Download
slide1 n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
KRISTALOGRAFIJA IN MATEMATIKA PowerPoint Presentation
Download Presentation
KRISTALOGRAFIJA IN MATEMATIKA

KRISTALOGRAFIJA IN MATEMATIKA

334 Views Download Presentation
Download Presentation

KRISTALOGRAFIJA IN MATEMATIKA

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. KRISTALOGRAFIJA IN MATEMATIKA

  2. Škole u projektu: Srednja zdravstvena inkozmetična šola Maribor Srednja zdravstvena škola Split S KVALITETNIM ZNANJEM, SOČUTJEM, SPOŠTOVANJEM, ODGOVORNOSTJO DO DOBREGA POČUTJA Z NAMI.

  3. KRISTALI, KRISTALIZACIJA IN MATEMATIKA PRIPREMILI: Tadej Galun, Žiga Sledič, Mateja Korent, Barbara Petrovič, Franci Antlej, Angela Beljan i Ena Kuliš MENTORI: Karmen Križnik Podobnik, Karmen Cvetrežnik i Mirjana Mlikotić, prof.

  4. KRISTAL Kristal je trdna snov, ki ima urejeno notranjo zgradbo. To pomeni, da lahko s poznavanjem leg le nekaj gradnikov kristala napovemo lege vseh ostalih gradnikov, čeprav so ti od izhodišča močno oddaljeni. Kristal je kruta tvar koja ima pravilnu unutarnju strukturu. To znači da možemo, poznajući građu samo nekoliko blokova kristala predvidjeti građu svih drugih blokova, čak i ako su oni znatno udaljeni od početne točke.

  5. Riječ kristal potječe iz grčke riječi "krystallos", što znači čisti led. Ljudi su stoljećima mislili da su kristali led. • Beseda kristal izhaja iz grške besede krystallos, kar pomeni led. Ljudje so stoletja mislili, da so kristali led.

  6. Elementi kristala su atomi, ioni, molekule, ili polimerni lanci. Gradniki kristalov so atomi, ioni, molekule alipolimerneverige.

  7. ZGRADBA KRISTALOV Danes kristale delimo na periodične in neperiodične. Danas razlikujemo periodične i neperiodične kristale.

  8. TRIKLINSKI KRISTALNI SISTEM

  9. MONOKLINSKI KRISTALNI SISTEM

  10. ORTOROMBIČNI KRISTALNI SISTEM

  11. TETRAGONALNI KRISTALNI SISTEM

  12. HEKSAGONALNI KRISTALNI SISTEM

  13. KUBIČNI KRISTALNI SISTEM

  14. KRISTALIZACIJA Kristalizacija je oblikovanje trdnih delcev v homogeni fazi. V kemijski tehniki je najpomembnejša operacija kristalizacija iz raztopin. Kristalizacija je oblikovanje čvrstih čestica u homogenoj fazi. U kemijskoj tehnologiji najvažniji je postupak kristalizacije iz otopina.

  15. Na svijetu ne mogu se naći čak ni dva identična kristala, jer su uvjeti u kojima se oni pojavljuju vrlo različiti. Na svetu ne najdemo niti dveh popolnoma enakih kristalov, saj so razmere, v katerih nastajajo, zelo različne.

  16. Kristalizacija kuhinjske soli-http://www.youtube.com/watch?v=-NIVQROAl_0

  17. Kristali • To je periodični prostorni raspored atoma, molekula i • iona • So periodična prostorska razporeditev atomov, molekul in ionov

  18. Geometrijska urejenost • Zunanje ploskve kristalov določene snovi oklepajo vselej enake kote • na velikost ploskev vplivajo pogoji, pod katerimi kristal nastaja • Vanjske plohe kristala kod određenih tvari zatvaraju uvijek iste kutove • na veličinu plohe utječu uvjeti pod kojima kristal nastaje

  19. Pravilni vanjski oblik kristala posljedica je pravilne unutarnje strukture. Ravne vanjske plohe kristala nastaju kao posljedica usporenog rasta kristala u smjerovima koji su okomiti na tu površinu. Kristali natrijevog klorida, koji se iskristaliziraju iz zasićene vodene otopine, imaju oblik kocke. U smjeru prostornih dijagonala kocke rast kristala je najbrži, a u smjeru okomitom na vanjsku površinu je najsporiji. Pravilna zunanja oblika kristalov je posledica pravilne notranje zgradbe. Ravne zunanje ploskve kristala nastanejo kot posledica počasnejše rasti kristala v smereh, ki so pravokotne na te ploskve. Kristali natrijevega klorida, ki kristalizirajo iz nasičene vodne raztopine, imajo obliko kocke. V smeri telesnih diagonal kocke je rast kristala najhitrejša, v smeri, pravokotni na zunanje ploskve pa najpočasnejša.

  20. Nastanekkristalov - brzina hlađenja otopine ili talina i isparavanje otapala, - temperatura, - tlak - koncentracija   - i čistoća otopine. • Na rast vplivajo: - hitrost ohlajanja raztopine ali taline in izhlapevanja topila, - temperatura, - tlak, - koncentracija - in čistost raztopine.

  21. • U prirodi rastu u skupinama • mogu biti stopljeni (međusobno srasti) , mogu se prerastati i tako tvoriti zaista interesantne oblike • Veličina kristala je vrlo različita • Svaka tvar se kristalizira u različitim uvjetima • V naravi rastejo v skupinah • Lahko so zraščeni, lahko se preraščajo in tako tvorijo prav zanimive oblike • Velikost kristalov je zelo različna • Vsaka snov kristalizira pri drugačnih pogojih

  22. Kristalizacija • prijelaz tvari iz plinovitog i tekućeg agregatnog stanja u čvrsto • Pri tome se atomi elemenata razvrstavaju u pravilnu prostornu mrežu • prehod snovi iz plinastega in tekočega agregatnega stanja v trdno • Pri tem se atomi elementov razvrstijo v pravilno prostorsko mrežo

  23. • Najčešće nastaju iz magme • Kad se magma hladi, prelazi u kruto stanje, ali ne sva odjednom • Ovisnood brzine hlađenja formiraju se manji ili veći kristali • Lijepi, pravilni oblici kristala razvijaju se samo ako je njihov rast neometan • Najpogosteje nastajajo iz magme • Ko se magma ohlaja, prehaja v trdno stanje, vendar ne vsa naenkrat • Odvisno od hitrosti ohlajanja se oblikujejo manjši ali večji kristali • Lepe, pravilne oblike kristalov se razvijejo le, če njihova rast ni ovirana

  24. Umetni kristali • Sve više se koriste kristali u industriji i za nakit • u industriji i draguljarnicama prirodni kristali su relativno rijetki, a time i jako skupi • sve se više razvija industrija umjetnih kristala • Poraba kristalov v industriji in draguljarstvu je vedno večja • Naravni kristali, potrebni industriji in draguljarjem, so namreč razmeroma redki in s tem dražji • vedno bolj se razvija tudi industrija umetnih kristalov

  25. kalcit P = 2(ab + ac + bc) V = abc

  26. Cinkov sulfit

  27. ametist

  28. LITERATURA • POVZETO PO: • Minerali in kamnine, Vuk Karadžič • http://sl.wikipedia.org/wiki/Kristal

  29. KRISTALI I NJIHOVE SIMETRIJE

  30. Zbog čega neki predmet uočavamo u mnoštvu drugih,zbog čega nam se čini ljepšim od drugih? Često je razlog tome upravo simetrija koju posjeduje Simetriju možemo pronaći u svakodnevnom životu,a najviše na području matematike, fizike, biologije, pa čak i glazbe

  31. Kristali su zaokupili našu pažnju upravo svojom ljepotom

  32. Kristali se javljaju u svim oblicima i veličinama. Neki imaju prirodne šiljke, drugi su zaobljeni i glatki Neki formiraju grozdove, drugi stoje pojedinačno

  33. Bitan element njihove ljepote je upravo simetrija koju posjeduju

  34. ŠTO JE SIMETRIJA? Simetrija je riječ grčkog podrijetla i znači ravnomjerni odnos pojedinih dijelova cjeline Ako se nekakvom operacijom djeluje na neki objekt, a da se taj pri tome ne promijeni, objekt je simetričan s obzirom na tu operaciju, a operacija se zove simetrijska operacija.

  35. OSNA SIMETRIJA Simetrija kod koje se oblik može podijeliti na dva dijela pravcem ili ravninom, tako da je svaki dio zrcalni odraz onog drugoga Pravac kojim se dijeli oblik naziva se os simetrije

  36. CENTRALNA SIMETRIJA U centralnoj simetriji se objekt preslikava kroz jednu točku koju nazivamo centar simetrije Dobar primjer za ovakav oblik simetrije jest kružnica

  37. ROTACIJSKA SIMETRIJA simetrija koja je svojstvena tijelu ili sustavu ako njegova svojstva ostaju nepromijenjena nakon zaokreta za bilo koji kut

  38. Pravilna četverostrana piramida se rotacijom za višekratnike kuta 3600 : 4 = 900 (tj. rotacijom za 900, 1800, 2700 i 3600) preslika sama na sebe. Kažemo da ta piramida ima četverostruku cikličku simetriju, što označavamo s C4. 1

  39. Pravilna četverostrana prizma ima više osi rotacije

  40. TRANSLACIJSKA SIMETRIJA Translacijska simetrija se može opisati kao ponavljanje neke strukture pomicanjem za određeni vektor

  41. SIMETRIJE KRISTALA • Kristali su pravilna tijela geometrijskog oblika u kojem su atomi, molekule ili ioni pravilno raspoređeni po određenom uzorku koji se ponavlja u svima trima dimenzijama • U unutarnjoj strukturi kristala uočavamo translacijsku simetriju

  42. Unutarnja građa dijamanta Unutarnja građa grafita

  43. Kao posljedica pravilnosti unutrašnje građe, pojavljuju se pravilnosti u vanjskom izgledu kristala

  44. Svaki kristal ima RAVNINU SIMETRIJE, OS SIMETRIJE i CENTAR SIMETRIJE.

  45. Ravnina simetrije dijeli kristal na 2 jednaka dijela, kao predmet i slika na zrcalu