1 / 37

Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof .

Autentičnost u turizmu – kroz doživljaj uz pomoć animacije i emocija 12.seminar Arhivi, knjižnice, muzeji Poreč 27.11.2008.g. Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof. DOGAĐANJE = DOŽIVLJAJ= AUTENTIČNO ISKUSTVO.

Download Presentation

Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof .

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Autentičnost u turizmu – kroz doživljaj uz pomoć animacije iemocija12.seminar Arhivi, knjižnice, muzejiPoreč 27.11.2008.g. Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof.

  2. DOGAĐANJE = DOŽIVLJAJ= AUTENTIČNO ISKUSTVO Organiziranje = osmišljavanje i upravljanje doživljajem Dimenzije doživljaja: • očekivanje • dolazak • atmosfera • “apetit” • aktivnosti • pomoćna sredstva i materijali

  3. Elementi “orkestriranja” doživljaja • priča –daje značenje resursu, oživljava ga, kroz priču on postaje relevantan posjetiteljima • životnost – posjetitelji žele ljudsku dramu iz povijesti koju žele doživjeti • sudjelovanje – posjetitelji sudjeluju u stvaranju doživljaja ( preko emocije i uz upotrebu animacije) • relevantnost- priča mora biti povezana s iskustvom i znanjem posjetitelja • autentičnost i kvaliteta

  4. Iskustvena vrijednost proizvoda • Iskustvena vrijednost nekog proizvoda stvarni je činitelj koji utječe na motivaciju klijenta da kupi ili ne kupi neki proizvod, posjeti ili ne neku određenu destinaciju • Turist traga za emocionalnim iskustvima kao što su: • zabava • pustolovina • događanje • uzbuđenje

  5. je skup potreba, a želju za putovanjem stvaraju interni i eksterni stimulansi jednom kada je potreba prepoznata, želja je aktivirana i može biti zadovoljenja samo kupnjom objekta želje motivi putovanja dijele se na primarne i sekundarne i djeluju unutar parametara društvenih i ekonomskih determinanti Turisti traže različite razine putovanja kako bi izbjegli prejake poticaje (mentalni ili fizički umor) bilo preslabe (dosadu) Događaj nastaje onda kada destinacija odlučiti koristiti usluge kao pozornicu, a dobra kao rekvizite kako bi privukli turiste Dok su proizvodi zabavni, dobra materijalna a usluge nematerijalne, doživljaji se pamte. Za postizanje odgovarajuće inscenacije doživljaja potrebna je a n i m a c i j a ( od lat. animare = udahnuti dušu) Motivacija vs. animacija

  6. Kako posjetitelje uključiti u doživljaje • Klijenti pasivno sudjeluju onda kada nisu izravno povezani sa samim događajem, npr. kada slušaju operu. • Kad aktivno sudjeluju, klijenti su osobno angažirani i doživljaj “ide prema turistu”(promatranje npr. gledanje televizije) i kada “turist ide prema doživljaju” ( igranje virtualnih igara npr.)

  7. Autentično = istinito • Nekada su masovni turisti očekivali da budu izolirani od autentičnosti strane kulture i domaćeg stanovništva, bili su u nekoj vrsti balona • Zahtjev za autentičnim ne znači nužno traganje za egzotičnim, neotkrivenim i primitivnim. Čak i oni najbanalniji aspekti turizma mogu pružiti egzistencijalnu autentičnost. • Odluka turista hoće li nešto kupiti ili neće ovisi o tome koliko I S T I N I T I M doživljavaju proizvod, uslugu ili doživljaj

  8. Turizam = prodavanje snova? • Suština i bit turizma je prodavanje/ostvarivanje snova... • Svaki lokalitet treba mit koji je u stanju privlačiti magičnom snagom svoje priče. • Za to koristimo arhetipske figure kao element u sadržaju priče (kraljevi i kraljevne, junaci: pravi i legendarni, ali isto tako i: zmajevi, Robin Hood, kauboji i indijanci ili vječno romantične ličnosti kao Romeo i Julia... • VA=Dm3 ( Visitor Attracion is a Dream consisting of Myth, Magic and Mystery)

  9. Unique-experience /jedinstveno iskustvo • Posjetitelji žele doživjeti jedinstveno iskustvo: (Schouten 1995) • Uncommon, (zabavno, koje će ostati u sjećanju) • Novelty (znatiželja koja stvara novo iskustvo i novo gledanje) • Inspiring (provokativno i stimulirajuće) • Quality ( orijentacija na kupca i uslugu, kvaliteta) • Understanding (shvaćanje o mjestu i vremenu u kome se trenutno turist nalazi, npr. prošlost u sadašnjosti) • Emotions (treba buditi osjećaje)

  10. Kulturni identitet i tradicija • Ona nema nacionalnih granica, jer kulturni identitet može biti znatno širi od granica jedne sredine. • Kultura čovječanstva nije fizički zbroj nacionalnih kultura • Specifičnosti nacionalnih kultura tek su doprinosi široj svjetskoj kulturi. • Tradicija jednog naroda i jedne sredine uključuje sve to, pripadnost širim kulturnim krugovima i civilizacijama koje su živjele, stvarale i razvijale se na njegovu tlu kroz čitavu njegovu prošlost. • Dakle, kulturna tradicija neke sredine, odnosno zajednice ili naroda, rezultat je različitih interakcija u prošlosti ali i u sadašnjosti.

  11. Koliko je udio originalnosti uslijed promijene koju uzrokuje turizam, pitanje je koje se mora istraživati od slučaja do slučaja. • Podrazumijeva se da težnje budu usmjerene ka što izvornijem obliku običaja/pjesme/plesa i sličnog, kako bi se prezentirala vjerodostojnija tradicija receptivne zemlje. • Upravo time receptivna zemlja dobiva na kvaliteti turističke ponude, jer se ta ponuda onda stvarno razlikuje od ponude neke druge turističke zemlje

  12. U svakom slučaju, mijenjanje tradicije je karakteristika našeg vremena, a je li pojava loša ili dobra treba vidjeti u njenoj primjeni. • Ono što bi bilo dobro istražiti jest koliki je udio kreativnosti u izmišljanju tradicije u odnosu na točnu prezentaciju onoga što se želi ponuditi turistu

  13. tradicionalna ponuda teži „modernizaciji“ uslijed pritisaka turizma. • Tada govorimo o slučajevima interpretacije, posuđivanja i izmišljanja tradicije (što može rezultirati negativnostima po receptivnu zemlju jer se oslanja na tradicije koje nisu živjele na tom teritoriju – ili su tuđe, ili nisu ničije nego su u potpunosti nove.)

  14. Turistički doživljaj • Odluka da se turistički doživljaj smatra autentičnim određena je autentičnošću turističke atrakcije • Tipom društvenih odnosa koji su uspostavjeni oko nje. • Bitan je i prostor u kojem se atrakcija nalazi, • Prisustvo elemenata koji utječu na proces percepcije

  15. Autentičnost • Ovaj aspekt autentičnosti od velike je važnosti kod oblikovanja, odnosno konvertiranja mitova, predaja i legendi u turistički destinacijski proizvod • upravo folklorni i inerpretativni elementi mitova, predaja i legendi kao tradicijske kulture posjeduju sve ono što je potrebno za kvalitetnu komunikaciju s turistom

  16. U mnogo slučajeva baština se „interpretira“ za konzmenta, turista, i to toliko da izravna veza sa artefaktom ili područjem koje se interpretira često više i ne postoji. • Autentičnost obično asocira na točnu prezentaciju prošlosti pomoću njenih sačuvanih ostataka (bilo materijalnih, bilo duhovnih). • Ako se tako promišljena autentičnost veže uz turizam, točna prezentacija prošlosti više neće biti zanimljiva. • Naime, u turizmu ostaci te prošlosti samo služe kao sirovina koju treba pronaći i upotrijebiti u skladu sa suvremenim stavovima i pravilima struke

  17. Tako su često lokalne tradicije, stilovi života i lokalna umjetnost sabijeni u jednu vremensku točku i predstavljeni na jasan način za turističku potrošnju. • Labava upotreba kulture u svrhu prodavanja destinacija tako može dovesti do napetosti i konflikta ukoliko lokalno stanovništvo osjeća da se njegova kultura i povijest neprikladno prezentiraju

  18. ako se kultura prikazuje kao „autentična“, a ustvari to nije, spremnost na takav kompromis mora pokazati lokalno stanovništvo. • ako potreba za „autetiziranjem“ dolazi od strane turističkih djelatnika u marketingu, lokalno stanovništvo takav kulturni proizvod nikako ne može osjećati kao svoj. • Međutim, ako takva potreba proizađe iz same zajednice, onda je tada i proizvod te iste zajednice, te je takva „autentičnost“ opravdana.

  19. Glumljena autentičnost • Autentičnost se ponekad svjesno i glumi. • Poznati slučajevi etno-sela sagrađenih upravo radi turizma. • Lokalno stanovništvo, koje inače živi „modernim“ životom, koje ima svoja zanimanja, mjesta i uloge u društvu bilo kao prodavač, računovođa, liječnik, po potrebi preuzima uloge vračeva, plesača, lovca

  20. Hrvatskoj, kojoj ne nedostaje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, kronično nedostaje interpretacije kao ključnog elementa u kreiranju turističkog proizvoda. Standardna je pojava: resurse imamo ali ih ne znamo iskoristiti na pravi način jer danas ne govorimo više o turističkom proizvodu nego o turističkom doživljaju!

  21. turistička destinacija je geografsko područje koje nudi sve one objekte za smještaj, prehranu i razonodu koji su potrebni i važni za boravak gostiju tijekom odmora turist/gost konzumira različite usluge koje pridonose stvaranju jednog cjelovitog stava u svijesti turista/gosta destinacije se trebaju prilagoditi gostima te stoga prikupiti mnogo znanja o njima: DATI GOSTIMA ONO ŠTO ŽELE I ŠTO IH ZANIMA Inovacijski proizvodi: programi privrženosti, novi događaji koji se zasnivaju na lokalnim tradicijama i sl. baština pridonosi atraktivnosti turističke destinacije, a u baštinu ubrajamo povijesne vrijednosti iz prošlosti kao dio kulturne tradicije to mogu biti i priče, pjesme, plesovi, rituali, običaji, predaje, legende itd. turist ne želi ići na mjesto gdje nema što vidjeti i iskusiti Destinacija kao uslužna kompanija

  22. Destinacija v.s. destinacijski milje • U procesu odlučivanja o putovanju, imidž nekog područja ponajprije utječe na izbor destinacije, dok milje uglavnom utječe na ponašanje i aktivnosti turista. • Štoviše, imidž je ključni činitelj u privlačenju posjetitelja koji prvi put dolaze, dok destinacijski milje ima ključnu ulogu u poticanju ponovnih posjeta • Turisti su u potrazi za prisnošću kad odabiru destinaciju i posjećuju neko mjesto: oni žele vidjeti i znati sve i osjetiti stvarnu povezanost

  23. Svetost, ljepota i užitak • Indijci i Kinezi su od samih početaka svojih civilizacija s pažnjom i učenjačkim poštovanjem slavili užitak kao ljepotu i svetost • DHARMA (etičke i religiozne dužnosti) • ARTHA (stjecanje materijalnih dobara) • KAMA (užici i čula) • Sretna i harmonična ličnost je ona koja nije zanemarila ni jedan od ovih ciljeva

  24. Ako želimoimati more, promatrajmo ga i otvorimonaše ruke u njegovoj vodi i cijelo more biti će u njima. Jer ako zatvorimo ruke da ga zadržimo, one će ostati prazne...

  25. Ako želimoimati vjetar, pružimo ruke i raširimo šake i sav vjetar biti će naš, jer ako poželimozadržati ga , ostaćemo bez ičega...

  26. Ako želimo imati sunce i uživati u njegovoj čudesnoj svjetlosti, trebamo otvoriti svoje oči i posmatrati ga… jer ako ih zatvorimo da zadržimo svjetlost koja je već stigla do nas, ostaćemo u tami...

  27. VMGR/05 Ako želimo uživati u radosti, oslobodimo se navike da posjedujemo i zadržavamo...

  28. Klijenti traže kod ovakve destinacije emocionalni doživljaj, visoku kvalitetu i više brige o sebi Doživljaji ne bi trebali nuditi samo zabavu i zadovoljstvo nego i nuditi zagonetku, poruku i osjećaje Uloženo vrijeme ima sve veću vrijednost tako da kratki izleti obećavaju SNAŽNIJE DOŽIVLJAJE Najmoderniji oblik odmora i provođenja slobodnog vremena u gradskim sredinama te sve češći motiv turističkih putovanja idealan način “stimulacije” svih čula kroz različite oblike masaže, uživanje u različitim oblicima relaksacije, meditacije uz upotrebu često i istočnjačkih metoda i tehnika Wellness i spa

  29. Aromaterapija • Niti jedno naše čulo nema tako jak i izravan utjecaj na mozak kao osjet mirisa, jer mozak pamti mirise koje smo tijekom života osjetili. Oni nas čine sretnima, smiruju nas, opuštaju i uravnotežuju duh i tijelo. • MIRIS kao SREDSTVO za stvaranje atmosfere ( aromaterapija )

  30. Emocije/osjećaji • Emocije snažno utječu na naše misli i ponašanje, i to vrlo primitivnim mehanizmima, koji se često protive logici i nisu uvijek na svjesnom nivou, pa se nerijetko nalazimo u situaciji da ne razumijemo svoje postupke ako su oni bazirani na emocijama koje nismo kvalitetno osvijestili. Kad smo sretni, vjerojatno ćemo osjećati uzbuđenje, zadovoljstvo, zaljubljenost, samopouzdanje, ponos i slične ugodne emocije. Kad osjećamo nedostatak samopouzdanja, istovremeno se većina ljudi osjeća beznadno, uplašeno, nervozno, napeto…

  31. Ritmična sreća • Ovo je posebno intenzivna vrsta sreće povezana s intenzivno ritmičnim aktivnostima. • Doživljava se kroz ples, pjevanje, sviranje, aerobik… • Gdje god ljudska aktivnost uključuje „udarac“ odnosno ritam, postoji mogućnost da nas on ponese • Dijeliti taj osjećaj s drugima pojačava to iskustvo • tada ljudi odbacuju bilo kakvu intelektualnu kontrolu i prepuštaju se ritmu , što vodi do intenzivnih trenutaka sreće • potiče izlučivanje endogenih endorfina, tzv.˝hormona sreće˝ u mozgu

  32. Turistička destinacija kao milje sreće 1/2 • Budući da je sreća složena pojava, većina ljudi nerijetko ima vlastiti pojam sreće. • Sreća nastala zbog putovanja, kao subjektivni činitelj kvalitete života, ima brojne sastavnice od kojih se većina može nalaziti u miljeu lokaliteta koji se posjećuje. • Turisti često selektivno percipiraju elemente krajolika, zvukove, društvene odnose ili vizualne elemente i tako stvaraju ukupni dojam koji se može smatrati miljeom turističke destinacije.

  33. Turistička destinacija kao milje sreće 2/2 • Svaka turistička destinacija ima dominantne elemente čiju kombinaciju većina turista jednako percipira stvarajući tako socijalni konsenzus o turističkom miljeu pojedine lokacije . • Turistički ambijent utječe na svijest turista i pridonosi pobuđivanju pozitivnih osjećaja u životu, radosti i sreće • Putovanje kao emotivna potreba: odluke o putovanje donose se na temelju emocionalne vrijednosti putovanja odnosno procjene koliko će putovanje biti u skladu sa životnim stilom i hoće li omogućiti neku vrstu kreativnog, fizičkog ili duhovnog razvoja. • Marketinške poruke i aktivnosti u destinaciji usmjerene su na osjećaje i doživljaje koji će izazvati pojedine aktivnosti u destinaciji = ZAVOĐENJE (a ne na fizičke karakteristike same destinacije)

  34. Kromoterapija Boju ili svjetlost doživljavamo kao ugodnu ili neugodnu, što ovisi o našem duhovnom stanju. Terapija bojama vrlo je važna u određenim terapijskim tretmanima, kao i u kozmetici, a koristi se i kao način opuštanja.Nježni pastelni tonovi, naročito zelene i plave, djeluju opuštajuće, čine nas vedrijima i raspoloženijima, budeći u nama volju za životom. Tako zelene lisnate biljke čine inače hladne prostore ugodnim i toplim

  35. Okus • Receptori za okus zovu se okusni pupoljci, a grupirani su na jeziku, nepcu i jednjaku. Svaki se pupoljak sastoji od preko 100 stanica te svaki pupoljak reagira na osnovne okuse tako što stvori signal koji se prenosi u mozak. • Pravi gurmani dobro znaju da za uživanje u nekom jelu nije dovoljan puki apetit već i birana hrana, spremljena pažljivo i po najiskušanijem recepturi a važan je i estetski dojam…

  36. Zaključak • Najprije razvijte vlastitu kulturu i smisao za lijepo, dobro, ukusno i udobno. • Zatim se okružite mirisima, zvukovima, bojama, oblicima i okusima stvorenim za uživanje, te onima koje sami stvaramo slijedeći ovo umijeće… • Potom se okružite ljudima koji su plemeniti, radišni i susretljivi, a onda pametnima i sadržajima koje samo nadahnuti znaju načiniti. • Kad tako, u suglasju s prirodom, stvorite ambijent koji se dopada vašem duhu i laska vašem tijelu, sve je prilika da će dopasti i vašem gostu. • Nakon svega, preostaje vam samo uživanje u poslu i – puna„kesa”

  37. Cijela je Zemlja naš dom I njezina se ljepota stvara iz trenutka u trenutak

More Related