Otvorene mre ne arhitekture
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 169

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE PowerPoint PPT Presentation


  • 139 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE. Sveučilište u zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Doktorski studij Predavanja: NASL. IZV. Prof. dr. sc. Darko huljenić doc. dr. sc. Lea skorin-kapov. Osnovne postavke arhitekture. ARHITEKTURA

Download Presentation

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Otvorene mre ne arhitekture

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

Sveučilište u zagrebu

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Doktorski studij

Predavanja:

NASL. IZV. Prof. dr. sc. Darko huljenić

doc. dr. sc. Lea skorin-kapov

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


Osnovne postavke arhitekture

Osnovne postavke arhitekture

  • ARHITEKTURA

    • građevna umjetnost, graditeljstvo, građevinarstvo; umjetnost projektiranja gradnje i umjetničkog oblikovanja zgrade;

    • stil građevine

  • (Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, tuđice i posuđenice, Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1985, str. 99)

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


Primjer arhitekture

Primjer arhitekture

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


Arhitekt

Arhitekt

  • ARHITEKT dizajnira strukturu za zadovoljavanje ljudskih potreba.

    • Struktura se može izgraditi od pruća, kamenih blokova ili kompjuterskog softvera i hardvera, ali uloga arhitekta ostaje ista.

  • Arhitekt MORA učestvovati u slijedećim aktivnostima:

    • slušati klijenta,

    • razumijevati u potpunosti klijentove zahtjeve za resursima,

    • zapreke u mogućnostima izvedbe,

    • stvarati praktičnu viziju strukture te kreiranju blueprinta (praktičnog prijedloga izvodivosti sustava – studija izvodivosti).

  • Kada se struktura izgradi – arhitekt intervenira u korist klijenta (na njegovoj strani) osiguravajući izvedbu u sukladnosti s planom i željenom vizijom kroz stalnu kontrolu i potrebu izmjene u fazi izvedbe.

  • Advokatura za klijenta je osnovna uloga arhitekta. U takvom smislu rada uloga arhitekta nije nimalo laka i traži vrlo veliku strpljivost i takt u komunikaciji kao i veliko poznavanje tehnologije kao i odgovarajučih razvojnih i izvedbenih alata.

  • VAŽNO:Arhitekt je ARHITEKT – nije inžinjer, programer, znanstvenik, webmaster ili projekt menađer.

  • Uspostavljanje profesije softverskog arhitekta ima prvenstvenu namjenu koncentrirati se na definiraranje aktivnosti za takvu ulogu.

  • OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    What s an architect

    What's an architect?

    • Architect:

      from Greek aritekt, from ari chief (cognate with ar-ei to begin, to take the lead) tekt   builder, craftsman

    • “It is the sole purpose of the specification to act as an interface between the system’s users and the system’s builders. The task of ‘making a thing satisfying our needs’ as a single responsibility is split into two parts: ‘stating the properties of a thing, by virtue of which it would satisfy our needs’ and ‘making a thing guaranteed to have the stated properties.’ Business data processing systems are sufficiently complicated to require such a separation of concerns.”

      — Edsger Dijkstra, professor

    • “What gets measured, gets done”

      — Gerhard Shulmeier, CEO

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Gr ko pravilo

    GRČKO PRAVILO

    U poznatom i velikom grčkom gradu Efezu, kažu, bio je od predaka određen zakon, strog, ali ne nepravedan. Kad bi se, naime, arhitekt primio posla da izvede državnu građevinu, dao bi obvezu na visinu troška koji će se na nju utrošiti. Kad državnoj vlasti preda procjenu, uzela bi ona u zalog njegov imetak dok s radom ne bude gotov. Kad bi posao završio, pa utrošak odgovarao onome što bi rekao, odlikovali bi ga dekretima i častima. Isto tako ako ne bi dodavali više od četvrtine na procjenu, plaćali bi iz državne blagajne, a njega ne bi progonili nikakvom kaznom. Kad bi za gradnju morali dodati više od četvrtine, tad bi uzimali novac od arhitektova zaloga da se zgrada dovrši. O, kad bi besmrtni bogovi učinili da takav zakon ima i rimski narod, i to ne samo za državne nego i za privatne zgrade!Jer, tada bi se nevješti ljudi bojali kazne pa se ne bi primali posla. Tako bi se samo iskusni ljudi i temeljito poučeni bavili arhitekturom, a ni domaćini se ne bi dovodili do beskrajnih rasipanja i troškova da često gube imetak.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Vitruvije

    Vitruvije

    • O djelu:

      • Autor: VITRUVIUS

      • Naslov: DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM

      • Izdanje originala: (16. do 13. godine prije Krista)

    • Prijevod:

      • Autor: Vitruvije

      • Naslov prijevoda: DESET KNJIGA O ARHITEKTURI

      • Izdavač: Golden marketing, Institut građevinarstva Hrvatske, 1999,

      • Prijevod: M. Lopac, V. Bedenko

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Obrazovanje arhitekta

    Obrazovanje arhitekta

    • Obrazovanje arhitekta mora se sastojati od više znanosti i različitih znanja, jer arhitekt treba ocjenjivati i vrijednost djela koja potječu iz oblasti drugih vještina.

    • Arhitektura se sastoji od prakse i teorije.

      • Praksa je sposobnost stečena trajnom vježbom. Njom se, prema priloženom nacrtu, gradi djelo rukama od ma kakve građe.

      • Teorija je onaj dio koji zakone izrađena djela umije na osnovi zakona proporcije dokazati i rastumačiti.

    • Zato oni arhitekti koji su nastojali bez znanstvenih studija postati vješti u ručnom radu nisu mogli prema svojim naporima postići priznanja. A i oni koji su se oslanjali samo na teoriju i na svoje znanstveno obrazovanje izgleda da nisu uvijek uspjeli u poslu, jer su bili u neizvjesnosti.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    O osnovama arhitekture

    O osnovama arhitekture

    • Arhitektura se sastoji od:

      • reda (ordinatio)

      • rasporeda (disposito)

      • euritmije

      • simetrije

      • prikladnosti (decor)

      • razdiobe (distributio)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Pojmovi arhitekture

    Pojmovi arhitekture

    • Red – odmjereno slaganje dijelova zgrade i uspoređivanje proporcija cjeline s obzirom na simetriju

    • Raspored – zgodno postavljanje predmeta i ugodan dojam građevine s obzirom na kompoziciju prema kvaliteti. Oblici rasporeda:

      • Ihnografija (tlocrt) – osnovna slika povezanosti elemenata

      • Ortografija (nacrt pročelja) – vanjsko sučelje

      • Scenografija (scenska slika) – cjelokupni dojam rasporeda

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Pojmovi arhitekture nastavak

    Pojmovi arhitekture - nastavak

    • Euritmija – ugodan oblik i lijep izgled s obzirom na sastavljanje dijelova (srazmjernost dužine i širine da se postigne simetrija).

    • Simetrija – sklad dijelova, podudaranje posebnih dijelova s oblikom cijele figure na osnovi jednog određenog dijela.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Pojmovi arhitekture nastvak

    Pojmovi arhitekture - nastvak

    • Prikladnost – besprijekoran izgled složen od dijelova koji su pravilno odabrani. To se postiže položajem ili po običaju ili od prirode.

    • Razdioba – dobro iskorištavanje građevnog materijala i prostora, zatim razumna i usmjerena štednja u troškovima.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Mre na arhitektura

    Mrežna arhitektura

    Mrežna arhitektura - Telekomunikacije.

    • Logička organizacija sklopovskih i programskih elemenata koji čine komutacijski čvor, prijenosne vodove, terminalne čvorove, te sustavi za administraciju i operativno vođenje, zajedno sa svojim sučeljima i komunikacijskim protokolima definira telekomunikacijsku mrežu.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Telekomunikacije

    Telekomunikacije

    • Telekomunikacije su umrežavanje s ciljem komunikacije osoba (osoba s osobom) u realnom vremenu.

    • Otvorena arhitektura za IP telekomunikacije (u smislu proširivosti i programabilnosti) mora se zasnivati na općoj strategiji međudjelovanja članova.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Prvi telefonski poziv 10 03 1876

    Prvi telefonski poziv (10.03.1876.)

    Bell on the telephone in New York (calling Chicago) in 1892

    The First Telephone Call March 10, 1876 What were the first words ever spoken on the telephone? They were spoken by Alexander Graham Bell, inventor of the telephone, when he made the first call on March 10, 1876, to his assistant, Thomas Watson: "Mr. Watson--come here--I want to see you."

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Programska arhitektura

    Programska arhitektura

    Arhitektura programskog sustava definira sustav u smislu komponenti za obradu i interakcija između komponenti.

    Software Architecture; Shaw & Garlan;

    Prentice Hall, 1996

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Programska arhitektura definicija e

    Programska arhitektura definicija/e

    • URL: http://www.sei.cmu.edu/architecture/definitions.html

    • ZADATAK:

      • Odaberite definiciju programske arhitekture koja Vam najviše odgovara obzirom na temu vašeg istraživanja (apstraktna, generička, logička, specifična)

      • Obrazložite zašto baš taj izbor – motivi

      • Vlastita definicija arhitekture

        POSLATI NA e-mail : [email protected] ili [email protected]

        Do 05.06.2011.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Arhitektura informacijskog sustava

    Arhitektura informacijskog sustava

    • Arhitektura informacijskog sustava definira sustav u terminima komponenti i odnosa/interakcija između komponenti te se zasniva na specifičnim strukturnim principima.

    • Interpretacija arhitektureIS

      • _ Sintaksa:

        • struktura arhitekture

      • _ Semantika:

        • značenje komponenti i interakcije

      • _ Pragmatika:

        • razlozi za strukturu & značenje

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Tipovi arhitekture

    Tipovi arhitekture

    • Apstraktna

    • Generička

    • Logička

    • Specifična

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Apstraktna arhitektura

    Apstraktna arhitektura

    • Apstraktna arhitektura započinje sa znanjem zahtjeva i definira odgovarajuće funkcije koje se trebaju obaviti.

      • Definira principe i temeljne koncepte koji osiguravaju izbor i organizaciju funkcija.

    • Apstraktna arhitektura sadrži principe, temeljne koncepte i funkcije koje zadovoljavaju tipične zahtjeve.

      • Koncepti i funkcije su dodijeljeni elementima apstraktne definicije za arhitekturu informacijskog sustava.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Generi ka arhitektura

    Generička arhitektura

    • Razvoj generičke arhitekture zasniva se na odlukama za apstraktnu arhitekturu.

      • Zadaća joj je da definira generalne tipove komponenti i dozvoljene standarde za upotrebu, te identificira bilo koju primjenu za aplikaciju.

    • Generička arhitektura proizlazi iz inicijalne dodjele usluga i funkcija te započinje s definiranjem tipova komponenti i mehanizama koji omogućavaju implementaciju usluga s određenim ciljem.

      • Bilo koje ograničenje u kombiniranju komponenti i mehanizama zbog nesuglasja ili degradacije funkcionalnosti moraju se naznačiti u preporuci za aplikaciju.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Logi ka arhitektura

    Logička arhitektura

    • Logička arhitektura je dizajn koji doseže hipotetički skup zahtjeva.

      • Može se promatrati kao detaljni primjer koji ilustrira rezultat primjene generičke arhitekture na specifične uvjete.

    • Razlika između logičke i specifične arhitekture je u činjenici da su specifični zahtjevi realni, nisu hipotetski, te logička arhitektura nema za cilj implementaciju i zato nije potrebna analiza troškova.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Specifi na arhitektura

    Specifična arhitektura

    • Cilj svakog arhitekta sustava je ispunjavanje takvog nivoa specifikacije dizajna da se mogu dobiti komponente za implementaciju u sustav.

    • Specifična arhitektura adresira komponente, sučelja, standarde, karakteristike i cijenu.

    • Specifična arhitektura pokazuje kako će se sve odabrane komponente i mehanizmi uključujući opće principe i upravljačke komponente kombinirati u zadovoljavanju specifičnih zahtjeva ciljanog sustava.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Aspekti arhitekture

    Aspekti arhitekture

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Podatkovni aspekti arhitekture

    Podatkovni aspekti arhitekture

    Arhitekturni podaci upravljani sustavom, ER dijagrami.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sistemski aspekti arhitekture

    Sistemski aspekti arhitekture

    Arhitektura aplikacijske programske podrške; upotreba dijagrama tijeka podataka ili dijagrama modula.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Konfiguracijski aspekti arhitekture

    Konfiguracijski aspekti arhitekture

    Arhitektura sklopovlja i nižeg nivoa programske podrške (OS, DBMS), upotreba konfiguracijskih dijagrama.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Komunikacijski aspekti arhitekture

    Komunikacijski aspekti arhitekture

    Arhitektura komunikacijske infrastrukture (mreže, komunikacijska podrška) upotrebom topologijskih dijagrama.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Organizacijski aspekti arhitekture

    Organizacijski aspekti arhitekture

    Arhitektura organizacijske strukture i procesa koji se odnose na administraciju i održavanje sustava, upotrebom organigrama te priručnika.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Tipovi arhitektura

    Strukturni principi

    monolitna

    razinska

    OO

    jedan nivo/više nivoa

    (single layer-multilayer)

    Namjena

    konceptualna / tehnička

    aplikacijska / generalni sustav

    referentna / konkretna

    Tipovi arhitektura

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Strukturni principi

    Strukturni principi

    monolitna

    razinska

    objektna

    kombinacije

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Strukturni principi ii

    Strukturni principi II

    Višeslojna arhitektura

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Svrha arhitekture

    Svrha arhitekture

    • Konceptualna arhitektura: opisuje strukturu konceptualnog dizajna sustava

    • Tehnička arhitektura: opisuje strukturu implementacije sustava

    konceptualna

    tehnička

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Svrha arhitekture1

    Svrha arhitekture

    • Aplikacijska : opisuje arhitekturu za specifičnu aplikaciju i kontekst

    • Općeniti sustav : opisuje arhitekturu za općenitu aplikaciju i kontekst

    • Konkretna : opisuje arhitekturu specifičnog sustava koja će se direktno primjeniti

    • Referentna : opisuje generalizirani ili apstraktni sustav koji će se “konkretizirati” prije primjene

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Referentna arhitektura

    Referentna arhitektura

    • Referentna arhitektura je općenita, apstraktna arhitektura koja se može instatizirati za specifične situacije

    • Instatizirati =

      • Napuniti, detaljizirati

      • Parametrizirati, prilagoditi

      • Proširiti selektirati

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Referentna arhitektura primjer

    Referentna arhitektura – primjer

    • Struktura

      • Slojevita

    • Aspekti

      • Sustav

      • Konfiguracija

      • Komunikacija

    • Pragmatika

      • Standardna sučelja

      • Nivoi za horizontalnu komunikaciju

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Arhitektura programskih sustava

    ARHITEKTURA PROGRAMSKIH SUSTAVA

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Uloga programske arhitekture

    Uloga programske arhitekture

    • Programska arhitektura je NUŽNOST u inžinjerskom pristupu rješavanja problema

      • Nije jednostavno nastala – dobro osmišljena i jasno komunicirana

      • Nastajala je kroz vrijeme kao prirodna evolucija apstrakcija dizajna kako su inžinjeri tražili bolje načine za razumijevanje svojih programa i novih puteva u izgradnji večih i složenijih programskih sustava.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Uloga programske arhitekture1

    Uloga programske arhitekture

    Zahtjevi

    Programska Arhitektura

    • Kompozicija velike količine komponenti

    • Apstrakcija na nivou sustava

    • Ponovno iskorištavanje izraza s nivoa sustava

    Kod

    Izvršni kod

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Zada e arhitekture programskih sustava

    Zadaće arhitekture programskih sustava

    • Arhitektura programskog sustava treba ispuniti šest osnovnih zadaća:

      • Razumijevanje

      • Višestruku iskoristivost

      • Programsko ostvarenje

      • Evoluciju

      • Analizu

      • Upravljanje

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Razumijevanje

    Razumijevanje

    • Arhitektura olakšava ljudsko poimanje sustava, predstavljajući sustav na pojednostavljen apstraktan način.

    • Dodatno, arhitekturni opis sustava izlaže ograničenja sustava, ali i razloge strukturiranja sustava na određeni način.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Vi estruka iskoristivost

    Višestruka iskoristivost

    • Arhitektura podupire višestruko korištenje programskihelemenata unutar različitih sustava. Dobro strukturirani sustav sadrži programskeelemente (komponente, programske knjižnice ili radne okvire) koji većpostoje natržištu te time olakšava ostvarivanje sustava.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Programsko ostvarenje

    Programsko ostvarenje

    • Arhitekturni opis programskog sustava pruža djelomični nacrtza ostvarenje sustava putem indikacije glavnih komponenti sustava i veza međunjima.

      • Na primjer, slojeviti pogled na arhitekturu prikazuje granice između glavnihdjelova ostvarenja sustava, definira njihova sučelja, te definira zadaće koje određenidio sustava obavlja.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Evolucija

    Evolucija

    • Arhitekture programskih sustava mogu evoluirati. Arhitekti sustva mogupredvidjeti dimenzije po kojimaće sustav rasti (više korisnika, veća brzina, dodatnemogućnosti), te na osnovu tih predviđanja ugraditi u arhitekturu mehanizme kojićeomogućiti jednostavnu evoluciju sustava iz jednostavnijeg u složeniji.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Analiza

    Analiza

    • Arhitekturni opis sustava pruža mogućnosti analize:

      • provjeruzadovoljavanja ograničenja postavljenih na sustav i ograničenja postavljeniharhitekturnim stilom,

      • ispunjavanje svojstava kvalitete sustva,

      • analizu zavisnosti,

      • analizu posebnih zahtjeva određene domene (npr.sigurnosni zahtjevi).

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Upravljanje

    Upravljanje

    • Pokazano je da je gradnja arhitekture programskog sustava ključnikorak u industrijskom procesu gradnje programskih sustava.

    • Kritička procjenaarhitekture sustava vodi boljem

      • razumijevanju zahtjeva postavljenih sustavu,

      • strategija razvoja sustava,

      • bolje procjene mogućih rizika. (Odnosno, omogućava bolje upravljanje razvojem programskog sustava.)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovne injenice u dizajnu arhitekture

    Osnovne činjenice u dizajnu arhitekture

    • Dekompozicija sustava u surađujuće komponente

      • Tipično hijerarhijsko

      • Uporaba bogatih apstrakcija za međudjelovanje komponenti (ili sistemskog ljepila)

    • Nužne karakteristike sustava

      • Karakteristike/performanse, propusnost, kašnjenje

      • Pouzdanost, zaštita, utjecaj grešaka, evolucija sustava

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovne injenice u dizajnu arhitekture1

    Osnovne činjenice u dizajnu arhitekture

    • Racionalni izbor komponenti i dodjeljivanje funkcionalnosti

      • Odnos između zahtjeva i implementacije

    • Ovojnica dozvoljenih promjena

      • Ograničenja skalabilnosti i adaptacija, ograničenja opteretivosti sustava

      • Dizajn stilovi i osobitosti (idiomi)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Od arhitekture do implementacije

    Od arhitekture do implementacije

    • Direktna implementacija arhitekture je nemoguća

    • Postoje pred determinirana rješenja problema sa skupom gotovih modelirajućih oblika (EJB)

    D

    I

    A

    A

    I

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Trendovi razvoja

    TRENDOVI RAZVOJA

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Trendovi ra zvoja

    Trendovi razvoja

    • Mnoge organizacije koje se bave razvojem navikle su razvijati sustave u jednom klasičnom linearnom procesnom modelu. Takav proces u jednom sekvencijalnom nizu aktivnosti definira

      • zahtjeve,

      • stvara arhitekturu za zadovoljavanje zahtjeva,

      • te zatim pretražuje komercijalne i druge izvore za dobavljanje gotovih komponenti/produkata (dijelova sustava) koje se mogu ugraditi u predviđenu arhitekturu.

    • Takav pristup je vrlo rijetko uspješan zbog nekoliko razloga:

      • često je teško pronaći komponente koje se uklapaju u traženu arhitekturu i najčešće se pristupa vlastitom razvoju komponenti

      • ili nastoje prilagoditi konačni produkt dobavljivim komponentama što u krajnjem slučaju rezultira značajnom cijenom, vremenskim kašnjenjem i stalnim ažuriranjem produkta za konačnu isporuku kupcu

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Klasi an pristup

    KLASIČAN PRISTUP

    ZAHTJEVI

    Arhitektura i dizajn

    Implementacija

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Tra eni pristup

    TRAŽENI PRISTUP

    • Uvođenjem principa za komponentni razvoj sustava (COTS – Components Of The Shelf) unosi nužne promjene u inžinjeringu razvoja sustava te kompletan management i prateće kompanijske procese.

    Zahtjevi naručitelja / Poslovni Proces

    Simultane definicije i usklađivanje

    Arhitektura i dizajn

    Tržište

    Programiranje i riskovi

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovni procesi

    Osnovni procesi

    • Traženi pristup podrazumijeva centralnu interakciju između četiri osnovna procesa u razvoju produkta. Pojedinačne komponente odnosno aktivnosti u razvojnom procesu možemo definirati na slijedeći način:

      • zahtjevi naručitelja i poslovni proces – u osnovi treba definirati što naručitelj želi i kako će izgledati poslovanje krajnjeg korisnika uporabom predviđene solucije (Pojam solucija se upotrebljava za opisavanje integriranog rješenja jednog ili više kupljenih produkata, bilo kojeg vlastitog produkta (uključujući prilagodne softverske komponente – wrappers ili glue) te bilo koju zahtjevanu promjenu na poslovnom procesu krajnjeg korisnika.)

      • arhitektura i dizajn – što inžinjeri mogu napraviti u strukturalnoj razradi arhitekture da se dobije radni produkt prema željenim zahtjevima

      • programiranje i riskovi – što projekt i krajnji korisnici mogu tolerirati u kontekstu cijene, vremenskih rokova i riskova uključujući upravljanje s implementacijom i bilo kojom traženom promjenom za operativni proces krajnjeg korisnika

      • tržište – koji su trenutni i traženi produkti, tehnologija i standardi dostupni te koji je plan izmjene produkata tijekom životnog ciklusa predložene solucije.

    • Prve tri aktivnosti su standardne aktivnosti koje su sadržane i u klasičnom pristupu, dok je četvrta aktivnost dodana vrijednost koja zaokružuje aktivnosti sukladne za razvoj COTS zasnovanih sustava odnosno solucija.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovni principi

    Osnovni principi

    • Značajna izmjena je u procesu razmjene informacija između pojedinih aktivnosti –

      • u klasičnom pristupu su se definirali klasični ulazno izlazni kriteriji iz pojedine faze razvoja, što znači da je pojedina aktivnost odnosno faza razvoja u velikoj mjeri trebala biti završena i imati jasne rezultate da bi iduća faza mogla startati.

      • Kod novog odnosno traženog pristupa razvoja uvodi se sekvencijalna izmjena informacija, tj. sve aktivnosti startaju u paraleli i dosegnuti rezultati se međusobno simultano ažuriraju i usklađuju.

    • U suštini ovakav način rada traži odgovarajuću sinkronu granularnost posla jer se konstantno između pojedinih aktivnosti odvija analiza i dogovor o slijedećim koracima.

      • Prema tome sve aktivnosti moraju se dovoljno fino zaokružiti u izvedive cjeline da bi se postigla ukupna sinkronizacija dosegnutih rezultata i dobra platforma za planiranje idućih koraka.

      • U slučaju konflikta u pojedinim dosegnutim rezultatima naručitelj odnosno nadzornik posla je točka rješavanja sukoba.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Arhitektura uslu ne mre e

    Arhitektura uslužne mreže

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovne postavke

    Osnovne postavke

    • Današnja mrežna arhitektura mora biti skalabilna sukladno potrebama rasta organizacije i dinamici promjena organizacijskih poslovnih modela.

    • Mreža mora biti skalabilna za dodavanje kapaciteta i mrežne propusnosti, osiguravanje globalne dostupnosti te progresivnog dodavanja novih aplikacija i usluga.

      • Takve mogućnosti zahtjevaju modularnu i adaptibilnu mrežnu arhitekturu.

      • Također se zahtjeva centralizirani nadzor mreže da bi se zadržala kontrolirana cijena ukupnog vlasništva nad mrežnim resursima dovoljno niska te da se osigura timu zaduženom za planiranje i održavanje mreže da može obaviti kontrolu cjelokupne organizacijske mreže.

      • Uz to mreža mora podržavati skalbilnost za podršku male i velike lokacije uz zadovoljavanje jednoznačnog informacijskog toka, zaštite i pouzdanosti za sve korisnike i sve aplikacije.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Tri osnovna poslovna entiteta

    Tri osnovna poslovna entiteta

    • Korisnici

    • vrijednost za novac

    • lakoća upotrebe

    • personalizacija

    • kvaliteta usluge

    • ažurni sadržaj

    • Ponuđač sadržaja

    • laki dostup do korisnika i mreža

    • lako i brzo uvođenje nove usluge

    • atraktivan poslovni model i model povrata novca

    • Ponuđač usluge

    • održavanje odnosa s korisnicima

    • stvaranje prepoznatljivosti

    • ponuda tržišno različite usluge

    • ostvarivanje profitabilnosti

    • iskorištavanje operatorovih mrežnih resursa

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osgi referentna arhitektura

    OSGI referentna arhitektura

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Uvedeni pojmovi

    Uvedeni pojmovi

    MAPA POJMOVA

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Arhitektura

    Arhitektura

    • Mrežna arhitektura (logička organizacija sklopovskih i programskih elemenata)

      • Programska arhitektura (sustav u smislu komponenti za obradu i interakcija između komponenti)

    • Arhitektura informacijskog sustava(sintaksa :: semantika :: pragmatika)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Nivoi specifikacije

    Nivoi specifikacije

    • Apstraktna arhitektura (zahtjev -> funkcije -> principi)

    • Generička arhitektura (generalne komponente, standardi za interakciju, primjena)

    • Logička arhitektura (detaljni primjer generičke arhitekture za specifične uvjete -> hipotetički skup zahtjeva)

    • Specifična arhitektura (komponente za implementaciju u sustav s realnim zahtjevima -> cijena)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Aspekti i tipovi

    Aspekti i tipovi

    • Aspekti arhitekture : podaci, sustav, konfiguracija, komunikacija, organizacija

    • Tipovi arhitekture i svrha arhitekture

      • konceptualna, tehnička;

      • aplikacijska, općeniti sustav, konkretna, referentna)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Zada e arhitekture programskih sustava1

    Zadaće arhitekture programskih sustava

    • Arhitektura programskog sustava treba ispuniti šest osnovnih zadaća:

      • Razumijevanje

      • Višestruka iskoristivost

      • Programsko ostvarenje

      • Evolucija

      • Analiza

      • Upravljanje

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Otvorene mre ne arhitekture1

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

    NOVA GENERACIJA MREŽA

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Zahtjevi koje mora zadovoljiti nova generacija mre e

    Zahtjevi koje mora zadovoljiti nova generacija mreže

    • Zbirni prikaz zahtjeva :

      • jedna zajednička mreža sposobna za rukovanje podacima, govorom i slikovnom komunikacijom,

      • ‘prijateljski podaci’ ili prirodno podatkovni ili ćelijski način prijenosa i komutacije,

      • elementi za prilagodljivu kontrolu usluga za omogućavanje govorne komunikacije i podrške podacima te kvaliteti usluge,

      • kvaliteta usluge koja je danas postignuta u PSTN (Public Switched Telephony Network) mrežama.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovne postavke za otvoren i sustav

    Osnovne postavke za otvorenisustav

    U literaturi se često pojam “otvoreni“ sustav upotrebljava u smislu sustava koji je podatan i prilagodljiv, odnosno u drugom smislu sustav koji se sastoji od proizvoda koji su dobavljivi iz različitih izvora.

    • Otvoreni sustav je:[literatura SEI -COTS /Mayers]

      • surađujući skup programske podrške, sklopovske podrške i ljudskih komponenti, koje su predodređene da zadovolje tražene zahtjeve, sa sučeljima specificiranim na slijedećim osnovama:

        • potpuno definirana,

        • javno dostupna,

        • održavana prema grupnim pravilima baziranim na konsenzusu te daimplementacija pojedine komponente odgovara specifikaciji.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Dobici upotrebom otvorenih sustava

    Dobici upotrebom otvorenih sustava

    • Smanjenje oslanjanja na vlastito izrađene proizvode: otvoreni sustavi omogućuju kupnju komponenti iz različitih izvora, te na taj način umanjuju isključivost pojedinog proizvođača

    • Veća konkurencija vodi ka nižim cijenama

    • Bolje testirani produkti: naručeni produkti biti će bolje testirani zbog veće baze korisnika

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Zabrinutost zbog upotrebe otvorenih sustava

    Zabrinutost zbog upotrebe otvorenih sustava

    • Problemi u zadovoljavanju zahtjeva za karakteristikama sustava: komponente koje nisu od početka dizajna rađene da rade zajedno mogu imati problema u zahtjevima za rad u realnom vremenu, sigurnosti, zaštiti od grešaka

    • Prilagodba i vjerodostojnost: u logici komponentnih sustava sučelja i povjerenje u norme su ključni

    • Problemi podrške: u slučaju dobavljanja raznih komponenti od različitih dobavljača – problemi nemogućnosti međudjelovanja

    • Stalna investicija: ažuriranje novijih verzija komponenti, testiranje u okruženju sustava

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Pristup otvorenih sustava

    Pristup OTVORENIH SUSTAVA

    • Vizija sustava

    • Zajednička arhitektura

    • Upotreba normi i na normama zasnovanih implementacija

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Op enite postavke otvorenosti

    Općenite postavke otvorenosti

    Pogled na sustav

    Objekt:

    Sučelje:

    Akcije:

    Aktivnost:

    Ponašanje:

    Stanje:

    Okolina objekta:

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Op enite postavke otvorenosti1

    Općenite postavke otvorenosti

    • Pogled na sustav:forma apstrakcije koja se postiže upotrebom selektivnog skupa koncepata arhitekture i strukturnih pravila u cilju usredotočivanja na određeno zanimanje unutar sustava.

    • Objekt:model od interesa. Model se karakterizira sa svojim ponašanjem i sa svojim stanjem. Objekt je začahuren, tj. bilo koja promjena stanja može se dogoditi samo kao rezultat interne akcije ili kao rezultat suradnje s okolinom.

    • Okolina objekta:dio modela koji nije dio objekta.

    • Akcije:nešto što se događa. Svaka akcija od interesa mora biti povezana s objektom. (Unutarnje-surađujuće)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Op enite postavke otvorenosti2

    Općenite postavke otvorenosti

    • Sučelje:Apstrakcija ponašanja objekta koja se sastoji od podskupa djelovanja tog objekta sa skupom odnosa gdje ti odnosi mogu nastati.

    • Aktivnost:Usmjereni graf akcija. Pojava pojedine akcije u grafu je moguća samo ako su se prethodne akcije dogodile.

    • Ponašanje:kolekcija akcija sa skupom odnosa gdje akcije mogu nastati. Odnosi se mogu promatrati kao slijedeće kategorije: sekvencijalni, nedeterministički, konkurentni ili odnosi u realnom vremenu.

    • Stanje:uvjeti objekta koji određuju skup svih sekvenci akcija u kojima objekt može sudjelovati, u danom vremenskom trenutku.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovne postavke objekata otvorenosti

    Osnovne postavke objekata otvorenosti

    • Komunikacija: prijenos informacija između dva ili više objekata kao rezultat jedne ili više interakcija s najčešćim uključivanjem i međuobjekata. Svaka interakcija je instanca komunikacije.

  • Smještaj u prostoru: interval ograničene veličine u prostoru u kojemu se interakcija može dogoditi.

  • Smještaj u vremenu: interval ograničene veličine u vremenu u kojem se akcija može dogoditi.

  • Interakcijska točka: lokacija u kojoj postoji skup sučelja.

    • Otvorena programska/sklopovska sučelja :

      • njihova specifikacija je javna,

      • može im se pristupiti upotrebom opće prihvaćenih jezika i tehnologija,

      • stabilni su,

      • u širokoj su primjeni.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Otvorena arhitektura

    Otvorena arhitektura

    • Arhitektura je neograničavajuća ako vrijedi :

      • vanjska i unutarnja sučelja prema aplikacijama mogu se doseći upotrebom različitih jezika,

      • može koristiti raznorodne protokole za vanjsku i unutarnju komunikaciju,

      • može se pokretati na različitim operativnim sustavima i tipovima procesora,

      • ima uređen skup ovisnosti među pojedinim dijelovima.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Postavke otvorenosti telekomunikacijskih sustava

    Postavke otvorenosti telekomunikacijskih sustava

    • veliki stupanj paralelnosti

    • servisibilnost

    • robusnost

    • rad u realnom vremenu

    • visoke radne karakteristike

    • skalabilnost

    • raspodjela

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Paralelnost

    Paralelnost

    • veliki stupanj paralelnosti

      • Vrlo učinkovit rad s puno aktivnosti koje se odvijaju paralelno (pozivi, paketi).

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Servisibilnost

    Servisibilnost

    • servisibilnost

      • Sposobnost izmjene programske ili sklopovske podrške kod sustava u radu s minimalnim utjecajem na usluge i aplikacije sustava.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Robusnost

    Robusnost

    • robusnost

      • Sustav mora biti sposoban otkriti, izolirati i osigurati povratak iz greške sa minimalnim ugrožavanjem ostatka sustava.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Rad u realnom vremenu

    Rad u realnom vremenu

    • rad u realnom vremenu

      • obrada događaja u vremenskim odnosima milisekunda i sa striktnim poštivanjem vremenskih odnosa (uređenosti sekvence vremenskog niza).

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Radne karakteristike

    Radne karakteristike

    • visoke radne karakteristike

      • Visoke radne karakteristike i to posebno za niže razine funkcionalnosti kao i zadovoljavajuće karakteristike cjelokupne usluge odnosno aplikacije.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Skalabilnost

    Skalabilnost

    • skalabilnost

      • Mogućnost upotrebe iste programske podrške u malim i u velikim sustavima, kao i ne degradirajuća brza nadogradnja postojećeg sustava s porastom zahtjeva za obradom.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Raspodjela

    Raspodjela

    • raspodjela

      • Sposobnost fizičke raspodjele sustava ili dijelova.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Specifi ni principi otvorenosti telekomunikacijskih sustava

    Specifični principi otvorenosti telekomunikacijskih sustava

    • Da bi se istaknulo što su to posebne karakteristike u telekomunikacijskim sustavima potrebno je istaknuti osnovni skup principa sustava:

      • principi prometnog i kontrolnog toka,

      • principi skalabilnosti i obrade,

      • principi modularnosti i implementacije programske podrške,

      • principi unutarnje komunikacije,

      • principi rukovanja s greškama,

      • principi preživljavanja sustava s greškama,

      • principi nadogradnje programske podrške,

      • principi operativnog vođenja i upravljanja,

      • principi zaštite,

      • sklopovski principi.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi prometnog i kontrolnog toka

    Principi prometnog i kontrolnog toka

    • Logičko razdvajanje prometnog i kontrolnog toka.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi skalabilnosti i obrade

    Principi skalabilnosti i obrade

    • višestruke niti bez dijeljenja stanja moraju se koristiti kao osnovni izvršni principi.

    • niti se moraju startati u trenutku pokretanja sustava ili na zahtjev. Niti mogu biti sa svojstvom restarta ili bez tog svojstva nakon greške i mogu imati stalno stanje (pretpostavljeno) za preživljavanje restarta.

    • Svaka programska komponenta može sadržavati nula ili više niti (0......N). Nula niti sadrži uslužnu funkcionalnost, npr. dohvaćanje datoteka.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi modularnosti i ugradnje programske podr ke

    Principi modularnosti i ugradnje programske podrške

    • programska podrška se mora podijeliti u komponente koje su odgovorne za cjelokupni skup funkcionalnosti.

    • komponente se mogu podijeliti u podkomponente, ako se na primjer funkcija mora podijeliti na različite procesore (na primjer dio je na procesoru za upravljanje sklopovljem a drugi je dio na procesoru za upravljanjem centralnim tokom).

    • sučelja pojedine komponente moraju biti dohvatljiva ostalim komponentama i nužno moraju biti formalno specificirana sa striktnom kontrolom revizije.

      • uvijek se s novom revizijom sučelja mora podržavati kompatibilnost s prethodnom revizijom.

    • usvajanje strukturnih principa modularnosti iz opće prihvaćenih i testiranih sistemskih principa kao što su JavaBeans, DCOM (Microsoft’s Distributed Component Object Model), CORBA (Common Object Request Broker Architecture), RMI (Sun’s Java Remote Method Invocation).

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi unutarnje komunikacije

    Principi unutarnje komunikacije

    • komunikacijski principi moraju biti u vrlo slaboj vezi s podrškom iz operativnog sustava da se osigura sposobnost seljenja aplikacija.

    • komunikacijski principi moraju osigurati sinkronu i asinkronu razmjenu poruka.

    • principi adresiranja moraju podržati lokacijsku transparentnost da se osigura neovisnost sklopovske konfiguracije.

    • komunikacija mora biti ista bez obzira na operativni sustav da osigura aplikacijsku komunikaciju na različitim operativnim sustavima unutar istog mrežnog elementa.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi rukovanja s gre kama

    Principi rukovanja s greškama

    • osiguravanje mehanizma jedinstvenog prijavljivanja greške (jedinstvena ulazna točka i jedinstveni format). Iz jedinstvene točke prikupljanja izvještaja o grešci šalje se izvještaj u:

      • centralnu procesorsku jedinicu,

      • mrežni element koji sadrži OVIO (operativno vođenje i održavanje) poslužitelj.

    • postavljanje stabla uzroka greške u realnom vremenu.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi nadogradnje programske podr ke

    Principi nadogradnje programske podrške

    • nadogradnja programske podrške može se obaviti na dva načina:

      • slučaj 1

        • uvođenje nove aplikacije (punjenje i aktiviranje),

        • ažuriranje stanja između nove i stare aplikacije,

        • otpuštanjem stare aplikacije (deaktiviranje).

      • slučaj 2

        • stara aplikacija se zaustavlja i zamjenjuje,

        • kratak gubitak usluge,

        • nova aplikacija se puni i starta.

  • ne smije doći do gubitka prometa tijekom nadogradnje programske podrške. Ograničeni gubitak kapaciteta u malom vremenu je prihvatljiv za vrijeme nadogradnje programske podrške.

  • nadogradnja se mora moći obaviti s udaljenog kontrolnog mjesta.

  • mora biti osiguran povratak na staru verziju programske podrške.

  • OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi operativnog vo enja i upravljanja

    Principi operativnog vođenja i upravljanja

    • u osnovi razmatranja principa operativnog vođenja i upravljanja sustavom vrlo je važno osigurati otvorenost pristupa podacima i upotrebe opće prihvaćenih tehnologija kao što je na primjer ‘www’.

    • svaki element sustava mora biti osposobljen za potpuno samostalno upravljanje.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Principi za tite

    Principi zaštite

    • pristup mrežnim elementima moguć je samo autoriziranim osobama i to fizički (koji je pod kontrolom vlasnika opreme) te logički (podrazumijevaju se elementi za operativno vođenje i upravljanje).

    • šifriranje kontrolnih informacija mora se nužno primjenjivati kada se odvija prijenos preko otvorenih elemenata mreže (kao što je na primjer Internet).

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sklopovski principi

    Sklopovski principi

    • kod sklopovskih principa se treba koncentrirati na podjelu sklopovlja u jedinice i njihovo povezivanje

    • u fizičkom pogledu osnovni su elementi:

      • iskustvo izgradnje,

      • tehnologija povezivanja,

      • tehnologija pločica.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Zaklju ak

    Zaključak

    • Iskorak u novi svijet komunikacija ne može se ostvariti bez primjene modela otvorenosti sustava:

      • upotreba otvorenih sučelja u

        • inženjerskim procesima i u

        • svim fazama implementacije

      • stabilna baza

        • za daljnje odluke o sustavu i

        • posebno u odnosu na njegovu evoluciju.

    • Ovisnost otvorenih sustava o stabilnim i javnim normama za sučelja čini ih mnogo prilagodljivijima

      • za dodatne tehnološke zahtjeve i

      • promjene pokretane tržištem.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sa etak postavki i pprincipa

    Postavke

    veliki stupanj paralelnosti

    servisibilnost

    robusnost

    rad u realnom vremenu

    visoke radne karakteristike

    skalabilnost

    raspodjela

    Principi

    principi prometnog i kontrolnog toka,

    principi skalabilnosti i obrade,

    principi modularnosti i implementacije programske podrške,

    principi unutarnje komunikacije,

    principi rukovanja s greškama,

    principi preživljavanja sustava s greškama,

    principi nadogradnje programske podrške,

    principi operativnog vođenja i upravljanja,

    principi zaštite,

    sklopovski principi.

    Sažetak – postavki i pprincipa

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Op e postavke informacijske arhitekture i odnos prema aplikacijama

    Opće postavke informacijske arhitekture i odnos prema aplikacijama

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Elementi za izbor arhitekture

    Elementizaizborarhitekture

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Osnovni principi informacijske arhitekture

    Osnovni principi informacijske arhitekture

    • Tri su osnovna principa koja su u fokusu arhitekture:

      • fokusiranje na informacije

      • tehnologija

      • isticanje uloge i vrijednosti informacijskog sadržaja

    • Razmatranje arhitekture samo s tehnološkog stanovišta može se predočiti preko primjera s opremanjem kuhinje s vrlo luksuznim posuđem a zatim zanemarivanjem kvalitete namirnica za kuhanje.

    • Informacijska arhitektura je u svom razvoju prošla kroz tri generacije. Prva generacija informacijskih arhitektura bila je publicirana i opisana 80-tih godina za razvoj samostojećih aplikacija. Druga generacija primjenila je prethodne ideje na nivo poslovnih sustava kroz više od jedne aplikacije. Trenutna, odnosno treća generacija arhitekture fokusira se na informacije radije nego na tehnologiju.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Is arhitektura kroz generacije

    IS arhitekturakrozgeneracije

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Tre a generacija informacijske arhitekture

    Treća generacija informacijske arhitekture

    • U proteklih 20 godina IT industrija razvila je različite arhitekture – uključujući poslovne, aplikacijske i podatkovne.

      • Riječ arhitektura se upotrebljava kada god se želi definirati pregled međudjelovanja komponenti na visokom nivou, te su odnosi među komponentama složeni i teško razumljivi.

      • Arhitektura se upotrebljava za organizaciju informacija o nekoj temi u cilju upravljanja s informacijama u strukturiranom obliku; na primjer mrežna arhitektura uključuje informacije o čvorovima i uređajima i te informacije pomažu u upravljanju samom mrežom.

      • Informacijska arhitektura je skup pozadinske teorije, principa dizajna, struktura i dijagrama koji predstavljaju praktično značenje upravljanja i ulaska unutar strukture sa stanovišta informacija.

    • Principi arhitekture za upravljanje informacijama počeli su se primjenjivati 80'tih godina prošlog stoljeća kao rezultat povečane složenosti i veličine pojedinačnih informacijskih sustava koji su se počeli šire primjenjivati i upotrebljavati izvan konteksta pojedinačne aplikacije na jednoj lokaciji.

    • Informacijska arhitektura je mehanizam za definiranje i kontroliranje sučelja i integraciju komponenti u sustav.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Middleware

    Middleware

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Middleware1

    Middleware

    • In today’s fast-paced and ever-changing environment, program-to-program is essential for departments to improve operations, offer better and new services, and reduce costs. Application communication middleware facilitates interchange of information in a distributed, multi-vendor, and heterogeneous systems environment while providing the same levels of security, reliability, and manageability traditionally associated with a monolithic, mainframe-based architecture where all products are supplied by a single vendor.

    • Middleware is an overused term in industry today; it seems that everything is some type of middleware. Middleware insulates application developers from having to understand the complexities of the computing environment. To programmers, middleware is a “black box,” where understanding the details of what happens inside is not required.

    • Just as high-level programming languages insulate programmers from platform architecture, application communication middleware insulates programmers from the complexities of the communication architecture, such as network protocols.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Why middleware

    Why middleware?

    There are two areas that require application communication middleware:

    • Intra-application. Handles communication within the tiers of an application system.

    • Inter-application. Handles communication between the application system and external services, such as common shared services and other application systems.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic trends in middleware

    Basic trends in middleware

    Migration of application components to middleware

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Benefits of using middleware

    Benefits of using middleware

    Both inter-application and intra-application communication middleware provide benefits:

    • Adaptability. The underlying components of the technical infrastructure (such as operating systems, databases, and hardware platforms) can be expanded or changed without having to modify the application systems that are supported by the infrastructure.

    • Reduced development time. The logical partitioning of an N-tiered system and the modularity of construction using common services offer efficiencies through the specialization of skills and the reusability of components. These practices will improve the quality of systems and reduce lead times for their implementation and modification.

    • Flexibility. The features and capabilities of applications can be modified (i.e., they are scaleable and expandable) without changing the foundation technical architecture.

    • Reduced costs. The opportunities for selecting products from different vendors are enhanced by the integration capabilities offered by middleware; therefore, greater competition will improve price offerings.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn nga

    NGN/NGA

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn definition y 2001

    NGN definition (Y.2001)

    NGN is

    • a packet-based network

      • multiple broadband,

      • QoS-enabled transport technologies

      • service-related functions are independent from underlying transport-related technologies

    • Enables

      • unfettered access for users to networks and to

      • competing service providers and/or services of their choice

    • Supports

      • generalized mobility which will allow consistent and ubiquitous provision of services to users

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn characteristics and basic principles 1

    NGN characteristics and basic principles (1)

    • Packet-based transfer

    • Separation of control functions among bearer capabilities, call/session, and application/ service

    • Independence of service-related functions from underlying transport technologies

    • Broadband capabilities with end-to-end QoS and transparency

    • Unrestricted access by users to different service providers

    • Generalized mobility

    • Converged services between fixed/mobile

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn characteristics and basic principles 2

    NGN characteristics and basic principles (2)

    • Interworking with legacy networks via open interfaces

    • Support for a wide range of services, applications and mechanisms based on service building blocks

    • Unified service characteristics for the same service as perceived by the user

    • Compliant with all regulatory requirements (e.g. emergency, privacy etc.)

    • Decoupling of service provision from network, and provision of open interfaces

    • A variety of identification based on IP addresses

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic driving principles

    Basic driving principles

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Simplified layered architecture

    Simplified layered architecture

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn first idea

    Service Stratum

    Application Functions

    Service

    User

    Other Multimedia

    and

    Profile

    Components …

    Control

    Functions

    Functions

    Streaming Services

    PSTN / ISDN Emulation

    IP Multimedia

    Component

    Other Networks

    Resource and Admission

    Network Access

    Control Functions

    Attachment Functions

    GW

    RACF

    NAAF

    Legacy

    Terminals

    Access Transport

    Customer

    Core transport

    Functions

    Networks

    Access

    Functions

    Edge Funtions

    Functions

    NGN

    Terminals

    NNI

    Transport Stratum

    Customer and

    Terminal Funct.

    QoS

    Aspects and one part of Control aspect

    UNI

    (IP

    QoS

    signaling Requirement)

    Release 1 coverage

    NGN first idea

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    An example of an ngn network

    An example of an NGN network

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn service domain y 2011

    NGN Service domain (Y.2011)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ip as key driver

    IP as key driver

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Common ip based core network

    Common IP-based core network

    Common core network

    Duplicate functions

    Services

    PSTN / ISDN

    Data / IP

    IP Core

    PLMN

    CATV

    MGWs

    Access

    network

    Access

    network

    Access

    network

    Broadcast

    UMTS

    PSTN / ISDN

    GSM/EDGE

    xDSL

    WiFi/WiMax

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic mobility management

    Basic mobility management

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Packet loss and delay impact

    Packet loss and delay impact

    Requirements per service/application type are a function of the application sensitivity to each parameter

    Interactive

    Responsive

    Timely

    Non-critical

    source: ITU-T recommendation G.1010

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Stratums

    Stratums

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Stratums1

    Stratums

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Logical control view

    Logical control view

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Otvorene mre ne arhitekture

    • “NGNs is the newest trick of big operators like DT and FT to keep us regulators busy and off the streets, so we could not go after them with real regulation”

      Prof. dr. Willy Jensen, Director-General Post & Telecom Norway, Delft University

      Conference, June 2006

    JOKE!

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic dilemma

    Basic dilemma

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Broadband connections

    Broadband connections

    New target

    2013

    According to

    EU 2020

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Needs for ngn nga

    Needs for NGN/NGA

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Otvorene mre ne arhitekture

    LTE

    126

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    3gpp long term evolution

    3GPP Long Term Evolution

    • Current generation of mobile telecommunication networks are collectively known as 3G (for "third generation")

    • LTE is often marketed as 4G, first-release LTE does not fully comply with the IMT Advanced 4G requirements

      • LTE Advanced, a 4th generation standard (4G)

    • The LTE specification provides downlink peak rates of 300 Mbps, uplink peak rates of 75 Mbps and RAN round-trip times of less than 10 ms. LTE supports scalable carrier bandwidths, from 1.4 MHz to 20 MHz and supports both frequency division duplexing (FDD) and time division duplexing (TDD).

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic terminology 1 2

    Basic terminology (1/2)

    • System Architecture Evolution (SAE): term referring to the standardization activity within 3GPP that was responsiblefor defining the EPC specifications.

      • Documented in 3GPP technical report : 3GPP 23.882

    • Evolved Packet Core (EPC): new common packet core IP-based architecture

      • Evolution of thepacket core network for GSM/GPRS and WCDMA/HSPA to an all-IP architecture

      • Common packet core for radio accesses developedwithin 3GPP and also by other standardization for a

      • Documented in 3GPP technical report : 3GPP TS 23.401, 3GPP TS 23.402

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic terminology 2 2

    Basic terminology (2/2)

    • Evolved packet system (EPS): refers to a complete end-to-end system, that is, theUser Equipment, E-UTRAN (and UTRAN and GERAN connected via EPC)and Core Network

      • refers to full system which includes support for 3GPP radio access technologies(LTE, GSM and WCDMA/HSPA) as well as support for non-3GPPaccess technologies.

      • refered to as SAE/LTE within 3GPP standardization workgroups

    • Long Term Evolution (LTE): refers to the radio interface technology (has been also used to refer to both the radio access network E-UTRAN and interface technology)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Why lte sae driving factors for lte sae

    Perception

    Improved

    Performance

    (compared to WCDMA)

    Why LTE/SAE?Driving Factors for LTE/SAE

    • Ensuring that 3G is attractive in comparison withcompeting technologies (WiFi, WiMax, Flarion, …)

    • LTE/SAE architecture

      • Simpler network architecture

      • OPEX (fewer node types to manage)

    • Significantly increased peak data rate

      • More efficient use of radio network resources

  • Reduced user plane latency

    • Necessary to achieve increased data rates

  • Significantly reduced control plane latency

  • OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Network evolution 1 6

    Network evolution (1/6)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Network evolution 2 6

    Network evolution (2/6)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Network evolution 3 6

    Network evolution (3/6)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Network evolution 4 6

    Network evolution (4/6)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Network evolution 5 6

    Network evolution (5/6)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Network evolution 6 6

    Network evolution (6/6)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Core network evolution towards epc

    Core network evolution towards EPC

    IP

    PSTN

    IP

    CS:circuit switched core

    PS: packet switchedcore

    PSTN

    PSTN

    IP

    PSTN

    IMS

    IMS

    CS

    CS

    PS

    CS

    PS

    Evolved Packet Core

    access network

    access network

    access network

    access network

    Evolved Packet System (2008)

    2G GPRS/EDGE (2000)

    3G IMS (2003)

    GSM (1991)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Lte technology promotion

    LTE technology promotion

    • In 2004 NTT DoCoMo of Japan proposes LTE as the international standard.

    • In early 2008, LTE test equipment began shipping from several vendors, and at the Mobile World Congress 2008 in Barcelona Ericsson demonstrated the world’s first end-to-end mobile call enabled by LTE on a small handheld device. Motorola demonstrated an LTE RAN standard compliant eNodeB and LTE chipset at the same event.

    • In December 2008, the Rel-8 specification was frozen for new features, meaning only essential clarifications and corrections were permitted

    • Commercial start: 2009 (first commercial LTE network: TeliaSonera)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Lte performance

    LTE performance

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Architectural components 1 2

    Architectural components (1/2)

    • ACCESS

      • eNodeB: LTE base station; reduced complexity, latency, and cost as compared to previous architectures (e.g., NodeB and RNC in UTRAN)

    • CORE (EPC)

      • Mobility Management Entity (MME): handles LTE-related control plane signaling, including mobility and security related functions (evolution of SGSN control plane function)

      • Serving Gateway (S-GW): handles user data (evolution of SGSN user plane function); anchor point for intra-LTE mobility, and (optionally) mobility between 2G/3G and LTE

      • Packet Data Network Gateway (PDN GW): interconnection to external IP networks (evolution of GGSN); policy-based control and QoS support

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Architectural components 1 21

    Architectural components (1/2)

    • CONTROL

      • IMS: represents a collection of logical control elements (generally SIP-based servers)

      • Home Subscriber Server (HSS): main data storage for all subscriber and service-related data

      • Policy and Charging Rules Function (PCRF): supports flow-based charging, aswell as policy control, which includes support for service authorization and QoSmanagement

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Basic epc architecture

    Basic EPC architecture

    • Flat architecture: few nodes involved in processing user data traffic (cost efficiency)

    • Separation of control signaling from user data traffic (independent scaling, flexibility)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Enhanced architectural view

    Enhanced architectural view

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Policy and charging control pcc in epc

    Policy and Charging Control (PCC) in EPC

    • Policy: rulefor what treatment a specific IP flow shall receive in the network, for example,how the data shall be charged for or what QoS shall be awarded to this service (e.g., different QoS for Web browsing session vs. VoIP session).

    • IP flowsare classified (in the PDN GW/Serving GW) using unique packet filters thatoperate in real time on the IP data flows.

    • Via IMS, UE negotiates session parameters (e.g., media type, bit rates, codecs) and expresses QoS requirements. Negotiated info delivered to PCRF, which makes policy decisions and passes them on to the PDN-GW.

    • EPS provides bearer level QoS: all traffic mapped to the same EPS bearer receives the same bearer-level packet forwarding treatment

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Voice over lte volte

    Voice over LTE (VoLTE)

    • As opposed to 2G and 3G networks with circuit switched (CS) voice, LTE is designed only for packet switched (PS) connections

    • 3GPP way to support VoIP: based on IP Multimedia Subsystem (IMS)

      • IMS: service control architecture to support delivery of multimedia services via Internet-based protocols

    • VoLTE: specific requirements for quality of service, ensuring real-time communication and interoperation with existing voice infrastructure (CS core networks)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Telco 2 0 eco system

    Telco 2.0 eco-system

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Telco 2 0 opportunities

    Telco 2.0 opportunities

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Ngn and telco 2 0

    NGN and Telco 2.0

    • NGN programmes are therefore a critical component of the transformation to Telco 2.0 because:

      • they offer a reusable control framework, with common components facilitating service introduction

      • they offer a standards-based service delivery platform that integrates in-house or third-party applications, content and ICT management services

      • they provide a service creation environment that links together an ecosystem of service providers with network features that are integrated, controlled and delivered to a standard of service by the network.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Telco 2 0 as driving these new revenue streams from one or more of the following capabilities

    Telco 2.0 as driving these new revenue streams from one or more of the following capabilities:

    • New network features - telco infrastructures will be more 'intelligent', and will offer new features as more software resides in the network. Examples would be greater application awareness, self-defending networks or more network-embedded applications such as presence, location, call recording or authentication serving multiple end points generally on a one (platform) to many (end point) basis.

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Integrated communications

    Integrated communications

    • Predominantly delivered via IMS

      • enables operators to combine multimedia communications and content.

    • The network controls the communication session, delivering a

      • personalized,

      • integrated communications experience which is interchangeable from device to device during a session.

    • Network-embedded fixed-mobile convergence (FMC) is heavily emphasized

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    New ways of buying and managing ict services

    New ways of buying and managing ICT services

    • Open, standards-based service delivery platform,

      • third-party applications and other providers in the service ecosystem (such as content and application providers) can drive their services through the network.

    • Telco 2.0 for the software provider is a

      • more flexible channel, whereas today associating network services with application or service delivery in an integrated fashion

    • Telco 2.0 business, software and content can be integrated with other online services or offered on a more flexible basis - for some services on an as-required or on-demand basis

    • Networks of the future will be self-configuring to meet the demands of the enterprise, as these services are introduced in response to realtime events such as a security threat

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Communication stack mapping

    Communication stack mapping

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    What it can look like

    What it can look like

    • Phase 1: next-generation infrastructure telco

      • operators in this phase have rationalized their network infrastructures to a single IP network

    • Phase 2: virtual ICT provider

      • Enterprise software architectures - which previously were mostly distributed and premise-based - are absorbed into the telco network

    • Phase 3: integrated telco

      • network will offer application-specific service guarantees and may also apply deep packet inspection, where the network routes traffic by the content of message payloads. SOA will interconnect network and applications.

    • Phase 4: service-orientated infrastructure

      • separation of transport from service creation and control planes allows the telco to link services and communities together

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Software defined networking

    SOFTWARE DEFINED NETWORKING

    154

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Motivation

    Motivation

    • Traditional network architectures not easily adapted to today’s fast changing and demanding enterprise and carrier business requirements

    • Increased demands for mobility and bandwidth

    • Changing traffic patterns (distributed applications and content, cloud services....)

    • Today’s networks: limitations due to complexity

      • difficulty in implementing consistent policies

      • adding/removing devices may require numerous updates across multiple network elements

      • scalability problems

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Move to sdn

    Move to SDN

    Today’s static network

    (current network equipment design monolithic/tightly integrated; control tightly bound in individual network devices; lacking open interface to forwarding plane)

    Extensible and flexible network capable ofresponding rapidly to changing business, end-user, and market needs

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sdn basics 1 2

    SDN basics (1/2)

    • Decoupling of control and data planes

    • Logically centralized network intelligence and state (global view of network)

    • Underlying network architecture abstracted from applications

    • Gloab network view (virtualization; rapid problem resolution)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sdn basics 2 2

    SDN basics (2/2)

    • Bringing “direct software programmability to networks”

    • Centralized network state in the control layer: gives network managers flexibility to configure, manage, secure, and optimize network resources via dynamic, automated SDN programs.

    • Simplifed network devices: no longer need to understand and process thousands of protocol standards but merely accept instructions from SDN controllers

    • Open APIs (between control and application layers) make it possible to implement common network servicescustom tailored to meet business objectives

      • e.g., routing, security, access control, bandwidth management, traffic engineering, quality of service, processor and storage optimization, energy usage, policy management

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sdn benefits

    SDN benefits

    • Centralized management/control of network devices from mulitple vendors (common APIs)

    • Ability to rapidly deliver new network capabilities and services

    • Programmability by operators, enterprises, independent software vendors,and users (not just equipment manufacturers)

    • Increased network reliability and security

    • Better end-user experience as applications exploit centralized networkstate information to seamlessly adapt network behavior to user needs

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Open networking foundation onf

    Open Networking Foundation (ONF)

    • Founded March 2011 by largest global telecom and cloud providers to standardize and accelerate adoption of SDN

    • 2012: membership > 90 companies (enterprise IT, cloud and telecom service providers, network equipment vendors, silicon providers)

    • Standardizing elements of SDN architecture such as OpenFlow protocol -> enables remote programming of the forwarding plane

      https://www.opennetworking.org/index.php

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Openflow protocol

    OpenFlow protocol

    • Standard interface between control and forwarding layers

    • Today, routing protocols/STP determine Forwarding Tables in the network -> OpenFlow is another method for configuring the Forw. Tables

    • OpenFlow controller: programs the network, bypassing conventional L2/L3 protocols

    • Controls data path of switch or router

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Openflow controller

    OpenFlow Controller

    • Softwareprogram that sends andreceives OpenFlow messages fromnetwork devices.

    • Controller will need to derive the desired forwardingdata in software, then send OpenFlow messages to update the forwarding table in the device.

    • The messages can add, update or delete entries in the forwarding table

    • Applications run on the controller to provide usable services

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Inside openflow

    Inside OpenFlow

    • Protocol specifies basic primitives that can be used by an external SW application to program the forwarding plane of network devices, just like the instruction set of a CPU would program a computer system.

    source: https://www.opennetworking.org/images/stories/downloads/sdn-resources/white-papers/wp-sdn-newnorm.pdf

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Per flow control

    Per-flow control

    • OpenFlow uses the concept of flows to identify network traffic based on pre-defined match rules that can be statically or dynamically programmed by the SDN control software.

    • Network can be programmed on a per-flow basis

    • Current IP-based routing does not provide this level of control: all flows between two endpoints follow the same path through the network, regardless of different requirements

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Example routing of different flows

    Example: routing of different flows

    Path assignment based on QoS requirements (e.g., delay, loss) of given flow (audio, video, data)

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Control plane architectures

    Control plane architectures

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Real world applications for sdn 1 2

    Real-world applications for SDN (1/2)

    • Enterprise

      • distributed campus networks: centralized control to enforce policiesconsistently across both the wired andwireless infrastructures

      • Data center: facilitates network virtualization, whichenables hyper-scalability in the datacenter, automated VM migration (VMs migrate to optimize and rebalance server workloads,causing the physical end points of existing flows to change), lower energy use, bandwidth optimization

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Real world applications for sdn 2 2

    Real-world applications for SDN (2/2)

    • Cloud

      • Elastic allocation of network resources

      • Disaster recovery

      • Multi-tenancy of the network: different user communities share acommon infrastructure (network resources)

    • Carrier and Service Providers

      • On-demand network services

      • Traffic steering: network load balancing

      • Content distribution

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


    Sdn useful links

    SDN useful links

    • ONF White paper: Software-Defined Networking:The New Norm for Networks

    • ONF: About OpenFlow

    • Juniper Whitepaper: Decoding Software Defined Networking

    • IBM: Software Defined Networking: A new paradigm for virtual, dynamic, flexible networking

    • DELL: Software Defined Networking, a Dell Point of View

    OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE


  • Login