1 / 64

Rast i razvoj

Rast i razvoj . Rast je kvantitativni proces- povećanja dimenzija tijela i kvalitativni proces- promjene strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihičkih svojstava djeteta, te njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim uvjetima okoline.

tuwa
Download Presentation

Rast i razvoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Rast i razvoj

  2. Rast je kvantitativni proces- povećanja dimenzija tijela i kvalitativni proces- promjene strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihičkih svojstava djeteta, te njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim uvjetima okoline.

  3. Rast u užem smislu je povećanje dimenzija tijela, ukupne mase tijela (koje se mogu mjeriti: tjelesna visina, masa, opseg glave, opseg prsa, debljina potkožnog nabora), ili povećanje dimenzija i mase pojedinih dijelova tijela, organa ili tkiva, stanica.

  4. Razvoj je kvalitativna promjena, to je složenije zbivanje koje obuhvaća promjene u građi, diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva, organa i funkcije organizma od začetka do kraja razvojne dobi.

  5. Razvoj podrazumijeva • i tjelesni razvoj, • i psihički (kognitivni, emocionalni) razvoj, • i socijalnu prilagodbu djeteta.

  6. Razdoblja razvojne dobi Zigota Genetski potpuno određeno ljudsko biće Plod(-dijete) Prava!? Prenatalno razdoblje: od začeća do rođenja Prva 2 mjeseca= embrionalno razdoblje Od 3.mj. do rođenja= fetalno razdoblje

  7. Dojenačka dob: od rođenja do kraja 1.g. Prva 4 tjedna= novorođenačka dob

  8. Predškolska dob: u širem smislu od početka 2.g.do kraja 5.ili6. 1. Mlađa predškolska dob, razdoblje malog djeteta: 2.i 3. g. 2. Predškolska dob u užem smislu: od 4. do uključivo 5./6.g.

  9. Školska dob: obuhvaća vrijeme od početka do završetka školovanja (14/18 g.) u užem smislu od 7.g. do početka puberteta(10g. djevojčice, 12 dečki) Unutar toga: biološki proces ubrzanog tjelesnog i spolnog razvoja - PUBERTET Pubertet: od pojave prvih sekundarnih spolnih obilježja (10/12 g.) do spolne zrelosti • Spolna zrelost= pojava zrelih spolnih stanica i sposobnost oplodnje Završetak puberteta kod djevojčica: 14/16g., kod dječaka 15/17g.

  10. Adolescencija ili mladenaštvo: od nastupa spolne zrelosti, tj. od završetka puberteta (♀14/16, ♂ 15/17 g.), do završetka tjelesnog rasta i razvoja i postizanja psihosocijalne zrelosti (djevojke 16/18g., dečki 18/20g.) ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje vode odraslosti

  11. SAD: početak adolescencije= početak puberteta • WHO: početak adolescencije= 10 g.

  12. Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikuju i u tjelesnim mjerama i u konačnoj dosegnutoj visini i težini na kraju rasta • Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih, motoričkih, umnih i drugih funkcija i sposobnosti (npr.hod, govor, hodanje po stubama, čitanje i pisanje) • Rast i razvoj određeni su međudjelovanjem naslijeđenih i okolinskih faktora

  13. Faktori rasta • Genski • Okolinski

  14. Genski • Genski: djeluju na brzinu sazrijevanja i na konačno dosegnutu razinu rasta (npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi, početak puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i sestara) • Spol: razlike pri porodu (dječaci veći), nestaju krajem 1.g., pa opet u pubertetu • “Rasa”

  15. Okolinski • Intrauterini uvjeti života • Životni uvjeti poslije rođenja:ekološki faktori, zemljopisni • Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i predugo, može se ubrzano nadoknaditi izgubljeno; kronično pothranjivanje sprječava ostvarenje genskog potencijala • Društveno i imovinsko stanje obitelji: utječe na brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i težinu • Bolesti: akutne infekcije ne utječu, kronične bolesti usporuju ali nakon ozdravljenja slijedi nadoknađivanje Nadoknadni rast: dosizanje T i V pretpostavljenog potencijala, Nakon prestanka kratkotrajnog gladovanja ili bolesti

  16. Sezonske varijacije: brži rast u visinu u proljeće, veći porast mase u jesen • Sekularni porast: povećanje prosječne visine i težine djece i odraslih u određenoj populaciji tijekom nekoliko desetljeća (vjerojatno zbog boljih uvjeta života, prehrane, manjeg pobola): u Hr od kraja 19.do sredine 20.st.- porast visine za 5-10cm

  17. Praćenje rasta • Redovitim tjelesnim mjerenjima • Najvažnije antropometrijske mjere: tjelesna masa (težina), tjelesna duljina/ visina, opseg glave • Redovito se bilježe u zdravstvenoj dokumentaciji

  18. Rast u visinu i rast težine • Fizički rast ocjenjuje se najjednostavnije mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine • Za ocjenu napretka u 1.g. služi težina, a poslije 1.g. visina • Uspoređujemo V i T djeteta sa standardima – s odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece koje su prikazane kao tablice ili krivulje: očitamo da li se promatrano dijete svojim mjerama uklapa među svoje vršnjake

  19. Najčešće se primjenjuju centilne krivulje: T, V, OG u odnosu na dob Na apscisi je dob, na ordinati dosegnuta T ili V ili OG: to su centilne krivulje težina-dob, visina-dob, OG-dob Krivulje imaju osim prosječne visine i težine djece određene dobi, još i varijacijske širine Korisno je također za ocjenu fizičke konstitucije i uhranjenosti usporediti težinu s visinom:težinsko-visinske centilne krivulje

  20. Tjelesne mjere koje padaju između 5.i 95. centilne krivulje- normalne; iznad i ispod- posljedica nekog patološkog uzroka koji treba otkriti Pogodne su za dugoročno praćenje razvoja određenog djeteta, svako pomicanje T ili V izvan prvobitne centilne krivulje upozorava na moguće patološke uzroke

  21. Razlike u rastu između organa • Krivulju rasta visine, tj. krivulju općeg rasta slijedi veći dio kostura (osim lubanje) i muskulature. • Slično je i s nekim parenhimnim organima- jetra, bubrezi. • Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu od opće krivulje rasta: mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivo tonzila, adenoida i crijeva, potkožno masno tkivo.

  22. Rast glave • Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega glave • Glava raste usporedno s rastom moždane mase, najbrže u prve 3 godine • Centilne krivulje- dob:OG • Mali OG/ Preveliki OG- oštećenje mozga

  23. Procjena zrelosti • Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija • Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i organa ne idu uvijek paralelno • Brže sazrijevanje znači raniji pubertet • Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem • Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time procjenjujemo i početak puberteta)- procjenom zrelosti

  24. Procjena zrelosti • Praćenje psihomotoričkog razvoja • Praćenje spolnog razvoja • Dozrijevanje kostiju • Razvoj zuba • Koštana dob ili zrelost: Rentgenska slika zapešća lijeve ruke- broje se jezgre okoštavanja i uspoređuje sa standardima • Zubna dob: Broj trajnih zubi između 6.i13.g.

  25. Mliječni zubi (1. denticija): između 5. i 9. mj.života prvi zubi S 1 g.dijete ima 6-8 zubi S 2 g.ima svih 20 Broj zubi= broj mjeseci-6 Razvoj zubi

  26. Trajni zubi (2. denticija): • počinje u 6./7.g. pojavljuje se 1.molar iza 5.mliječnog (tzv. šestica), • pa donji sjekutići, • završava u 13.g.

  27. Predviđanje krajnje visine • Longitudinalnim mjerenjem individualnog djeteta • Poslije 6.g. iz podataka o visini, koštanoj zrelosti i srednjoj visini roditelja, uz pomoć tablica

  28. Tjelesna površina • Iz t i v, uz pomoć nomograma • Novorođenče 0,25m2 • Dvogodišnjak 0,50 • Petogodišnjak 0,75 • Devetogodišnjak 1,0 • Odrasla osoba 1,75

  29. Rast i razvoj u pojedinim razdobljima • Prenatalno • Dojenačka dob (novorođenačka) • Predškolska (mlađa prešk.) • Školska • Pubertet • Adolescencija

  30. Novorođenče • Tj.težina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1) • U prvim danima izgubi 10% • Na kraju 1.mj.ima 10-20% više od RT • Tj.duljina~50cm (46-54) • OG 33-36cm

  31. Tjelesne proporcije • Glava veća, ekstremiteti relativno kraći, sredina u visini pupka

  32. Ponašanje • 6 stanja budnosti: od dubokog spavanja do budnosti s plačem • Kad opušten- položaj totalne fleksije • Asimetrije, prevelika opuštenost ili ukočenost- znak bolesti

  33. Već 1.dana života ukoliko potpuno opušten, može kratko promatrati ljudsko lice i predmete, te okrenuti glavu kratko prema zvuku i pogled prema svijetlu. • Spreman za uspostavljanje emotivno obojenih socijalnih veza s okolinom. • Zbog toga je upravo u tim prvim satima i danima vrlo bitno da dijete bude stalno uz majku.

  34. Dojenče • U 1.tromjesečju dobiva 25g dnevno, 750g mjesečno. • U 2. 600g mjesečno. • U 3. 450g mjesečno. • U 4. 300g. • U dobi 5 mj.RT podvostručena, u dobi 12 mj.potrostručena.

  35. Poraste s 50cm na 75 cm na kraju 1.g. • OG s 34/35 pri rođenju, 42/44 cm s 6 mj., 45/47 s 12 mj. • VF se zatvori do 18mj.

  36. Razvoj motorike (pokreti i držanje glave, trupa, udova) Razvoj okulomotorike i vida Razvoj sluha i govora Razvoj društvenosti Psihomotorni razvoj

  37. Pregled za procjenu razvoja motorike: • Potrbušni položaj • Ležanje na leđima • Pokus posjedanja povlačenjem za podlaktice • Vertikalni položaj • Funkcija šake

  38. U potrbušnom položaju iz položaja totalne fleksije tijekom 1.mj. kreće proces kraniokaudalne ekstenzije • Počinje s odizanjem brade, pa lice i vrat – krajem 1. mj., krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove, u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o podlogu uz pružene laktove, a glava i vrat su već okomiti na podlogu, i okrene se na leđa

  39. I u položaju kad lebdi potrbuške u horizontali, prati se proces kraniokaudalne ekstenzije- počinje s odizanjem glave, završava ekstenzijom glave, vrata, trupa i donjih udova- Landauov refleks

  40. U položaju na leđima držanje je prva 3 mj. nesimetrično, kasnije simetrično, od 5.mj. odiže glavu od podloge

  41. U pokusu posjedanja iz leđnog položaja povlačenjem za podlaktice, prati se kontrola glavice • Kod novorođenčeta glavica zaostaje, pada • U dobi 3 mj zatiljak kratko prati • U dobi 6 mj dojenče aktivno prati posjedanje

  42. U sjedećem položaju najprije je u totalnoj kifozi, zatim se podupire rukom na koljeno, između 6 i 8 mj. sjedi čvrsto i dulje vrijeme U dobi 10-12 mj.sjedi bez potpore

  43. U uspravnom položaju napočetku pokazuje automatski hod, nakon 3 mj.ne odupire se aktivno- astazija i abazija, s 5mj.opet se odupire, s 9-10 stoji uz pridržavanje, s 11-12 balansira, s 12-15 hoda samostalno

  44. WHO

  45. Šaka • Na početku potpuno stisnuta, refleks hvatanja, s 3-4 mj.se otvara, palac se odmiče od dlana, digitopalmarni hvat- prihvaća predmet s 4 prsta i s dlanom, s 6-7 mj.aktivno poseže za predmetom, radiopalmarni hvat i premetanje predmeta iz ruke u ruku • Do kraja 1.g.pincetni hvat- vrškom kažiprsta i palcem

  46. 2. polovica dojenačkog razdoblja • S 6-8 mj.- Sjedi uz potporu vlastitom rukom • S 8-9 mj.- Puzi • S 10-12 mj.- Sjedi bez oslonca neograničeno • S 9-10 mj.- Stoji dosta sigurno držeći se • S 11-12 mj.- Balansira par sek bez držanja • S 12-15 mj.- Prohoda

  47. Gledanje i slušanje Kada posumnjati da slabije čuje ili vidi? • Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati očima s jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30ak cm udaljenosti, i okreće glavu prema zvuku • Kasnije prati i glavom • Koordinacija jabučica sve bolja • S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i akomodacija • U prvom tromjesečju reagira na zvuk mijenjanjem spontane motorike, plačom, treptanjem • Od 4.mj.okreće glavu prema zvuku

  48. Društveno ponašanje • Tijekom 2.mj uzvraća smiješkom, mijenja motoriku na majčin glas • S 4 glasno se smije, zna izraziti nezadovoljstvo mimikom, motorikom, glasom • S 6 raspoznaje, boji se stranih • S 9 igra se skrivača • S 12 baca predmete i traži da mu se vrate

  49. Govor • 2 faze: predjezična faza - (8mj) – jezična • U predjezičnoj producira vokale, kasnije i konsonante, u 3.mj.guče - spaja samoglasnike i suglasnike • S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanja sa značenjem (“ma-ma”) • Jezična faza ovisi o normalnom sluhu: reducira se znatan broj glasova, ostaju samo oni iz materinjeg jezika, povezuje ono što čuje s određenim pojmom, s 12 mj.veže određene slogove uz određeno značenje (“MAMA”)

  50. Mlađa predškolska dob • Svladao je temeljne motoričke vještine - od nesigurnog hoda do trčanja, sposobno je samostalno se napojiti iz čaše i nahraniti, svladalo je umijeće govora, upravlja mokrenjem i stolicom • Istražuje svijet, u to vrijeme rado pobjegne • Istražuje predmete, stavlja ih u usta Opasnost!!!

More Related