1 / 39

ZNAČAJ PROCENE INVALIDITETA (PREOSTALE RADNE SPOSOBNOSTI)

ZNAČAJ PROCENE INVALIDITETA (PREOSTALE RADNE SPOSOBNOSTI). Prof. Univ. Dr med Sci. Aleksandar P. S. Milovanović Spec. Medicine rada. REUMATOIDNI ARTRITIS – KVALITET ŽIVOTA. Progresivna bolest Hronična upala zglobova Posledično zglobno oštećenje. REUMATOIDNI ARTRITIS.

dori
Download Presentation

ZNAČAJ PROCENE INVALIDITETA (PREOSTALE RADNE SPOSOBNOSTI)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ZNAČAJ PROCENE INVALIDITETA(PREOSTALE RADNE SPOSOBNOSTI) Prof. Univ. Dr med Sci. Aleksandar P. S. Milovanović Spec. Medicine rada

  2. REUMATOIDNI ARTRITIS – KVALITET ŽIVOTA • Progresivna bolest • Hronična upala zglobova • Posledično zglobno oštećenje

  3. REUMATOIDNI ARTRITIS • Kod većine bolesnika ovo je teška bolest tokom koje napreduje oštećenje zglobova • Slabi ili se gubi sposobnost za rad i samozbrinjavanje • Socijalna i finansijska zavisnosti bolesnika od drugih osoba • Skraćenju životnog veka.

  4. Klasifikacija reumatoidnog artritisaSkor se dobija sabiranjem poena u sledeće 4 kategorije: Zahvaćenost zglobova • 1 veliki zglob 0 • 2-10 velikih zglobova 1 • 1-3 mala zgloba (sa ili bez zahvaćenosti velikih zglobova) 2 • 4-10 malih zglobova (sa ili bez zahvaćenosti velikih zglobova) 3 • više od 10 zglobova (uz zahvaćenost najmanje 1 malog zgloba) 5

  5. Klasifikacija reumatoidnog artritisaSkor se dobija sabiranjem poena u sledeće 4 kategorije: Serološki nalazi (najmanje 1 rezultat) • Negativni RF i negativni ACPA 0 • Nisko pozitivni RF ili nisko pozitivni ACPA 2 • Visoko pozitivni RF ili visoko pozitivni ACPA 3

  6. Klasifikacija reumatoidnog artritisaSkor se dobija sabiranjem poena u sledeće 4 kategorije: Reaktanti akutne faze (najmanje 1 rezultat) • Normalni CRP i normalna SE 0 • Izmenjeni CRP ili izmenjena SE 1

  7. Klasifikacija reumatoidnog artritisaSkor se dobija sabiranjem poena u sledeće 4 kategorije: Trajanje simptoma • Manje od 6 nedelja 0 • 6 ili više nedelja 1

  8. Procena funkcionalnog stanja lokomotornog aparata je od posebne važnosti ne samo samedicinskog već i sa socioekonomskog aspekta. • Prognoza bolesti! • Kojoj meri će njihov život biti promenjen? • Da li će bolest uticati na svakodnevne aktivnosti? • Da li će bolest uticati na radnu sposobnost?

  9. REUMATOIDNI ARTRITIS • Ocenjivanjem ovog statusa sagledavamo aktuelne mogućnosti bolesnika i definišemo postojanje i stepen funkcionalne ograničenosti i onesposobljenosti.

  10. PROGNOZA OBOLJENJA • Kod približno trećine bolesnika reumatoidni artirits je blagog toka, i invalidnost se ne razvija ni nakon više godina. • Kod 10% bolesnika oboljenje je akutnog progredijentnog toka, sa destrukcijama i deformitetima i razvojem invalidnosti nakon 2-3 godine. • Kod 50% pacijenata tok oboljenja je progredijentan spor, sa remisijama i recidivima, uz postepenu ali trajnu izmenu i smanjenje životne i radne sposobnosti.

  11. Ocena radne sposobnostiOpšti kriterijumi: • Starost i pol pacijenta • Priroda posla • Uslovi radnog mesta • Način dolaska i odlaska sa posla • Kvalifikacija • Radno iskustvo • Motivisanost za rad

  12. Ocena radne sposobnostiPosebnikriterijumi: • Na kojim nalazima se zasniva dijagnoza • Evolutivnost bolesti • Funkcionalni stadijum bolesti • Anatomski (rentgen) stadijum bolesti • Dosadašnja terapija • Mogućnost daljeg lečenja • Postojanje vanzglobnih komplikacija ili pratećih oboljenja • Nalaz na lokomotornom sistemu

  13. Nalaz na lokomotornom sistemu uzima u obzir: • pokretljivost, • opšte stanje, • korišćenje pomagala, • zamaranje, • febrilnost, • atrofiju mišića, • promene na nivou pojedinih zglobova. U svakom izmenjenom zglobu je potrebno utvrditi ili izmeriti pisustvo i karakter bola, otok, pokretljivost i deformitete.

  14. Preostala ORS - individualan pristup • utvrditi prisustvo ireverzibilnih promena na lokomotornom aparatu, • ireverzibilne promene na visceralnim organima, • drugim vanzglobnim lokacijama.

  15. ORS • Promena radnog mesta najčešće ne donosi željeni rezultat kod pacijenata sa RA, pogotovo pri radu na fizički zahtevnim poslovima. • Prekvalifikacija je od koristi radnicima koji imaju početne oblike reumatoidnog artritisa, sa prisutnim funkcionalnim ali ne i strukturnim promenama, i za radnike u dugotrajnoj remisiji oboljenja. • Skraćenje ili preraspodela aktivnosti tokom radnog vremena može biti privremena mera kod pacijenata sa izraženom jutarnjom ukočenošću zglobova, kao i kod pacijenata sa evolutivnim oblicima oboljenja, kada se nivo i trajanje radnih aktivnosti može prilagoditi stanju pacijenta.

  16. Potpuni gubitak radne sposobnosti se kod pacijenta sa RA može očekivati u slučaju kada je kod pacijenta: • RA prisutan u izraženoj formi (visok skor klasifikacije RA, dugotrajna jutarnja ukočenost, bolovi i otoci više zglobova, zamaranje, anemija, visoka sedimentacija) i pored primenjenih svih dostupnih terapijskih mera duže od 36 meseci • Prisutan III ili IV funkcionalni stadijum prema Steinbrockeru duže od 12 meseci • Prisutan III ili IV anatomski (rentgen) stadijum prema Steinbrockeru u jednom ili više zglobova značajnih za obavljanje posla

  17. Potpuni gubitak radne sposobnosti se kod pacijenta sa RA može očekivati u slučaju kada je kod pacijenta: • Prisutna aseptična nekroza glave femura i pored adekvatne terapije • Prisutna fiksirana kontraktura kolena veća od 15 stepeni i pored adekvatne terapije • Prisutne izražene vanzglobne manifestacije RA (koronarni vaskulitis, neuropatija, sindrom karpalnog tunela, mijelopatija, bubrežnainsuficijencija, Felty sindrom i dr)

  18. Na osnovu rendgenskih snimaka određuje se anatomski stadijum bolesti prema Steinbrockeru. Postoje 4 osnovna stadijuma: I – osteoporoza zglobnih okrajaka kosti oko inflamiranog zgloba, II- lako suženje zglobnog prostora, početne male erozije, III – znaci destrukcije hrskavice i kosti, IV – teške destruktivne ili resorptivne promene, luksacije, ankiloza. Funkcijska klasa bolesnika sa reumatoidnim artritisom određuje se opservacijom bolesnika prema Steinbrockerovim kriterijumima (I-IV, sposoban za sve poslove- nesposoban za bilo kakve aktivnosti, nepokretan).

  19. JUVENILNI HRONIČNI ARTRITIS • Sistemski početak (akutni početak, visoka febrilnost, ospa, limfadenopatija, perikarditis, upale zglobova) • Poliartikularni (postepen početak, dominira simetrična zahvaćenost malih i velikih zglobova, moguć iridociklitis, zahvatanje vratne kičme i sl) • Oligoartikularni početak bolesti (postepen početak, dominira zahvaćenost 1-4 velika zgloba, bez opštih manifetsacija bolesti)

  20. ORS • Osoba koja je u dečjem uzrastu obolela od JHA veoma često ima izmenjenu radnu sposobnost. • Potpuna radna nesposobnost postoji u slučaju razvoja III ili IV funkcionalnog stadijuma, u slučaju razvijenih vanzglobnih manifestacija, kao i u slučaju izražene evolucije bolesti. • Preostala radna sposobnost postoji ukoliko zahvaćenost velikih zglobova donjih ekstremiteta nije tog stepena da značajno remeti kretanje, ukoliko nisu dominantno oštećeni zglobovi neophodni za normalno obavljanje posla (npr. mali zglobovi šaka kod administrativnih poslova i sl). • Osobe sa JHA uglavnom nisu u stanju da rade poslove u lošim ili ekstremnim mikro ili makroklimatskim uslovima.

  21. ANKILOZIRAJUĆI SPONDILITIS (Mb. Bechterew) • Hronično zapaljenjsko reumatsko oboljenje koje najčešće počinje u sakroilijačnim zglobovima donjih ekstremiteta • zatim se širi na sinovijske zglobove kičmenog stuba (intervertebralni, kostovertebralni i sl), • koksofemoralne i glenohumeralne zglobove. • Razvoj promena na zglobovima je praćen zapaljenskim promenama u insercijama kičmenog stuba (prednji i zadnji uzdužni ligament, interspinalni ligament i sl), • oko karlice i povremeno u regionu Ahilove tetive. • Oboljenje može biti praćeno pojavom recidivirajućih akutnih prednjih uveitisa, razvojem urolitijaze ili amiloidoze, kao i aortitisa i srčane insuficijencije. • Spontano zalečenje zapaljenskih promena je putem osifikacije sa posledičnom ankilozom zglobova, osifikacijama tetivnih i ligamentnih insercija, koštanih premošćenja pršljenova do kompletne ankiloze kičmenog stuba („bambusov štap“).

  22. Kriterijumi za postavljanje dijagnoze klinički nalaz: • Ograničenje pokretljivosti lumbalnog dela kičmenog stuba u sve tri ravni • Podatak o bolu u predelu torakolumbalnog spoja ili lumbalnom delu kičmenog stuba • Ograničena pokretljivost zida grudnog koša

  23. Kriterijumi za postavljanje dijagnoze rentgen nalaz: • 0 – Normalan nalaz • 1 – Suspektan nalaz • 2 - Minimalni sakroilitis • 3 - Umereni sakroilitis • 4 - Ankiloza

  24. Dijagnoza ankilozirajućeg spondilitisa se može postaviti ukoliko postoji • bilateralni sakroiliitis stadijum 3 ili 4 i jedan od kliničkih kriterijuma ili • unilateralni sakroiliitis stadijuma 3 ili 4 ili bilateralni sakroiliitis stadijuma 2 sa prisutnim kliničkim kriterijumom 1 ili kliničkim kriterijumima 2 i 3

  25. ORS • U slučaju ankilozirajućeg spondilitisa, umerena fizička aktivnost tokom obavljanja posla je poželjna • Dugo sedenje, stajanje, prinudni položaji i drugi vidovi imobilizacije i odmaranja kičmenog stuba samo pogoršavaju tegobe.

  26. ORS • Radna sposobnost pacijenta se procenjuje individualno i zavisi od opšteg stanja pacijenta, težine i faze bolesti, stepena zahvaćenosti kičmenog stuba, stepena zahvaćenosti insercija i perifernih zglobova, kao i od prisustva/odsustva vanzglobnih manifestacija bolesti. • Naravno, ocena zavisi i od prirode posla koji pacijent obavlja, uslova rada, motivisanosti za rad, kao i primenjenih mera terapije i rehabilitacije.

  27. ORS • Ukoliko je moguće, već po postavljanju dijagnoze ankilozirajućeg spondilitisa, potrebno je razmatrati potencijalnu promenu radnog mesta ili prekvalifikaciju. • Prilikom procene radne sposobnosti potrebno je detaljno utvrditi stanje svih zahvaćenih struktura, od sakroilijačnih zglobova, preko svih segmenata kičmenog stuba.

  28. ORS Potpuna radna nesposobnost nastaje u slučaju razvoja: • progresivnih obostranih koksitisa, • glenohumeralnih artritisa, • artritisa oba kolena, • izražene kifoze torakalne kičme, • oštećenja cervikalne kičme, • značajnih oštećenja vida ili srca.

More Related