1 / 22

Sociologija

Sociologija. Predmet: Sociologija Prof. dr. Dusko Sekulic. D iverzific ir anost sociologije. Pristupi sociologiji r azlikuju se u : - predstavi o tome „sto je to drustvo“ - koja su kljucna pitanj a na koja sociologija od g ovara

ugo
Download Presentation

Sociologija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sociologija Predmet: Sociologija Prof. dr. Dusko Sekulic

  2. Diverzificiranost sociologije Pristupi sociologiji razlikuju se u: -predstavi o tome „sto je to drustvo“ -koja su kljucna pitanja na koja sociologija odgovara -koje su najbolje istrazivacke tehnike koje se koriste u pronalazenju odgovora na postavljena pitanja

  3. Pozitivizam Osnovna vizija drustva: • Sociologija ima karakter prirodne znanosti. Ona moze razviti koncepte koji odrazavaju osnovna svojstva drustvene realnosti. Ona moze otkriti osnovne zakone koji omogucavaju razumijevanje drustvene dinamike. Ti zakoni se mogu koristiti za konstrukciju i rekonstrukciju drustva. Osnovna pitanje: Koje su pravilnosti (zakonitosti) drustvenog ponasanja? • U klasicnoj sociologiji (Comte, Marx) pitanje je otkrivanja „historijskih zakona“ • U modernoj sociologiji to je otkrivanje osnovnih principa ljudskog ponasanja. • Otkrivanje pravilnosti ljudskog ponasanja kao osnovni predmet empirijske sociologije.

  4. Primjer: (H.Blalock: A Theory of Minority- Group Relations. Capricorn Books. New York 1967.) • Diskriminacija se povecava sa povecanjem relativne zastupljenosti manjine u drustvu. • Odnos izmedju diskriminacije i proporcije manjine nije linearan. On je pozitivan sa opadajucim nagibom. • Y=a+b logX • Y=diskriminacija • X= postotak manjine

  5. Evolucionizam (Biologizam) Osnovna vizija drustva: Drustva koja imaju odredjena svojstva koja im omogucavaju adaptaciju na njihovu socijalnu i prirodnu okolinu imaju bolju sansu prezivljavanja nego drustva koja ne razviju takve karakteristike. Kroz proces selekcije neke adaptivne strukture i kulturne karakteristike imaju tendencije prezivljavanja i sirenja u ljudskim drustvima. Osnovne slicnosti i razlike: -bioloske i -kulturne evolucije: Obje evolucije zasnivaju se na sacuvanom iskustvu koje se prenosi sa generacije na generaciju u obliku kodiranog sistema informacija -u slucaju bioloske evolucije iskustvo je sacuvano i prenosi posredstvom genetickog koda -u slucaju socio-kulturne evolucije iskustvo je sacuvano i prenossi se pomocu simbolickih sistema. Simbolicki sistemi su funkcionalisticki ekvivalenti genetske abecede

  6. Razlike: Genetska informacija moze se prenositi samo pomocu reprodukcije. Kulturna informacija prenosi se simbolickim putem(kulturna informacije ne prenosi se genetickim putem). Ljudi mogu uciti na temelju iskustva, geni ne mogu. Bioloska evolucija je vrlo spora i zahtijeva desetine ili stotine tisuca godina da se pojave male promjene. Kulturna evolucija je ubrzana – na primjer niti jedan jezik koji se govorio prije tisucu godina danas ne bi bio razumljiv.

  7. Posljedica: drustva se adaptiraju ili evoluiraju u smjeru povecanog kapaciteta prezivljavanja. Iz toga proizlazi dugorocna tendencija da drustva kroz stoljeca postaju: -veca -da razviju efikasniju kulturu, tehnologiju ovladavanja okolinom (sposobnija da mijenjaju okolinu, efikasnija u proizvodnji hrane, mocnija u ratovanju) -da postanu kompleksnija (razvijanje specijaliziranih zanimanja i slozenijih organizacija) -da postanu urbanizirana Kulturna evolucija nastaje cesto kao rezultat namjere (uvijek sa mnogo nenamjeravanih posjedica). Bioloska evolucija nastaje kao rezultat slucajne geneticke varijacije.

  8. Postoje drustva koja se dugo ne mijenjaju kada postignu ravnotezu sa svojom okolinom i nemaju konakt sa okolinom koja bi ih silia na promjenu. Drustva se ne moraju mijenjati prema boljem, progresivnijem, bolje adaptiranom. Neka drustva su karakterizirana involucijom, to znaci retrogradnom ili degenerativnom promjenom Primjer supovijest agrarnih imperija – klasicna Grcka,Egipat, Kina, Rim. Njih sve karakterizira involucija (propast velikih imperija). Njihove administrativne strukture postaju vece ali manje efikasne i sve vise opterecuju ekonomije koje ih podupiru. One gube fleksibilnost koja je nuzni preduvjet za prilagodbu raznim iznenadnim dogadjajima (prirodne katastrofe, invazije). Rim na primjer se vise nije mogao nositi sa barbarskim invazijama i do petog stoljeca je vidljivo njegovo opadanje.

  9. Osnovno pitanje: Koje i kakve promjene u prirodnoj drustvenoj okolini proizvode evolutivne promjene? Sociobiologija kao moderna varijanta biologizma vezana je uz ekspanziju genetike. Osnovna vizija drustva: Kultura i ljudsko ponasanje uvjetovane su genetskom strukturom i zakonima evolucije. Veliki broj univerzalnih kulturnih elemenata (sva drustva imaju neki oblik porodice, socijalne stratifikacije, imaju incest taboo) su posljedica cinjenica da su ljudi clanovi iste bioloske vrste. Nasa zajednicka biologija stoji u pozadini „duplih standarda“ muskog i zenskog seksualnog ponasanja.

  10. Elaboracija: Djeca se radjaju spajanjem zenskog jajasca i muske sperme. Biolosko znacenje jednog jajasca i jednog spermatozoida nije isto. Za normalnog muskarca sperma je obnovljivi resurs. (Covjek u ejakulaciji ispusta stotine miliona spermaozoida sposobnih da oplode isti broj zena.) Zenini jajnici proizvode jednu jajnu stanicu svaki mjesec. Posljedica: muskarac je bioloski sposoban biti otac tisuca djece, zena moze donjeti na svijet ograniceni broj potomaka. Muskarci prema tome reproduciraju svoje gene najfikasnije kroz promiskuitetne odnose sa sto vecim brojem zena. To je medjutim suprostavleno reproduktivnom interesu zena. Svaka zatrudnjenje znaci da zena nosi dijete 9 mjeseci, da ga rodi i da se brine za to dijete. Efikasna reprodukcija za zenu ovisi o pazljivom izboru kod muskarca onih kvaliteta koje ce doprinjeti prezivljavanju djeteta i kasnije, njegovoj uspjesnoj reprodukciji. Univerzalnost vece promiskuitetnosti mukaraca ima osnovu u bioloski uvjetovanoj razlicitoj reproduktivnoj strategiji.

  11. Funkcionalizam (i teorija sistema) Osnovna vizija drustva: drustvo se moze promatrati kao sustav medjuzavisnih dijelova koji je relativno stabilan. Elementi sistema postizu ravnotezu, ekvilibrijum u funkcioniranju. Svaki sustav „tezi“ ka postizanju takve ravnoteze. Stabilnost drustvenih sustava se zasniva na vrijednosnom konsensusu – slaganju o tome sto je moralno a sto nemoralno. Svaki dio (element) ima specificnu funkciju u odrzavanju tj. funkcioniranju sistema kao cjeline. Osnovna pitanja: • Kako je drustvo integrirano? • Koji su to glavni elementi drustva koji ga drze na okupu? • Kako su dijelovi medjusobno povezani? • Kakvu ulogu ima svaki element u funkcioniranju sistema kao cjeline?

  12. Funkcionalna analiza ima tri osnovna koraka: 1.Identifikacija elementa kojeg se zeli objasniti:- na pr. zlijezda znojnica u organizmu ili forma porodice u drustvu (prosirena porodica u primitivnim drustvima i nuklearna porodica u industrijskim i post-industrijskim drustvima) 2. Postojanje tog elementa objasnjava se doprinosom koji daje odrzanju sustava kao cjeline tj. sprijecavanju disrupcije ili preopterecenja.(zlijezde znojnice sprijecavaju ostecenje drugih organa u tijelu suvise visokom temperaturom). Osnovna funkcija porodice je podrska zavisnim clanovima: djeci, bolesnima i starima. Visoka stopa smrtnosti zahtijeva veliki broj clanova obitelji koji mogu igrati uloge u slucaju smrti drugih clanova. Takva prosirena porodica vise nije potrebna u industrijskim drustvima gdje je smrtnost manja. 3. Identificiranje izvora koji remeti funkcioniranje cjeline ili mijenja funkcioniranje dijelova. U slucaju zlijezda znojnica to je promjena vanjske temperature, u slucaju porodice to je stopa smrtnosti ili razvoj drzave blagostanja.

  13. Drugi pojmovi koji se upoteebljavaju u funkcionalnoj analizi: Funkcionalna alternativa: u slucaju zlijezda znojnica pas ih nema ali ima sistem hladjenja preko jezika (isparavanje vode sa jezika hladi zrak koji pas udise sto omogucava drzanje temperature tijela unutar prihvatljivih okvira). Investiranje u veliki broj djece koja se brinu o roditeljima kada ostare je nadomjesteno penzionim sistemom kao kljucnim dijelom drzave blagostanja. (drzava blagostanja kao funkcionalna alternativa porodici) Manifestne i latentne funkcije Manifestne funkcije odgovaraju vidljivim i namjeravanim funkcijama neke institucije drustvu (na primjer: funkcija sveucilista je sirenje znanja i pripremanje ljudi za slozene poslove u drustvu) . Latentne funkcije su nevidljive i/ili nenamjeravane funkcije institucije (sveuciliste kao mjesto za nalazenje bracnih partnera, stvaranje mreza prijateljstava koje funkcioniaju kao klike).

  14. Disfunkcije Nemaju svi elementi pozitivnu funkciju za odrzavanje sustava. Neki elementi funkcioniraju tako da dovode u pitanje odrzanje sistema ili cak do njegove propasti. Etnicki konflikt do raspada drustva, trziste moze stvoriti monopol koji smanjuje efikasnost ekonomije i t.d.

  15. Teorije razmjene i racionalnog izbora Osnovna vizija drustva: Mikro orijentacija ne na „drustvo“ nego na interakciju medju ljudima. Osnovna pretpostavka je da kada su ljudi suoceni sa izborom oni biraju najracionalniju (najrazumniju) alternativu, tj. onu koja ce im donjeti najvise „koristi“. To je propozicija racionalnog izbora: Unutar limita raspolozivih informacija i raspolozivih izbora, vodjeni vlastitim preferencijama i ukusima, ljudi maksimiraju korist. Maksimiranje znaci da zelimo dobiti najvise onoga sto zelimo uz najmanji trosak. Altruizam nije kontradiktoran ovom principu. Maksimizacija koristi ne znaci maksimizaciju samo materijalne koristi. Racionalnost nije u ciljevima nego i sredstvima za postizanje ciljeva, racionalnom izboru sredstava za postizanje ciljeva bez obzira kakvi su ciljevi, da li su to “pravi“ ciljevi.

  16. Socioloska teorija racionalnog izbora (u odnosu na ekonomsku) 1.Siri se koncept „nagrade“ i „troskova“ od cisto materijalnih na ne-materijalne: emocionalno zadovoljstvo, ugled. Racionalno djelujemo da budemo voljeni, da se svidjamo, da smo respektirani i obozavani. 2.U odnosu na psihologe, sociologija racionalnog izbora se koncentrira na ono sto mozemo dobiti od drugih ljudi. Da bismo bili voljeni i cijenjeni moramo uciniti da nas drugivole i cijene. Drugi imaju „trosak“ kada nas vole i cijene. Oni investiraju vrijeme i energije u komuniciranje ljubavi i respekta i postoji rizik „troska“ da se to vrijeme i energije potrosi uzalud. Prema tome ako zelimo da drugi „nagradjuju“ nas mi moramo „nagradjivati“ njih.To nas tjera u odnose razmjene. Teorija razmjene i racionalnog izbora orijentiraju se na stvaranje socijalne solidarnosti –ucimo voliti jedan drugoga i kako ziviti zajedno. Njeni rezultati su cesto dati u formulama i ona stavlja vise naglasak na strukturu nego na kulturu.

  17. Simbolicki interakcionizam. Vizija drustva: Orijentiran na mikro nivo: na procs socijalne interakcije u socijalnom okruzenju zasnovanom na simbolickoj komunikaciji, (rijeci, geste, simboli) individualnoj percepciji realnosti. Nase odasiljanje simbola zavisi od sposobnosti drugih da dekodiraju te simbole.Ta individualna percepcija je promjenljiva. Herbert Blumer tri osnovne premise: • Ljudska bica djeluju u odnosu na predmete (ukljucujuci druga ljudska bica) u skladu sa znacenjima koje ta bica imaju za njih. Vanjski svijet nije „dat“ kao sto to pretpostavlja pozitivna znanost. Ljudi ga moraju percipirati i interpretirati prije nego sto na njega reagiraju.

  18. 2. Znacenje stvari je izvuceno i proizlazi iz socijalne interakcije. Stvari nemaju drugog „znacenja“ nego ono koje im ljudi pridaju. Znacenje stvari je socijalni produkt 3. Znacenje stvari je stvoreno i mijenja se kroz interpretativni proces kojeg ljudi koriste kada su suoceni sa necim. Prema tome razumjeti zasto ljudi na odredjeni nacin djeluju u odredjenoj situaciji treba razumjeti njihovo definiranje situacije.

  19. Thomasov teorem: Situacije definirane kao stvarne postaju stvarne u svojim posljedicama. Osnovna pitanja su: • Kako je drustvo dozivljeno? • Kako interakcija medju ljudima stvara, odrzava i mijenja socijalne obrasce? • Kako pojedinci zele promijeniti stvarnost koju drugi percipiraju? • Kako se individualno ponasanje mijenja od situacije do situacije?

  20. Konfliktna teorija Osnovna predstava o drustvu . Drustvo je sustav zasnovan na nejednakosti. Svaki drustveni aranzman korsti vise nekim segmentima drustva nego drugima. Takva nejednakost vodi socijalnom konfliku koji opet vodi do socijalne promjene. Osnovna pitanja: • Kako je drustvo podijeljeno? • Koji su osnovni oblici socijalne nejednakosti? • Kako privilegirani stite svoje privilegije? • Kako oni potlaceni mijenjaju postojece stanje?

More Related