cijeviililaterali(kišnelinije)dovodevoduizglavnogcjevovodadorasprskivača. • Rasprskivačiraspršujuvodupopovršinitla,uzosnovniuslovujednačenogprekrivanjatj.vlaženjapovršine. • Navodnjavanje kišenjem može se, prema položaju rasprskivača, razvrstati u tri skupine • Stacionirani (stabilni ) • Mobilni (pokretni) • Polustacionirani

12. Stacionirani (stabilni ) sistem za kišenje ima sve svoje dijelove nepokretne i vezane za određena mjesta. Cjevovodi su ukopani ispod površine zemlje ili se polažu na površini terena. Kod ovih sistema proces zalivanja je mehanizovan i automatizovan što čini ovaj sistem pogodnim za korištenje i zahtijeva malo radne snagek • orištenje i zahtijeva malo radne snage. Zbog visoke cijene • Mobilni (pokretni) sistem za kišenje za vrijeme navodnjavanja ima sve svoje dijelove pokretne počevši od vodozahvata. Obično se primjenjuje za navodnjavanje malih površina u blizini vodozahvata. Svi dijelovi ovog sistema mogu se premještati sa pozicije na poziciju i mogu se koristiti na više zalivnih dionica. Ovi sistemi koriste plastične ili aluminijske ili čelične cijevi koje omogučuju transport, distribuciju i regulisanje vode. Polustacionirani sistemi za kišenje su najviše u upotrebi i oni imaju neke dijelove pokretne a neke nepokretne tj predstavljaju kombinaciju stacioniranog i mobilnog sistema za kišenjeališta i na mjestima gdje nije moguće koristiti ostale načine za navodnjavanje.

13. Mašine sa kružnim kretanjem (Centar Pivoti omogućavaju jednostavan i pouzdan rad Mašine sa linearnim kretanjem (lineari) omogućavaju navodnjavanje parcela kvadratnog oblika, što je čest slučaj. Uzimaju vodu direktno iz kanala ili se kače na hidrante

14. Mašinesa linearnimkretanjem-Lineari sanapajanjemiz otvorenihkanala Samohodnakrila Alum. cijevi Cjevnisistem

15. TIFONI Tifoni prečnika crijeva od 40 do 140 mm i dužine crijeva do 700 m. Obrtanje i štelovanje potpornih nogu može biti mehaničko ili hidrauličko. Podešavanje navodnjavanja može biti ručno ili putem kompjutera. Tifoni mogu biti sa pumpama koje mogu biti samostalne ili montirane na samom tifonu. Za navodnjavanje osetljivih kultura mogu se uz tifone koristiti odgovarajuće rampe Ram auradu

16. RASPRSKIVAČI Rasprskivač je najvažniji dio sistema jer o njemu zavisi efikasnost cijelog sistema. Glavni dijelovi rasprskivača su glava i mlaznica.Rasprskivač izbacuje vodu pod pritiskom kroz mali otvor ili mlaznicu, razbija je u fine kapi i stvara kišu koja se ravnomjerno raspodjeljuje po zemljištu. Promjer mlaznice i pritisk vode određuju intenzitet navodnjavanja. Većina rasprkivača vlaži tlo u obliku kruga, iako ima i drugih tipova vlaženja.

17. Svakograsprskivačakarakterizira sljedeće: • Radni pritisak potreban za dobru raspodjelu vode, • Protok ili količina vode koju izbacuje , Domet (m). • Istaglavarasprskivačamožesekoristitizarazličitiprotokipromjerovlaživanjapromjenomradnogpritiskai/ilipromjeramlaznice. • Opisrasprskivačakojiprilažeproizvođačnudipodatkeonajboljojkombinaciji. • Danasnatržištuimamovelikibrojrasprskivačakojisemogupodijelitiprema: • - tipu, • - dometu, • - pritisak pod kojim rade, • - načinu rada, • - obliku vlaženja; • - intenzitetu kišenja, • - broju mlaznica

18. Domet prskača Prema dometu prskači se dijele na : • Øprskače malog dometa , R < 5 m, • Øprskači srednjeg dometa, 5 < R < 15 m, • Øprskače velikog dometa 15 < R < 45 • Ødalekometne prskače (kišni topovi) 45 < R < 135 m. • Obično se prskači dometa preko 60 - 70m ne koriste u grupama. Pritisak • Prema pritisku prskači se dijele na : • Ømali (< 1,5 bara) • Øsrednji ( od 1,5 do 3,5 bara) • Øveliki (>3,5 bara)

19. Načinrada Rasprskivačedijelinanepokretneiobrtne. • Najprostijinepokretnirasprskivačisupramenastikojiradenaprincipudasevodaizbacujekrozmnogobrojnerupiceizalijevajukvadratnuilipravougaonupovršinu.Tijeloovihrasprskivačazavršavasekapicomsamnogobrojnimrupicamasamalimprečnikom.Ovirasprskivačiobičnoradepodpritiskomod0.5-3barasaproticajemod1-10l/min.adometjesvega5-6m.Oviprskačislužezazalijevanjerasadnika,malihvrtovaiparkovaokokućeiobičnokoristevoduizvodovoda. • Obrtniprskačisusloženijeisavremenijekonstrukcijeizavrijemeradaseobrćuukrug.Zalivnapovršinajenajčešćekružnogoblikaioviprskačipotpunodominirajuupraksi.KružnokretanjeprskačajeobičnoisprekidanoIpovezanosamlaćomvodekojidobija. • Obrtanjerasprskivačapostižesenadvanačina: Prskač jesnadbjevenmalomturbinomkojaprekoosovineiprenosapokrećeglavuprskaćaaobrćesemlazom Mlazvodeudaraujednurućicu,kojaoscilirausuprotnompravcupomoćujedneoprugeilikontratega.Tiudarcineprekidnoobrćuprskaćnaprijedzamalidiougla.

20. Premaoblikuvlaženjarasprskivačesedijelenaonekojivlaže cijeli ili dio kruga. • Intenzitetkišenjajejedanodosnovnihpokazateljakojikarakterišuradprskačaicijelogsistemazakišenje. • Intenzitetkišenjajekoličinavodekojapadnenapovršinutlaujedinicivremenatijekomradarasprskivača.Intenzitetkišenjaovisiokapaciteturasprskivača(m³h)i,kadaseradiostabilnimsistemima,razmakuizmeđurasprskivača,štoodređujenavodnjavanupovršinu(m²). • Stvarniintenzitetkišenjajeodnoskoličinedistribuiranevodekroznavodnjavanjepremavremenu. • Upraksiseobičnouzimasrdnjiintenzitetkišenjakojiseobračunavakaoodnossrednjeekoličinevode(dobijeneizvišemjerenja)ivremenamjerenja

21. Prilikomnavodnjavanjapotrebnojeosiguratidaintenzitetkišenjabudemanjiodintenzitetaupijanjavodeodzemljišta.Prilikomnavodnjavanjapotrebnojeosiguratidaintenzitetkišenjabudemanjiodintenzitetaupijanjavodeodzemljišta. • Ukolikojeintenzitetkišenjavećiodintenzitetaupijanjavodaćeseskupljatiubarice,oticatisazalivnepovršineikvaritistrukturuzemljišta.Ovoimazapsljedicuivećiutrošakvodekaoienergije.Dabiseovoizbjeglointezitetkišenjatrebadabude6-12mm/satzateškazemljišta,12-18mm/satzasrednjai30-45mm/satzalakšazemljišta. • Veličinakapi • Rasprskivačiproizvodekapiuširokomrasponuveličina,promjeraod0.5do4.0mm.Malenekapipadajuobičnoublizinirasprskivača,avelikeimajuivećidomet. • Rasponveličinakapiodređujeveličinaioblikmlazniceiradnipritisak narasprskivaču. • Prinižempritiskukapisuveće.Privisokompritiskukapisuznatnomanje,tejemogućepostićiiefekatzamagljivanja.

22. Raspodjelavode Rasprskivačiupotpunostinemoguproizvestipotpunoravnomjernuraspodjeluvodepocijelojnavodnjavanojpovršini.Čestovećakoličinavodepadaublizinirasprskivača,tesesmanjujepremarubovima,aradijalnaraspodjelavodeostavljanapovršiniobliketrougla.Dabisepostiglaštoujednačenijaraspodjelavodenacijelojpovršini,rasprskivačimorajubitipostavljenidovoljnoblizujedandrugomdabisenjihoviobliciraspodjelepreklapali. Oizvedbirasprskivačazavisiikolikimorabitirazmakmeđunjimadabisetakav efektpostigao. Najboljiseučinakpostižekadaserasprskivačipostavljajusavimblizujedandrugom,alitopovećavaintenzitet kišenja i troškove sistema. Fiksnopostavljenirasprskivačipostavljajuseobičnopo: ØKvadratnojili Ø Trouglastojshemi

23. Raspodjelavodeipreporučenirazmaci Ujednačenostraspodjelekojijemogućepostićistacionarnim sistemomunajvećojmjeriovisionačinudistribucijevodei razmakuizmeđurasprskivača.Poredtoga,ujednačenostznatno ovisiiovjetruiradnompritisku.Malenekapikojeproizvode rasprskivačiraznosivjetarštonarušavanačinvlaženjaismanjuje ujednačenostnavodnjavanja. Uvjetrovitijimuvjetimapotrebnojesmanjitirazmakrasprskivača kakobisepostiglaštoujednačenijaraspodjelavode. Nadalje, u vjetrovitim područjima potrebno je laterale postaviti okomitonasmjerduvanjavjetra,arazmakerasprskivačana lateralimasmanjiti.

24. Rasprskivačisunajefikasnijiakoradeunutarrasponapritiskakojipreporučujeproizvođač.Akojepritisakprenizak,mlazvodenećesedovoljnorazbijatiivećinaćevodeukrupnimkapimapadatipovanjskomrubuovlaženogpromjera.Rasprskivačisunajefikasnijiakoradeunutarrasponapritiskakojipreporučujeproizvođač.Akojepritisakprenizak,mlazvodenećesedovoljnorazbijatiivećinaćevodeukrupnimkapimapadatipovanjskomrubuovlaženogpromjera. • Ukolikojepritisakprevisok,razbijanjemlazajeprejakoizazivajućizamagljivanje,avećinavodepastćeublizinirasprskivača. • Obanavedenanačinaimajusmanjendometmlaza.ProizvođačirasprskivačaspecificirajupromjervlaženjazasvakukombinacijuveličinemlaznicairadnogpritiskadatogtiparasprskivačaMeđutim,uprirodnimuvjetimačestoputarazmaktrebakorigiratizbogvjetra. • Privjetruod5kmrazmakrasprskivačatrebasmanjitiza10%. Svakidodatnikmpovećanjabrzinevjetrarazmaktrebasmanjitiza1,5%.

25. Prednostinavodnjavanjakišenjem • Optimalnoprojektovanimidobroodržavanimsistemom navodnjavanjakišenjemmožesepostićivisokaefikasnostiuštedavode. 2.Navodnjavanjekišenjemnezavisioinfiltracijskojsposobnostitla,većsenjojprilagođava. • Ravnanjeterenanijepotrebno,budućidasesistemprilagođavatopografijiterena. • Površinestrmeilineravnetopografijemogusenavodnjavatibezrizikaodoticanjailierozije. • Mogućejeprimjenjivatiučestalonavodnjavanjemalogintenziteta,kakvoje,naprimjer,potrebnoufaziklijanja. • Sisteminavodnjavanjakišenjemmogukoristitimaleprotokenaizvoruvodeiprilagoditiseizdašnostiizvoravode. • Mehanizovani sistem kišenja traži vrlo malo radne snage i relativno se jednostavnonjimeupravlja. • Fiksnisistemkišenjatraživrlomaloterenskogradatokomsezonenavodnjavanjaimogućegajepotpunoautomatizovati.

26. Nedostacinavodnjavanjakišenjem 1.Početnitroškovisuvećinegozapovršinskonavodnjavanje,akotoneuključujeskuporavnanjeterena. 2. Ukolikonaraspolaganjunemakontinuiranodovoljnovode,tadajepotrebnoosiguratiakumulaciju. 3.Kadajekoeficijentinfiltracijetlamanjiod3-5mm/h,možedoćidopovršinskogoticanja. 4.Vjetrovitiisuhiuvjetiuzrokujugubitkevodeevaporacijomiodnošenjemvjetrom. 5. Vodaodređenogkvalitetamožeuzrokovatikorozijumetalnihcijeviusistemuzanavodnjavanje. 6.Vodaukojojimaotpadailipijeskamorasepročistitidanebidošlodozačepljenjamlaznica. 7.Visokavlagazrakaivlažnabiljkanakonkišenjapogodujurazvojunekihgljivičnihbolesti.

27. NAVODNJAVANJE KAPANJEM PatentiranjemprveplastičnekapaljkeodBlass-auIzraeluovajnačinnavodnjavanjapočeoseširitiposvijetu.Uređajkapanjakarakterišeupravokapaljkakaomjestonakojemsereduciraradnipritisakizcijeviiuoblikukapljiceispuštavodunailiutlo.Sobziromnamjestogdjesupostavljenelaterarnecijeviikapaljke,ovajnačinimadvasistema:površinskoipotpovršinskonavodnjavanje.Kodpovršinskognavodnjavanjacijeviikapaljkesupostavljeneiznadilinapovršinitla,akodpotpovršinskognavodnjavanjaonisuukopaneutlo

28. Osnovnitipovikapaljkisu: Økapaljkenaprincipulaminarnogtokavode(mikrocijevi), Økapaljkenaprinciputurbulentnogtoka(labirinta), Økompenzirajućekapaljkeilikapaljkenaprincipuizjednačavanjapritiska, Øsamoispirajućekapaljke. Sobziromnamjestoinstaliranjakapaljkinalateralnimcijevimarazlikujuse: kapaljkeugrađeneucijevi, idodaneilipostavljenenacijev. Uposljednjevrijemenatržištusepojavljujuitrakesugrađenimkapaljkama

29. Jedanodnajznačajnijihproblemanavodnjavanjakapanjemjezačepljenjekapaljki,bilomehaničkoilihemijsko.Jedanodnajznačajnijihproblemanavodnjavanjakapanjemjezačepljenjekapaljki,bilomehaničkoilihemijsko. • Začepljenjekapaljkijedirektnopovezanoskvalitetomvodezanavodnjavanje,tesnjezinimfizičkim,hemijskimimikrobiološkimosobinama.Svasutrifaktoraimeđusobnopovezana. • Zbogtogaprijeinstaliranjakapanjamorabitiurađenaanalizakvalitetavode.Sobziromnarezulatetihanalizatrebaodabratiodgovarajućaopremautj.sistemzanavodnjavanje. • BITNO JE STALNO PROVJERAVANJE FILTERA, VENTILA I INJEKTORA

30. Zalivna norma • Količina vode koja se daje pri jednom zalivanju predstavlja • zalivnu normu. Zalivna norma se obračunava na osnovu vodno • fizičkih svojstava zemljišta i svojstava biljke. Zalivna norma se • izražava u litrima po kvadratnom metru (l/m²), kubnim • metrima po hektaru (m³/ha) ili milimetrima (mm). • Za postizanje maksimalnih efekata navodnjavanja i očuvanje • pozitivnih svojstava zemljišta potrebno je pravilno odrediti • normu zalivanja. Ukoliko je zalivna norma mala dolazi do • nedovoljnog prokvašenja zemljišta i efekat navodnjavanja je • slab. Kada j zalivna norma prevelika, voda ponire u dublje • slojeve zemljišta i dovodi do zabarivanja ili zaslanjivanja i pogoršava aeraciju zemljišta što su negativni efekti • Navodnjavanja • Pravilno određena zalivna norma doprinosi većim efektima navodnjavanja, uštede u vode i energiji i struč om gazdovanju. • Normanavodnjavanja • Normanavodnjavanjapredstavljaukupnukoličinuvodekojutrebadodatinavodnjavanjemtokomperiodavegetacije.Izražavaseumilimetrimailimetrimakubnimpohektaru.Obračunavasepoformuli:

31. KVALITETVODEZANAVODNJAVANJE • Jedanodnajvećihnepovoljnihosobinaiproblemajestesekundarnozaslanjivanjeialkalizacijatla.Međutim,ovajproblemnijesvojstvensamomnavodnjavanju,većnjegovojnemarnojpraksi. • Poredzaslanjivanjaialkalizacije,uposljednjevrijemeproblemdodatnokomplikujesvečešćaprimjenaotpadnihvodazanavodnjavanje.Primjenomotpadnihvodanedefinisanogkvaliteta,moguseiutluiubiljciakumuliratištetnematerijeikojemogubitiuključeneuishranu.

32. Vodeni topovi • Velike Džinovske prskalice (topovi)udarne prskalice izrađene od mesinga sa dvije ili tri mlaznice. Radni pritisak je visok (4-8 bara). Protok prskanja je 6-60 m3/h. Džinovske prskalice se koriste za navodnjavanje krmnog bilja i poljskih usjeva putem sistema fiksnih uređaja ili samostalnih jedinica po principu pokretnog topa. • Pokretni top zahtijeva visok radni pritisak u mlaznici, 6-8 atm. Protok jednog topa može biti do 250 m3/h, aprečnik kvašenja do 50 m. Voda se doprema pomoću krutog ili fleksibilnog crijeva velikog prečnika. Crijevo je namotano na kalem montiran na prikolicu. Top se može izvući prema prikolici namotavanjem crijeva na kalem.Izbacivanje vode se po

33. Mehaničko navodnjavanje • Pomanjkanje kvalificirane radne snage, te ubrzan prelazak sa površinskog na navodnjavanje pod pritiskom, kao i potreba istovremenog navodnjavanja velikih površina pokrenuli su razvoj mehaničkog navodnjavanja. • Mehaničko navodnjavanje je pogodno za velike pravougaone parcele, ravne parcele površine preko 10-20 hektara ili blage padine. Vučni sistem sastoji se od običnih aluminijskih cijevi dužine 12 m, spojenih pomoću ojačanih spojnica da bi se na minimum sveo rizik od loma tokom vučenja. Cijevi su oslonjene na klizače ili točkove postavljene na svakih 6-12 m. Kod traka sa dužim cijevima, vertikala se montira u sredini radi veće stabilnosti. Vučenje se vrši uzdužno po redovima • Mehanička krila Tifon

34. Navodnjavanje kap po kap • Navodnjavanje kap po kap je trenutno najzastupljeniji sistem navodnjavanja u proizvodnji voća i povrća kako na otvorenom polju tako i u zaštićenim prostorima iz razloga što istim omogućujemo: Ušteda vode i energije; Precizno navodnjavanje; Bolji prinos i kvalitet; Smanjenje pojave bolesti i korova; Mogućnost korištenja vodotopivih đubriva; Ujednačeno navodnjavanje.

36. Grijanje • Grijanje plastenika i staklenika se obavlja na dva načina toplom vodom ili toplim zrakom • Kod sistema grijanja sa toplom vodom koriste se dva sistema sistem centralnog grijanja i otvoreni sistem.Sistem centralnog grijanja pokreće kotlovnica koja može da koristi različite energente struja,plin,drvo ,ugaljitd grijna tijela su cijevi sa krutim ili fleksibilnim vezama zavisno od namjene i izvedbe.Ovim načinom se cijevi mogu staviti u zemlju na zemlju ili iznad biljaka zavisno od tehnologije uzgoja.Otvoreni tip grijanja se koristi na lokalitetima na kojima ima geotermalne vode odgovarajuće temperature voda prolazi kroz sistem vrši zagrijavanje i na kraju ističe iz cijevi van. Grijanje toplim zrakom se ostvaruje uz pomoć termogena koji sistemom ventilatora ispuhuju topli zrak u objektu i na taj način održavaju potrebnu temperaturu.

37. VODA Uloga vode u biljci • jedna od osnovnih komponenti biljnih ćelija • sredina u kojoj se obavljaju svi metabolički procesi u ćeliji • neposredni učesnik u mnogim hemijskim reakcijama • omogućuje hidrataciju molekula, bubrenje i kretnje protoplazme • nužna je za održavanje strukturnog jedinstva ćelije • otapalo za mnoge hranjive materije i omogućuje kretanje u biljci • ima ulogu toplotnog bufera u životu biljke • OBLICI VODE • Gravitacijska voda • voda koja otječe pod djelovanjem gravitacije • Kapilarna voda • kapilarna voda predstavlja najznačajniji dio vode jer je raspoloživa za usvajanje • Higroskopna voda • vrlo čvrsto adsorbirana voda koja se uklanja nakon sušenja iznad 1050C biljkama potpuno nedostupna • Hemijski vezana voda • nije raspoloživa za usvajanje

38. VODA Slobodna voda voda koja struji od korijena preko stabljike do lišća gdje se isparava služi za transport materija od korijena do nadzemnih organa reguliranje topline biljke • Vezana voda • osmotski (vezana za ione i male molekule) • koloidno (vezana na koloidne micele) • higroskopski vezana voda (čvrsto adsorbirana voda) • Cjelokupni promet vode u biljci • primanje vode • transport vode • odavanje vode

39. VODNI REŽIM BILJAKA Primanje vode pasivan način pokretačka sila je gradijent vodnog potencijala (iz područja gdje je koncentracija vode veća u područje gdje je koncentracija vode manja) aktivan način uzimanje vode ide nasuprot gradijenta hemijskog potencijala (potrebna energija – metabolički procesi) • Faktori koji utječu na usvajanje vode • količina pristupačne vode u tlu • intezitet transpiracije • koncentracija otopine tla • temperatura tla • aeracija tla • sposobnost tla da zadrži vodu • razvijenost korijenovog sistema • u cilju izjednačenja vodnog potencijal (koncentracije vode) u listu i nezasićenoj atmosferi voda izlazi u vanjski prostor procesom difuzije

40. VODNI REŽIM BILJAKA Odavanje vode • transpiracija (u obliku vodene pare) • gutacija (u obliku kapljica) • suzenje (u obliku tekućine) • uzimanje mineralnih materija iz vanjske sredine i njihovo uključivanje u fiziološke procese biljke

41. Hvala na pažnji Hvala na pažnji