Download
sociologija n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
SOCIOLOGIJA PowerPoint Presentation
Download Presentation
SOCIOLOGIJA

SOCIOLOGIJA

492 Views Download Presentation
Download Presentation

SOCIOLOGIJA

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. SOCIOLOGIJA Predmetni nastavnik: Nikša Dubreta Asistentice: Helena Trbušić, Vesna Janković

  2. Što je sociologija • Proturječnosti suvremenog svijeta • Kako je taj svijet nastao i kako će se razvijati u budućnosti • Sociologija – proučavanje društvenog života, ljudskih skupina i društva • Potreba da se svijet promotri iz perspektive šire od vlastite • Makro i mikro perspektiva

  3. Čemu kolegiji s područja društvenih znanosti (poput Sociologije) na FSB-u?

  4. Iz strategije razvoja FSB-a do 2010(Misija i ciljevi): • ... omogućavanje aktivnijeg statusa studentima, razvoj slobode stvaralaštva, kreativnosti, poduzetništva i stjecanje više znanja i vještina iz pojedinih područja (primjena računala, menadžement, timski rad, kultura, građanske vrijednosti, komuniciranje, jezici, etika, biologija i njezine izvedenice, filozofija, društvene znanosti…) te bogatija ponuda izbornih predmeta

  5. Iz "Strategije razvoja FSB-a do 2010"(4. Zadaci i ciljevi) • Nužno je utvrđivanje razloga premalom broju izbornih kolegija s područja netehničkih disciplina. • Obrazovani stručnjaci, fleksibilni i pokretljivi izvršitelji moraju se osposobiti za najraznovrsnija djelovanja na “bojnom polju“ svakidašnjice a ne samo kliziti specijalističkim “koridorima“. • Nužno je poznavanje povijesti i filozofije tehnike. Razvijanje svijesti o utjecajima tehničkih procesa na društvene kriterije vođenja tehnike (sigurnost, zdravlje, kvaliteta okoliša, razvoj ličnosti i kvaliteta društva i etika).

  6. Važnost opće kulture • Sve češće ključno mjerilo selekcije u akademskim institucijama • 18th DAAAM International Symposium - Intelligent Manufacturing & Automation:  Focus on Creativity, Responsibility, and Ethics of Engineers • Naglasak uočljiv i u aktivnostima vodećih inženjerskih organizacija u Europi i u svijetu: • IGIP (Internationale Gesellschaft fur Ingenieurpadagogic), • SEFI (Societe Europeenne pour la Formation des Ingenieurs), • ASEE (American Society for Engineering Education), • NSPE (National Society of Professional Engineers) • ...

  7. The aims of the International Society for Engineering Education IGIP improving teaching methods in technical subjects developing practice-oriented curricula that correspond to the needs of students and employers encouraging the use of media in technical teaching integrating languages and the humanities in engineering education fostering management training for engineers promoting environmental awareness supporting the development of engineering education in developing countries New competencies of educators are needed as evaluation management development competencies communication skills teamwork ethics and intercultural competencies

  8. Primjeri: SEFI publikacije • Educating the Whole Engineer – The Role of Non-Technical Subjects in Engineering Curricula. • Engineering Education in the 2000’s - Does Europe need generalists or specialists? • Ethics in Engineering • Humanities and Arts in a Balanced Engineering Education • New Engineering Competencies - Changing the Paradigm! • Recruitment of Women in Engineering • The Role of Female Engineers in the Changing Europe • Sustainable Development - Responsibility of Engineering Education • ... ...

  9. Inženjerska profesija: identitet u tranziciji Lynn, Salzman (2002): What makes a good engineer – U.S., German and Japanese perspective • Važnost ne-tehničkih vještina na planu profesionalnog djelovanja inženjera. • Širok opseg kvalifikacija koje inženjer mora posjedovati u različitim socio-kulturnim kontekstima. • Područje koje treba brzo unaprijediti – menadžerske, pregovaračke i komunikacijske vještine. • Prelaskom u menadžerski sektor, tehnička ekspertiza još je naglašenije praćena i podržana osnovnim znanjima na planu ekonomije i međuljudskih odnosa.

  10. Inženjerski rad i posao • Najčešće spomenute sposobnosti i obilježja među onima koji na svom radnom mjestu obavljaju pretežno inženjerski posao (i u njemu provode najveći dio svog radnog vijeka): • Visoko tehničko znanje i naglašene analitičke sposobnosti; • Sposobnost rješavanja problema i pronalaženja pomoći na najefikasniji način; • Sposobnost aktiviranja ljudi i resursa (jasna komunikacija i definiranje zadataka); • Ulaganje napora na planu individualnog samorazvoja i kreativnosti.

  11. Menadžerski sektor • Ne-tehničke vještine još važnije među profesionalcima koji tendiraju prema menadžerskim pozicijama i brzo napreduju ("ubrzane karijere"): • Sposobnost kvalitetnog komuniciranja i rada s ljudima – naglasak na "proaktivnosti"; • Sposobnost prevladavanja granica među inženjerskim disciplinama i granica između inženjera i "ne-inženjera", klijenata i sl; • Ponekad - "eksterni fokus", tj., sposobnost sagledavanja cjeline, uočavanja "kompletne slike"; • Sposobnost da se društveno kontekstualiziraju rezultati vlastitog rada – porast očekivanja na planu društveno i ekološki informirane inženjerske uloge.

  12. Društvene vještine i njihov karakter • Najveći dio spomenutih karakteristika – intra-organizacijski kontekst. • Edukacijski ciljevi:poboljšanje tema i poglavlja unutar menadžerskih kolegija. • Poglavlja o motivaciji, vođenju, komuniciranju ... • (na prvi pogled) aplikativno znanje. • Organizacija i okolina – šira kultura i društveni sistem. • Edukacijski imperativi: promišljanje uloge eksperta u društvu i kritičko samopropitivanje vlastitih profesionalnih aktivnosti. • Poglavlja o društvenoj kontekstualizaciji, ekološke teme i njihov društveni karakter, razvijena interdisciplinarna imaginacija... • Manje aplikabilno.

  13. Inženjerske karijere? www.vjesnik.hr - 27. kolovoza 2009.: • "Završeni stručnjaci brzo se zapošljavaju, većinom na radnim mjestima s barem dvostruko višim plaćama od državnog prosjeka". • "Osim što su s diplomom FSB-a slobodni u izboru mjesta zapošljavanja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, drugi razlog interesa za studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva vidi se u plaćama. Prosjek primanja njihovih završenih studenata je između 9000 i 10.000 kuna, i to s godinom ili dvije staža".

  14. Inženjerske karijere i plaće – međunarodne usporedbe? • James Trevelyan, Real Engineering is not what you learned at school ... or is it? • "Samo mali dio diplomanata s vodećih indijskih inženjerskih obrazovnih institucija ima inženjerske karijere. Najviše ih se zapošljava u IT tvrtkama na proizvodnji softvera i sličnim (uslužnim) poslovima. Glavni pokretač su plaće – koje su tamo do tri puta veće nego u inženjerskim kompanijama". • "Istraživanja tržišta rada tvrde da je visina plaće uvjetovana marginalnim produktom kojeg stvara radnik. To sugerira da indijski diplomanti-inženjeri na planu posjedovanja vještina za stvaranje vrijednosti nisu toliko interesantni tipično proizvodno-inženjerskim poslodavcima, koliko onima koji nude posao u vezi sa softverima".

  15. Inženjerske karijere? • Dominantni elementi obrazovanja: • Priprema za rješavanje problema, • Izrada proračuna • Oblikovanje • Ostali tehnički "hard core" • Stvarni radni kontekst: • Najviše vremena u interakciji s drugim ljudima (inženjerima, tehničarima, klijentima ...) • Komunikacija (face-to-face, telefon, mail ...) • Koordinacija rada drugih – dominantna • Bavljenje čistim tehničkim poslom tijekom dana – mali dio radnog vremena

  16. Trevelyan, J.P. (2008). A Framework for Understanding Engineering Practice. • 85 aspekata inženjerske prakse – od dizajniranja, testiranja, koordinacije, vođenja timova do upravljanja protocima novca, organiziranja domjenaka ... • svega par ih se uči na fakultetima, a većina se niti ne spominje.

  17. Problemi "stvarnog" inženjerstva • Potcjenjivanje važnih aspekata inženjerske prakse: • Provjera grešaka i dokumentacija kao manje važni poslovi • Interakcija s drugima kao gubljenje vremena • Slaba procjena vremena za dovršenje posla • Slabo uočavanje i gotovo nikakvo predviđanje grešaka na komponentama uzrokovanih ljudskim faktorom

  18. Netehnički kolegiji na FSB-u(katedra za sociologiju) • Sociologija • Industrijska sociologija • Znanost, tehnika, društvo • Socijalna psihologija malih grupa

  19. Sociologija(program) Obaveznaispitna literatura: Haralambos M., Holborn, M. (2002) Sociologija: temeiperspektive.Zagreb: Golden Marketing(odabranapoglavlja) I kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 1. Sociološke perspektive (Uvod; Kultura i društvo; Razvoj ljudskih društava; Teorije društva; Pogledi na ljudsko ponašanje) 12. Kultura i identitet (Uvod; Tipovi kulture; Identitet; Kultura i civilizacija; Masovna kultura; Moderna, postmoderna i kultura 2. Društvena stratifikacija (Uvod) 3. Spol i rod (Uvod; Rod i zaposlenje)

  20. II kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 6. Zločin i devijantnost (Uvod; Devijantnost – interakcionistička perspektiva; Marketizacija, globalizacija i zločin) 9. Moć, politika i država (Uvod; Max Weber – moć i tipovi vlasti; Globalizacija i moć nacije-države; Michael Mann – izvori društvene moći; Michel Foucault – moć/znanje) 10. Rad, nezaposlenost i dokolica (Priroda rada; Konfliktne perspektive; Emile Durkheim; Računala, tehnologija i promjene u radu; Radni proces i degradacija rada; Fleksibilnost i postfordizam) 11. Obrazovanje (Različita obrazovna postignuća; Obrazovanje – interakcionistička perspektiva)

  21. Pretežna međuupućenost ispitne literature i predavanja • Kontinuirano ukazivanje na problematičan karakter sintagme "mišljenje struke" • Usvajanje predodžbe o fiktivnom karakteru tzv. "znanstvene neutralnosti" • Sagledavanje svake odabrane teme putem upoznavanja s gledištima glavnih socioloških perspektiva

  22. Raspored kolokvija

  23. Pojedinac i grupa – premise kulture

  24. Važnost grupe za pojedinca Carpenterova i Brownova istraživanja različitih razina grupnog života Modernost, društvena fragmentacija i brojnost grupa kojima pripadamo Skupni utjecaji u kritičkim etapama ljudskog sazrijevanja - Morris i važnost grupe "koja se igra"

  25. Fenomen "feral children" (Singh, 1949) i drugi primjeri ekstremnog odsustva socijalizacije Djeca koja su od najranijeg djetinjstva bila bez kontakta s ljudima ... Nerijetko uopće nemaju iskustvo ljudske brige, ljubavi, društvenog ponašanja i ljudskog jezika ... Odrastaju uz životinje ili žive u divljini i izolaciji ... Izvještaji o preko 100 slučajeva ...

  26. Grupa – postoji više kriterija za definiranje Iskustvo zajedničke sudbine. Postojanje neke formalne ili implicitne društvene strukture. Čimbenik interakcije licem u lice. Princip samokategoriziranja. Robert F. Bales (1950): “Mala grupa je bilo koji broj osoba uključenih u međusobnu interakciju tj., u pojedinačne susrete licem u lice (ili serije susreta), pri čemu svaki član ima neku dovoljno distinktivnu impresiju o drugim članovima i može na vrijeme ili kroz kasnije propitivanje reagirati međusobno kao pojedinačna osoba“.

  27. Socijalni agregat nije grupa – već skupina pojedinaca Ne postoje zajednički ciljevi. Ne postoje očekivanja (norme) na planu ponašanja. Međudobna nepoznatost i anonimnost. Nema organizacije i strukture (nisu diferencirane uloge). Ograničeni socijalni odnosi (npr., nema mreža privlačenja). Slabe modifikacije ponašanja. Teritorijalni karakter i prolaznost u trajanju.

  28. Socijalna kategorija nije grupa – zajednička obilježja bez međusobne interakcije • Kombinacije statusa – glavni i sporedni statusi. • Najčešće s obzirom na izvedenice pripisanog i izvedenog statusa: • Spol • Rasa • Klasa • Profesija • Bračni status • Radni status • Itd.

  29. Grupa – određen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakciji Unutarnja struktura. Kontinuitet međusobnih utjecaja. Dinamička cjelina. Više je od pukog zbroja svojih pripadnika. Pojedinac u grupi: Položaj Uloga Status

  30. G. Simmel – razlike između dijade i grupe U braku – odlučujuća razlika između monogamije i bigamije. Broj djece u braku – bez djece, jedno i više djece – gdje su presudne razlike? Izbacivanje jednog člana i nestanak grupe? Mogućnost za stvaranje koalicija i podgrupa? Vjerojatnosti uspostavljanja potpunog jedinstva raspoloženja i osjećaja? Što bi bila najmanja mala grupa, a što najveća?

  31. Pojedinac i grupa S. Ash (1952) – analogija s kemijom: "tvar kao što je voda, sastoji se od elemenata kisika i vodika, ali još uvijek ima drukčije osobine od bilo koje od svojih sastavnica. Nadalje, kad se ove molekularne sastavnice drukčije organiziraju ili strukturiraju, onda proizvode tvari s poprilično drukčijim karakteristikama (npr., led, voda, para). Prema tome, smjesa H2O zapravo nije jednostavan skup svojih elemenata nego presudno ovisi o njihovu rasporedu. Tako je i sa spojevima ljudi ili grupama“. “Potreban nam je način razumijevanja grupnih procesa koji zadržava primarnu realnost pojedinca i grupe, dvaju permanentnih polova svih društvenih procesa. Trebamo razumjeti grupne sile koje proizlaze iz postupaka pojedinaca i pojedince čiji su postupci funkcija grupnih sila koje su oni sami (ili drugi) proizveli“.

  32. 5 analitički distinktivnih elemenata (malih) grupa (Harington, Fine, 2000) Socijalizacijski učinci – kontrola. Element društvene promjene – osporavanje. Grupe u kontekstu širih društvenih mreža – organizacija. Grupe na planu simbolizacije identiteta – reprezentacija. Unutargrupna struktura – alokacija. Harington, Fine (2000): “Ovo nije potpun repertoar grupnih procesa, već početna točka za otvaranje ‘crne kutije’ grupnog života”.

  33. Grupe su učinkoviti agensi društvene kontrole - socijalizacija Jednostavno nadziranje ponašanja drugih. Usmjeravanje ponašanja. Sankcioniranje i nagrađivanje ponašanja.

  34. Socijalizacija djeluje na oblikovanje osobnog karaktera Socijalizacija. Primarna i sekundarna. Desocijalizacija. Razgradnja stečenih vrijednosti. Resocijalizacija. Goffmanov koncept “totalnih institucija" – fenomen infantilizacije odraslih Alcoholics Anonymous i resocijalizacija Ringelblumovo istraživanje ekstremnog otuđenja – primjer desocijalizacije

  35. Grupe su nerijetko inkubatori društvene promjene Grupe za razvijanje svijesti – feministički, duhovni, ekološki i drugi društveni pokreti Propituju kolektivne standarde i očekivanja. Potencijalni nukleusi društvenih pokreta. Mogućnosti kvalitetne koordinacije. Sudjelovanje u grupi i predanost ideologiji društvene promjene. Partijske ćelije

  36. Grupe su snažna mrežna čvorišta s intimnim vezama • Društvene mreže kao “tkanje” grupa. • Važno je za difuziju kulturnih normi. • Tipovi međuljudskih veza (Granovetter): • Snažne. • Intimne (društvene) • Slabe. • Instrumentalne

  37. Grupe omogućuju prisvajanje i interpretaciju kulturnih značenja i objekata Palestinska marama (kaffiyeh) ... Palestinci – borci za slobodu ili teroristi? Perasović, (2008) – rastafarijanstvo u Hrvatskoj Kolektivni razvoj i predstavljanje sebe u simboličkim terminima. Ekspresivni simboli u malim grupama. Subkulture

  38. U grupama pojedinci ostvaruju svoje pozicije u statusnim hijerarhijama • Raspoređivanje u društvene pozicije • Pripisane i ostvarene karakteristike pojedinaca • Nagrade i sankcije generiraju značenje statusa. • Simboli pripadnosti i inicijacijski rituali.

  39. Što je kultura i kako djeluje

  40. Mnogostrukost upotrebe pojma "kultura" U društvenim znanostima jedan od najšire korištenih koncepata. Centralan za humanističke, društvene znanosti i lijepu i primijenjenu umjetnost. Koristi se kolokvijalno u svakodnevnom životu uključujući i pripadajuće stereotipe. Mnogostrukost značenja i oblika upotrebe: poticajna za znanstveni "zahvat u realnost" zbunjujuća i implicira nejasnoće Pitanja: što je kultura, kako djeluje, možemo li identificirati i mjeriti njene osnovne elemente, kako razumijevanje kulture podupire naše svjetonazore.

  41. Kultura - društvo: međuupućenost. • Kulturna raznolikost. • Kultura i društveni karakter. • Kultura i doživljaj svijeta • Subkulture. • Kulturne promjene. • Etnocentrizam. • Kulturni relativizam. • Kulturni utjecaji. • Kultura i načini sjedenja?

  42. Kultura – pretežno naučeni aspekti ljudskih društava Kultura, poslušnost i društveni karakter Primjer – Milgramovi eksperimenti i izvedenice – poslušnost autoritetu

  43. Kulturna raznolikost • Oblici kolektivne prakse koji odudaraju od naučenih u okrilju matične kulture. • Ovisno o složenosti društva. • Moderne monokulture. • Industrijska društva. • Rast populacije, migracije i kulturno složena društva ...

  44. Kulturne raznolikosti • Monaldi & Sorti - Veritas Sati 13, kad u Beču ručaju plemići (dok su se u Rimu tek probudili) Sati 17, u Beču se zatvaraju trgovine i pisarnice. Večeraju obrtnici, tajnici, učitelji jezika, svećenici ... (dok se u Rimu tek užina) Sata 23, kad se u Beču spava (a u Rimu počinju najsramotniji poslovi)

  45. Određenja kulture Estetsko određenje: Kultura kao humanističko usavršavanje i elitna umjetnička aktivnost (balet, opera...) Etnografsko određenje: Kultura kao način života ljudi ili grupe (National Geographic) Simboličko određenje: Kultura kao indikator sistema i oblika dijeljenih simbola

  46. Estetsko određenje: kultura kao "visoka kultura" Upućuje na najbolja, najvažnija ili najslavnija dostignuća ljudi ili civilizacije Estetski senzibilitet s obzirom na poimanje lijepog i umjetnosti Postojanje, iskustvo i poštovanje klasičnih estetskih formi Upućuje na distinktivnost ljudskog roda (sposobnost apstrakcije i ekspresije) Problemi: Individualna dostignuća i kultura kao kolektivni fenomen Elitizam (jazz kao primjer – socioekonomski i simbolički utjecaji)

  47. Estetsko određenje i jazz • Rani utjecaji – zapadno-afrička glazbena tradicija i afro-američki folk. • Distinktivna (zapadno-afrička obilježja) • Sloboda boje glasa • Tradicija improvizacije • Međuglazbenička komunikativnost • Ritmička kompleksnost • Prva službena snimka 1917 – Original Dixieland Jazz band (bijeli muzičari).

  48. Jazz – tu i tamo ... Razlike? Jazz u Lincoln Center for the Performing Arts Field-hollers’ jazz

  49. Etnografsko određenje kulture Kultura kao kompleksna cjelina (znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni, običaji ...) Zaobilazi probleme etnocentrizma i elitizma Kultura kao središte ljudske egzistencije Problemi: Preopširna Promiješanost s fenomenom društvene strukture Hrvatskai Reprezentativna listanematerijalnekulturnebaštinesvijeta:

  50. Simboličko određenje – kultura kao sistem zajedničkih značenja Simbolički sistemi – visokoorganizirani i formalizirani sistemi značenja Uključuje ponešto iz prethodnih određenja: umjetnost kao simbolički fenomen (kombiniranje ekonomičnosti iskaza s bogatstvom ekspresije) kultura kao dijeljeni fenomen Upućuje na ukotvljenost kulture u društvenom kontekstu