1 / 22

Hidracija i parenteralna prehrana palijativnog bolesnika

Hidracija i parenteralna prehrana palijativnog bolesnika. Hidracija palijativnog bolesnika. TERMINALNA FAZA BOLESTI ↓ unos hrane i tekućine ↓ TT, dehidracija, malnutricija. Kako odlučiti? Etički i legalni aspekti?. Da li je bolesnik dehidriran?

zwi
Download Presentation

Hidracija i parenteralna prehrana palijativnog bolesnika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Hidracija i parenteralna prehrana palijativnog bolesnika

  2. Hidracija palijativnog bolesnika TERMINALNA FAZA BOLESTI • ↓ unos hrane i tekućine ↓ TT, dehidracija, malnutricija Kako odlučiti? Etički i legalni aspekti? • Da li je bolesnik dehidriran? • Koji su simptomi, uzrok dehidracije? • Prednosti? • Nedostaci? • Želje bolesnika i obitelji? • Individualni ciljevi?

  3. Za i protiv • Osnovna potreba, minimum stand. njege (veza sa b.) • Dehidracija – prerenalna azotemija (akum. metabolita lijekova) – delirij, mioklonus • ↓neurotoks. – narkotici • Udobnost – zbunjenost, agitaciju, tetaniju • Nema dokaza da tekućine produljuju život u značajnom stupnju • Hidracija iako često nema kliničkog značaja - ↓ anksioznost obitelji u trenutcima umiranja • Komatozni bolesnici • i.v. tekućine mogu prolongirati umiranje • ↓ urin - ↓ kateter • ↓ GIT tekućine - ↓ mučnina, povraćanje • ↓ resp.sekrecija - ↓plućni edem, kašalj • Dehidracija ↓ edeme ili ascites • Dehidracija može biti prirodni anestetik - ketoni • i.v. hidracija – neugodna, ↓ mobilnost Fainsinger R. “Nonoral hydration in palliative care #133.” Fast Facts and Concepts, J Pall Med. 2006; 9: 206-7.

  4. Hidracija palijativnog bolesnika • Bruera E et al.Changing pattern ofagitatedimpaired mental status in patients with advanced cancer: associationwith cognitive monitoring, hydration, and opioid rotation. J PainSymptomManage 1995 • de Stoutz ND et al. Opioidrotation for toxicityreduction in terminal cancer patients. J Pain Symptom Manage 1995 • Mercadante S et al. Comparisonofoctreotideand hyoscinebutylbromide in controlling gastrointestinal symptomsdue to malignant inoperable bowel obstruction. Support CareCancer 2000 • Lawlor PG et al. Occurrences, causes, andoutcomeof delirium in patients with advanced cancer. A prospectivestudy. Arch Intern Med 2000 • Morita T et al. Determinants of sensation ofthirst in terminally ill cancer patients. Support Care Cancer 2001 • Burge FI. Dehydrationsymptomsofpalliative care cancerpatients.JPainSymptomManage 1993 • McCann RM et al. Comfort care for terminallyill patients. The appropriate use of nutrition and hydration. JAMA 1994 • Ellershaw JE, Sutcliffe JM, Saunders CM. Dehydration and the dyingpatient. J PainSymptomManage 1995 • Cerchietti L et al.Hypodermoclysisforcontrol of dehydration in terminal-stage cancer. Int J PalliatNurs 2000 • Morita T et al. Risk factors for death rattlein terminally ill cancer patients. A prospective exploratory study.Palliat Med 2002 • Morita Tet al. Fluid status of terminally ill cancerpatients with intestinal obstruction: an exploratory observationalstudy. Support Care Cancer 2002 STUDIJE ZA I PROTIV?

  5. Potreba za hidracijom • 1000ml ! • Dob, TT, kaheksija, ↓nevidljivi gubici • Starije osobe -10-15% uk.vode; mehanizam za žeđ • Hiponatrijemija – diuretici (edemi i gubitak tekućine u treći prostor) • Mučnina – morfij – ADH – Na 127-137mmol/L ↓

  6. PRIMJER: • Dnevna potreba za tekućinom kod osobe TT 70 kg ---- 2100ml • Gubitak od 30 kg ----1200ml • 800-1000ml ↓ potrebe ------- ↑ rizik deficita • Starije osobe

  7. Hidrirati bolesnike iline, ako da, kako? kojim putem? u kojoj količini? koliko dugo? kada prestati? • Procjena statusa hidracije • anamneza • fizikalni pregled • laboratorijski parametri Želje bolesnika i obitelji.

  8. Simptomidehidracije • kognitivna oštećenja, promjene ponašanja, zbunjenost, delirij (70-90%), nesvjestica, sinkopa Suhoća usta = žeđ ? – nema povezanosti sa lab.parametrima ŽEĐ – na samom kraju života manji problem nego suhoća usta

  9. Nema razlike u incidenciji suhih usta ili žeđi u bolesnika koji su imali normalnu hidraciju u usporedbi sa statusom dehidriranih bolesnika (mjereno prema serumskoj osmolalnosti). Bolesnici sa malignom opstrukcijom crijeva - nema statistički značajne razlike (žeđ, suhausta)- IV hidracija (> 2000 cc / d) i peroralna (<500 cc / d)

  10. Intravenska hidracijane utječe na smanjenje žeđi i suhih usta, ako su prisutni kod bolesnika u terminalnim fazama bolesti • oralna higijena, mali gutljaji vode, i podmazivanje sluznice

  11. Načini rehidracije terminalnih onkoloških bolesnika

  12. Nedostaci intravenske hidracije terminalnih onkoloških pacijenata • Bol uzrokovana ubadanjem • Potreba za čestim mijenjanjem mjesta primjene • Teško je pronaći dobru venu • Potreba za imobiliziranjem ruke • Ometa pokretljivost • Rizik povećane agitacije i nehotičnog izvlačenja braunile kod delirantnih pacijenata • Potreba za hospitalizacijom • Visoka cijena • Potreba za posebnom edukacijom za nadzor i održavanje venskog puta • Komplikacije poput tromboflebitisa i infekcije

  13. I.V. indikacije • Kad je kontraindicirana ili nemoguća s.c. hidracija • Generalizirani edemi • Bolesnik već ima postavljen periferni ili centralni venski put zbog drugih razloga

  14. Hipodermokliza • supkutana aplikacija ZRNCA POVIJESTI • 1895. – tijekom izbijanja epidemije kolere u Indiji • 1950. gotovo u potpunosti ukinute – uporaba hipertoničnih otopina • 1980. sve popularnija u gerijatriji i palijativi • Preporuke i ESPEN-a

  15. Hipodermokliza • jednostavnost i fleksibilnost primjene, minimalna mogućnost komplikacija • do 3000ml/dan • kućna palijativna skrb • Ne mora ju primjenjivati medicinsko osoblje • gravitacija određuje tempo protjecanja (infuzijska pumpa) • primjena lijekova putem s.c. infuzije

  16. Mjesta primjene ●ambulantni bolesnici ● nepokretni bolesnici 5-7 dana

  17. Prednosti i nedostaci supkutane infuzije • Prednosti • Niska cijena • Za postavljanje i održavanje mjesta primjene i infuzije dovoljna je minimalna edukacija • Manja potreba za nadzorom • Mogućnost održavanja istog mjesta primjene 5-7 dana • Manje neugodno postavljanje igle; veća udobnost nego kod venskog puta • Idealno za skrb u kući i ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje; izbjegava se potreba za hospitalizacijom • Nema tromboflebitisa, incidencija lokalnih nuspojava je manja nego kod venskog puta • Pogodniji je za agitirane pacijente; rjeđe izaziva agitaciju, potrebu za sputavanjem i reinzerciju negoli venski put • Nedostaci • Nepogodan kod potrebe za brzom infuzijom velikog volumena; može se dati najviše 3 L u 24 sata, i to kod istovremenog davanja na dva mjesta • Moguć edem i lokalne kožne reakcije na mjestu infuzije (učestalost1,5%) • Rizik krvarenja onemogućava primjenu kod pacijenata s poremećajem zgrušavanja • Nedostatak edukacije liječnika i sestara o supkutanoj infuziji

  18. Infuzijske otopine za s.c. primjenu • Fiziološka otopina–0,9% otopina NaCl (Natrii‐chloridi infundibile) • 5% Glukoza u fiziološkoj otopini‐ (Natrii‐chloridi infundibile cum glucosa) • KALIJ – 20-40 mmol/L • Koloidne i hipertonične otopine NE

  19. Metode primjene tekućine kod supkutane infuzije 1000 ml/dan

  20. Hidracija • Dobra hidracijavažna je za blagostanje • Hidracija ne smije narušiti apetit 1. PER OS – poticati do kraja 2. s.c. 3. i.v.

  21. Zaključak • Hidracija je zadovoljavanje osnovne ljudske potrebe • Prednost – supkutana infuzija

More Related