1 / 64

RAZVOJ POJEDINCA

RAZVOJ POJEDINCA. Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru. JEAN PIAGET (1896-1980). PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA. Intelektualni razvoj se odvija kroz nekoliko kvalitativno različitih stupnjeva

emmly
Download Presentation

RAZVOJ POJEDINCA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. RAZVOJ POJEDINCA Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

  2. JEAN PIAGET (1896-1980) PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Intelektualni razvoj se odvija kroz nekoliko kvalitativno različitih stupnjeva Ustanovio da djeca određene dobi čine kvalitativno različite pogreške od djece drugih dobnih skupina Zašto se mentalne sposobnosti mijenjaju u funkciji vremena? djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini

  3. Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta • Faktori koji određuju kognitivni razvoj: • maturacija • 2. aktivnost pojedinca • Unutrašnji misaoni svijet izgrađuje se ili konstruira na temelju iskustava stečenih izravnim dodirom i manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu • KONSTRUKTIVIZAM

  4. Kognitivna struktura je izgrađena od osnovnih elemenata ili SHEMA koje predstavljaju opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja Glavni mehanizmi pomoću kojih se mijenjaju sheme jesu: - AKOMODACIJA Proces kojim se postojeće sheme mijenjaju u skladu s novim informacijama - ASIMILACIJA Proces kojim se novi podaci iz okoline uključuju u već postojeće misaone sheme

  5. Suočavanje s novim činjenicama koje nisu u skladu s postojećim shemama dovode do stanja mentalne neravnoteže Proces uspostave ravnoteže kako bi se osigurala uravnoteženost misaonih struktura naziva se EKVILIBRACIJA

  6. Misaoni razvoj se odvija kroz četiri stupnja: 1. SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine) 2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina) 3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina) 4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

  7. 1. SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine) Senzomotoričke sheme temelje se na urođenim, refleksnim ponašanjima Na početku je učenje slučajno, a zatim se počinje temeljiti na uvidima stečenim kroz pokušaje i pogreške Glavni napredak povezan je sa shvaćanjem stalnosti objekta Na kraju razdoblja dijete je u stanju predočavati predmete i kad nisu u njegovom vidokrugu

  8. 2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina) Veći napredak u razvoju govora i stjecanju pojmova Neka obilježja ometaju dijete u logičkom prosuđivanju koje počiva na načelima KONZERVACIJE(odnosi se na međusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta)

  9. Obilježja predoperacijskih misli: - konkretnost – još uvijek veća usmjerenost na predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnom situacijom - ireverzibilnost – nemogućnost logičkog povezivanja uzajamno ovisnih predodžbi (ima li tvoj brat brata?) - egocentrizam – ponašanje prema kojem kao da svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kada dijete nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)

  10. Obilježja predoperacijskih misli: - centracija – usmjerenost na samo jedan aspekt situacije A B - ovisnost o percepciji – usmjerenost na trenutno stanje ili oblik onoga što dijete opaža

  11. Obilježja predoperacijskih misli: - transduktivno prosuđivanje – nemogućnost povezivanja i uspoređivanja poznatih pojmova. Ako su ispred njega: Ima li više lavova ili konja? Konja Ima li više konja ili životinja? Konja

  12. 3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina) Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje odnosa i rješavanje problema). Pojavljuje se i mogućnost: - serijacije - sposobnost nizanja predmeta prema nekom mjerljivom svojstvu

  13. Pojavljuje se i mogućnost: - tranzitivnost – sposobnost zaključivanja o odnosu između dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema trećem predmetu (ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća od Maje? - klasifikacija – uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje predmeta u skupini

  14. Nestaju obilježja predoperacijskih misli. • = • • • • •

  15. 4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi) • Razmišljanje postaje sve apstraktnije • Dijete se može odvojiti od konkretnog predmeta i zamišljati predmete služeći se apstraktnim pojmovima • Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veličine • Sposobna su uopćavati

  16. Senzomotoričko razdoblje (0-2) Predoperacijsko razdoblje (2-7) Razdoblje konkretnih operacija (7-11) Razdoblje formalnih operacija (12- )

  17. TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA LAVA VIGOTSKOG Učenje prethodi razvoju Dvije važne pretpostavke: - kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta - učenje simboličkog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece

  18. - kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta • Temelj spoznajnog razvoja jeste učenje sustava simbola koji djetetu omogućavaju rekonstrukciju značenja pojava iz njegove okoline • korak – prepoznavanje značenja • korak – razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom • korak – samostalna upotreba simbola pri prosuđivanju, zaključivanju i rješavanju problema (korištenje unutrašnjeg govora)

  19. učenje simboličkog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece • PODRUČJE PRIBLIŽNOG RAZVOJA pokriva raspon između dvije razine funkcioniranja: • - donja granica – samostalno izvođenje zadatka • - gornja granica – ne može samostalno izvoditi zadatak, ali može uz pomoć odrasle osobe Znanja i vještine - ispod područja približnog razvoja - dijete već ima ili ih može samostalno svladati - iznad područja približnog razvoja – dijete ne može svladati niti uz pomoć druge osobe

  20. Područje približnog razvoja

  21. LAWRENCE KOHLBERG (1927-1987) KOLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je spasiti lijek jednog farmaceuta koji taj lijek naplaćuje po cijeni deset puta većoj od njegove stvarne vrijednosti. Suprug ove žene ima samo pola potrebnog iznosa. Farmaceut mu ne želi prodati lijek po toj cijeni, niti mu želi omogućiti da ostatak iznosa plati naknadno. Očajan suprug provalio je u ljekarnu i ukrao lijek. Da li je to trebao učiniti? Zašto?

  22. PREDKONVENCIONALNA RAZINA (4. do 10. g.) 1. stupanj - moralnost određuje autoritet 2. stupanj – moralnost ponašanja kroz vlastite ciljeve KONVENCIONALNA RAZINA (10. do 13. g.) 3. stupanj – ponašanjem se želi postići odobravanje drugih 4. stupanj – ponašanje treba biti u skladu sa zajedničkim ciljevima POSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. g.) 5. stupanj – ponašanje koje šteti zajednici loše je i kad nije nezakonito 6. stupanj – univerzalni principi moralnosti koji su iznad zakona

  23. SOCIJALNI I OSOBNI RAZVOJNI ZADACI RANO DJETINJSTVO • učenje kulturalnih pravila i očekivanja • učenje o tome što je dobro, a što loše • učenje o spolnim ulogama • emocionalni odnos prema članovima obitelji i vršnjacima

  24. odnos s učiteljicom i ostalim nepoznatim odraslim osobama • stjecanje neovisnosti unutar obitelji • udovoljavanje očekivanjima vršnjačkih grupa • suočavanje s očekivanjima vezanim uz spolne uloge i ostalim vanjskim pritiscima • razvoj tolerancije na frustraciju SREDNJE DJETINJSTVO

  25. prilagođavanje tjelesnim promjenama i novim emocijama • ostvarivanje postupne neovisnosti od odraslih • preispitivanje vrijednosti • izbor partnera, zanimanja i životne filozofije ADOLESCENCIJA I RANO ODRASLO DOBA

  26. ERIKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA

  27. SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE) Znanje o sebi– tko sam ja? (spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled, ponašanje prema drugima, političko opredjeljenje, moralne osobine, itd.) stvarno “ja” – ono što jesam 2. Očekivanja od sebe– ono što bismo mogli biti Idealno “ja” – ono što bih želio biti (želje, nade) Očekivano “ja” – ono što bih trebao biti (dužnosti, obveze, odgovornosti)

  28. 3.Vrednovanje sebe– kakav sam ja? procjene onog što jesmo i kakvi jesmo,s onim što bismo željeli, mogli ili trebali biti. Rezultat je samopoštovanje: -   osjećaj vlastite vrijednosti – odnosi se na naše uvjerenje kako smo vrijedni poštovanja, kako zaslužujemo postignuće, uspjeh, sreću, prijateljstvo, ljubav, itd. -    samopouzdanje – uvjerenje kako smo sposobni suočiti se sa životnim izazovima, sposobni učiti, donositi odluke, itd. postignut uspjeh Samopoštovanje = ----------------------- očekivanja

  29. Osobe visokog samopoštovanja: - boljeg su fizičkog i psihičkog zdravlja, otpornije su na stres, - zadovoljnije su svojim poslom, školom i osobnim životom, - češće planiraju, sudjeluju u raspravama, surađuju s drugima i postavljaju pitanja u školi, - kompetentniji su u školi, na poslu, i u različitim socijalnim situacijama, - uvjereniji su da će njihovi napori dovesti do uspjeha, - vode računa o dobrobiti drugih, razumiju njihove potrebe i spremniji su pomoći, - spremniji su suprotstaviti se drugima, izraziti svoje mišljenje i lakše podnose kritiku, - bolje su raspoloženi, procjenjuju sebe sretnijim i zadovoljnijim od većine.

  30. ŠKOLSKO SAMOPOIMANJE (AKADEMSKO) • U ranom djetinjstvu djeca još nisu dovoljno kognitivno zrela da bi se uspoređivala s drugima. S vremenom postaju sve više osjetljiva na informacije iz okoline o svom uspjehu i sve se više uspoređuju s vršnjacima. • Roditelji imaju važnu ulogu u razvoju slike o sebi • Nastavnik povratnim informacijama oblikuje sliku učenika o samom sebi. • Istraživanja pokazuju povezanost između školskog samopoimanja i učenja.

  31. OPĆE SAMOPOIMANJE AKADEMSKO SAMOPOIMANJE SOCIJALNO SAMOPOIMANJE EMOCIONALNO SAMOPOIMANJE TJELESNO SAMOPOIMANJE m a t e r i nj i j. m a t e m a t i k a p o v i j e s t tj. s p o s o b. tj. i z g l e d v r š nj a c i z n a č a j n i dr. pojedinačna emocionalna stanja

  32. U školskom postignuću žene pokazuju prednost nad muškarcima sve do završetka srednje škole. • Žene imaju bolje ocjene čak i iz matematike i prirodnih znanosti iako pokazuju niže rezultate na testovima. • U srednjoj školi muškarci precjenjuju svoje jezične i matematičke vještine dok ih žene podcjenjuju. • U osnovnoj školi muškarci češće imaju problema s čitanjem, poteškoće u učenju i emocionalne probleme.

  33. Prema muškoj i ženskoj djeci postupa se različito od rođenja. • Djeca dolaze u osnovnu školu u skladu sa spolnim ulogama i očekivanjima društva. • Razlike u spolnim ulogama veće su među dječacima i djevojčicama u obiteljima niskog socioekonomskog statusa. • Socijaliziranje spolnog tipičnog ponašanja nastavlja se kroz život, a pridonose mu i škole.

  34. Muškarci: • učitelji im posvećuju više pažnje • učitelji ih češće okrivljuju • učitelji su češće u interakciji s njima • učitelji im više daju upute i više ih slušaju • učitelji ih manje nego žene kažnjavaju za agresivno ponašanje • učitelji tri puta više nagrađuju njihovo kreativno ponašanje

  35. POSLJEDICE NEGATIVNE SLIKE O SEBI • ne prihvaćanje odgovornosti za (ne)uspjeh (vanjski lokus kontrole) • ranije odustajanje • lakše popuštanje pritisku • depresivnost, anksioznost

  36. UZROCI STRAHA OD USPJEHA • strah od nepoznatog • strah da uspjeh nismo zaslužili • strah da nećemo ispuniti očekivanja • strah od odbacivanja • strah od gubitka slobode

  37. ŠTO MOŽE NASTAVNIK? • prihvatite učenike onakvima kakvi jesu • učiti ih natjecanju sa sobom • učiti ih postavljati realne ciljeve • vrednovati individualni napredak • naglašavati pozitivno • ne izjednačavati sposobnosti s osobnom vrijednošću • koristite kooperativno učenje • uzimati u obzir njihove probleme i interese • postaviti pravila

  38. OSOBINE LIČNOSTI LIČNOST predstavlja integraciju osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja određuje pojedincu svojstven način ponašanja. Ponašanjeje funkcija ličnosti, situacije i prethodnog iskustva.

  39. Osnovna područja ličnosti: • kognitivno područje – spoznajno, uključuje različite psihičke sposobnosti • afektivno područje – čuvstveno, odnosi se na emocionalnu reaktivnost • konativno područje – voljno, motivacijsko, odnosi se na dinamičke osobine ličnosti koje ljude pokreću na aktivnost • somatsko područje – tjelesno, uključuje psihomotorna svojstva.

  40. Kako biste ih opisali?

  41. Kako biste ih opisali?

  42. Radikalni biološki determinizam PHYSIOGNOMY PHRENOLOGY

  43. Temeljne dimenzije ličnosti (Eysenck) 1. dimenzija INTROVERTIRANOST - EKSTRAVERTIRANOST Tipičan introvert je tih, miran, introspektivan, suzdržan i povučen u društvu, sklon je planiranju unaprijed, ne voli uzbuđenje, svemu prilazi prilično ozbiljno, voli sređen život, ima dobru kontrolu nad osjećajima, teško se naljutii rijetko je agresivan, pouzdan je, ponekad pesimističan i veliku važnost pridaje etičkim normama. Tipičan ekstravert je društven, voli zabave, ima mnogo prijatelja, traži uzbuđenja, spreman je riskirati, općenito je nagla osoba, voli promjenu, bezbrižan je, vedar, optimističan, voli biti u pokretu, sklon je agresivnom ponašanju, nema čvrstu kontrolu nad osjećajima i nije osobito pouzdan.

  44. 2. Dimenzija EMOCIONALNA STABILNOST – EMOCIONALNA NESTABILNOST Emocionalno stabilna osoba emocionalno slabije reagira, a i nakon uzbuđenja brzo se vraća u početno stanje, smirena je, uravnotežena, kontrolirana i nije zabrinuta. Emocionalno nestabilna osoba je tjeskobna, često neraspoložena, depresivna i pati od psihosomatskih poremećaja, pretjerano je osjećajna,često pretjerano reagira na sve vrste podražaja, nemirna je, lako uzbudljiva, nekad i agresivna, stalno radi nečeg zabrinuta.

  45. Emocionalno nestabilan Fig14_3 sjetan osjetljiv tjeskoban nemiran krut agresivan uznemiren trezven promjenjiv pesimističan nagao suzdržan optimističan nedruštven aktivan tih KOLERIK MELANKOLIK Introvertiran Ekstravertiran FLEGMATIK SANGVINIK pasivan društven oprezan otvoren promišljen govorljiv smiren pristupačan kontroliran lakomislen pouzdan živahan postojan bezbrižan miran vođa Emocionalno stabilan

  46. KOLERIK em. nest. ekstravert FLEGMATIK em. stab. introvert MELANKOLIK em. nest. introvert SANGVINIK em. stab. ekstravert

More Related