sociologija obitelji n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
SOCIOLOGIJA OBITELJI PowerPoint Presentation
Download Presentation
SOCIOLOGIJA OBITELJI

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 41

SOCIOLOGIJA OBITELJI - PowerPoint PPT Presentation


  • 406 Views
  • Uploaded on

SOCIOLOGIJA OBITELJI. Du š ko Sekuli ć. Obitelj u ž ivotinjskom svijetu Obitelj je starija od ljudskog dru š tva – ve ć ina ptica i sisavaca ima neku vrst obitelji.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'SOCIOLOGIJA OBITELJI' - sunee


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
sociologija obitelji

SOCIOLOGIJA OBITELJI

Duško Sekulić

slide2
Obitelj u životinjskom svijetu

Obitelj je starija od ljudskog društva – većina ptica i sisavaca ima neku vrst obitelji.

Razlog zašto obitelj nalazimo u svim ljudskim društvima leži u našem biološkom nasljeđu- možemo reći da obitelj od svih društvenih institucija ima najdirektniju vezu sa našim biološkim nasljeđem.

Ali ulazimo u kontroverzu- koji “dio” obiteljskog života je ukorijenjen u “prirodi” jer i ljudski i životinski oblici obitelji variraju.

Tvrdnja sociobiologije da je obitelj ukorijenjena u “prirodi” navodi nas na pomisao da postoji “prirodni”, “normalni” oblik u kojem se “treba” odvijati obiteljski život.

slide3
RAZLIČITI OBLICI OBITELJI KOD ŽIVOTINJA

Monogamija kod sisavaca je vrlo rijetka – javlja se kod gibbona, nekih vrsta antilope.

Češća je kod ptica: golubova, gusaka, jarebica, djetlića.

Guske ostaju u celibatu nakon smrti partnera.

Upravo kod monogamnih vrsta je slučaj da mužjaci paze na gnijezdo i sudjeluju u ishrani mladunčadi

To se tumači kao genetski selekcionirana prednost u određenim ekološkim situacijama

slide4
Poligamija – višestruki seksualni partneri je skoro pravilo u životinjskom svijetu.
  • Kod nekih vrsti imamo periodično parenje bez trajnih oblika obiteljskog života. Bilo da ne postoji veza roditelji-potomstvo, ili pak da brigu o potomstvu vodi samo majka.
  • Kod sisavaca je najčešća stabilna poligamna obitelj (lav živi sa šest do sedam lavica koje su u međusobnom srodstvu kao majke, kćeri sestre i t.d.). Lavovska braća iz drugog “legla” istjeraju lava- u procesu pobiju svu mladunčad- i zauzimaju njegovo mjesto. Nakon nekoliko godina proces se ponavlja.
  • Postoje poligamne obitelji u kojima dominira ženka-to je najčešće kod socijalnih insekata. (pčele, mravi, termiti) Kraljica koje leže sva jaja je najveća, mužjaci su najmanji. “Kraljica” određuje spol potomstva.
  • U periodima nedostatka proteina mužjaci su pojedeni od ženki
slide5
Prema tome postoji ogromna raznolikost obiteljskih oblika: od monogamije do poligamije i promiskuiteta.
  • Obiteljsko grupiranje varira od nepostojećeg (gdje su mladunci nezavisni), do majka-potomak, nuklearne obitelji, i poligamne obitelji sa više zrelih članova ili pak do krda, jata i slično.
  • Postoje i vrste gdje se seksualni identitet mijenja ili je mješovit.
  • Neki škampi, ribe i ljuskari počinju se reproducirati kao muški ali se kasnije pretvaraju u žene.
  • Neke vrste riba prolaze obrnuti put počinjući kao ženke a završavaju kao muški.
  • Neke vrste kao puževi i neke gliste su hermafroditi- muško i žensko istovremeno.
slide6
Sa biološkog stanovišta seksualna reprodukcija se gleda kao prednost u odnosu na neseksualnu (dijeljenje kod nižih organizama) Ono omogućava relativno ubrzano miješanje gena i nove kombinacije na koje onda djeluje prirodna selekcija.
  • Sve složenije vrste biljaka i životinja su seksualne. Ali socijalni oblici u kojima se seksualni odnosi odvijaju imaju vrlo različite forme.
  • Nema tipičnog seksualnog obrasca kojeg možemo detektirati u prirodi
  • “Prirodno” je da se vrste međusobno jako razlikuju – analogije koje možemo mjestimično izvući ništa nam ne govore o ljudskim obiteljima i seksualnim normama.
  • Na isti način oblici obitelji i seksualne norme variraju od društva do društva, mijenjaju se u vremenu
slide7
Krive analogije
  • -činjenica da se neke ptice monogamne ne znači da je čovjek “prirodno” monogaman. Većina sisavaca nisu monogamni.
  • Pošto krupni lavovi mužjaci dominiraju lavicama koje su sitnije ne znači da i ljudski mužjaci moraju činiti isto.
  • Mi smatramo da je “normalno” da su mužjaci veći od ženki. Kod beskičmenjaka je obratno (insekti, školjkaši,) kao i u 2/3 slučajeva kod riba, reptila.
  • Muškarci su veći kod nešto više od polovine ptičjih vrsta i u 92 od 122 grupacija sisavaca. Među 30 klasa sisavaca u kojima su ženke veće su male kao šišmiši pa do plavog kita. (Prema tome najveće zemaljsko stvorenje je ženka).
slide8
George Peter Murdock,

Obitelj je društvena grupa karakterizirana:

-zajedničkim stanovanjem,

-ekonomskom kooperacijom,

-reprodukcijom.

Kritika:

Ekonomska kooperacija nije karakteristika moderne obitelji, ili u zajednicama kao Kibutz ekonomska kooperacija je šira od one obiteljske.

Postoje aranžmani (Nueri u Istočnoj Africi) gdje muškarci ne žive sa ženama. Starija žena može adoptirati mlađu sa djecom.

slide9
Većina suvremenih definiranja sastoji se od dva elementa:
  • 1) zasniva se na pojmu srodstva;
  • 2) na funkciji brige za djecu.

Prema tome ova definicija određuje

  • Tko pripada u obitelj;
  • Što obitelj radi (funkcija).

Sociologija promatra promjene funkcija.

Na primjer emocionalna funkcija je važna u suvremenom braku ali tu funkciju u nekim drugim tipovima obavljaju brat-sestra relacije, ili relacije sa prijateljima (prijateljicama).

slide10
Dio u definiciji koji govori o srodstvu više zadovoljava nego ako bi se govorilo o biološkim vezma jer sistemi srodstva (tko su rođaci) jako varira od društva do društva.

Činjenica da je dijete rođeno bespomoćno i da zahtijeva pomoć kroz dugi vremenski period dovodi do toga da je obitelj glavna socijalna jedinica koja obavlja tu funkciju.

Brak je osnovna institucija koja pomaže bespomoćnom djetetu dok se ne osamostali.

slide11
Standardni uzorak 186 predindustrijskih društava (George P.Murdock)

Varijacija obiteljskog života u pred-

modernim društvima:

  • Muškarac ima više žena (poliginija) 77%
  • Novovjenčani žive blizu obitelji muža 69%

(patrilokalno)

  • Rastava za muškarca je jednostavna 75%
  • Muškarac i žena dijele isti “krevet” 61%

-Par ima privatnost dok zajedno spava 28%

-Norme koje zabranjuju sex za vrijeme

menstruacije 82%

-Žene su segregirane za vrijeme

menstruacije 34%

slide12
-Muž je mnogo stariji od žene 70%

-Parovi provode slobodno vrijeme

zajedno 27%

-Parovi obično jedu zajedno 74%

Muškarci ne rade nikakve “domaće”

poslove 51%

Nuklearna obitelj je osnovica 29%

Prema tome naša današnja “normalna” obitelj je samo jedan od mogućih oblika. Dominantne forme će se i dalje mijenjati.

Forme obitelji bično odgovaraju nekim društvenim uvjetima.

slide13
Na primjer: zbog visokog mortaliteta i kratkog oekivanog životnog vijeka u pred-modernim društvima dešava se često da roditelji umru prije nego što djeca odrastu. To dovodi do formiranja obitelji koj su šire nego jedan bračni par. Nuklearna obitelj živi u blizini ili zajedno sa rođacima – proširena obitelj.

( na primjer: zadružna obitelj).

Tamo gdje je poliginija norma ne znači da svi muškarci imaju više žena. Samo oni ekonomski moćniji si to mogu priuštiti.

Poliginija stvara neravnotežu- mora biti muškaraca bez žena- osim ako se ne radi o ekspanzionističkom društvu koje otima žene od susjeda.

slide14
% ljudi u Islamskim društvima koji vjeruju da muškarcima ne bi trebalo biti dozvoljeno da imaju više žena.

Država ukupno muški ženski

Egipat 90% 86% 93%

Turska 84% 77% 92%

Bangladeš 60% 65% 54%

Indonezija 54% 59% 48%

Pakistan 44% 51% 36%

Iran 43% 53% 32%

Alžir 42% 59% 27%

Maroko 35% 34% 35%

Nigerija 30% 30% 30%

Jordan 26% 38% 16%

(World Values Survey 2001-2002)

slide15
Obiteljska struktura stanovništva Hrvatske prema broju djece

Broj djece 1971 1981 1991 2001

Bez djece 24.8% 26.8% 27.1% 27.0%

1 dijete 34.9% 34.7% 33.4% 33.6%

2 djeteta 27.0% 29.5% 31.7% 29.7%

3 djeteta i više 13.3% 9.0% 7.8% 9.7%

Tumačenje porasta obitelji s troje i više djece:

  • Mjere usvojene 1995 koje stimuliraju rađanje više djece;
  • Useljavanje u Hrvatsku većeg broja obitelji s brojnom djecom tijekom rata i u poratnom razdoblju –imigracija višečlanih obitelji kosovskih Hrvata.
slide16
Komparativna analiza funkcija braka i obitelji

U svakom društvu postoje norme koje se odnose na seksualno ponašanje- u nekim društvima postoji vrlo striktno i usko definiranje tko može imati seksualni odnos, sa kime, i kako. U drugim društvima restrikcije su mnogo blaže.

Seksualni odnosi se obično dozvoljavaju unutar braka.

Također seksualni odnosi se zabranjuju unutar obitelji – tabu incest.

To su samo široki okviri unutar kojih pravila variraju.

slide17
-Analiza incesta

On je univerzalan ali tko je obuhvaćen incestom varira od društva do društva.

U srednjevjekovnim kršćanskim društvima zabranjuju se brakovi sa sestričnom, kao i sa tetkama i ujacima, izmedju nećaka i nećakinja sve do sedmog koljena.

U mnogim plemenskim društvima sestrične su preferirani bračni partneri.

Majka-sin , otac-kćerka su svagdje zabranjeni.

Brat-sestra skoro univerzalno sa manjim iznimkama

(Havaji, klasični Egipat unutar vladarske familije: to su izolirana društva gdje nisu na raspolaganju druge kraljevske obitelji. Brat-sestra brak je sredstvo da se nasljedstvo striktno održi unutar kraljevske linije).

slide18
Funkcija je da se spriječi razmnažanje unutar grupe bliskih srodnika.

To nije instinktivno jer se suviše često krši. Prema tome objašnjenje incesta nije biološko.

Ljudi kroz historiju nisu znali eventualne genetske efekte razmnažanja bliskih srodnika (genetika je otkrivena unutar zadnjih stotinjak godina).

Osnovni razlog je socijalni. Društvo bez incest tabua ne bi bilo moguće. Tabu prisiljava pojedinca da nađu seksualnog partnera izvan obitelji – bez toga obitelji ostaju izolirane. Društveni svijet se sastoji od izoliranih obitelji bez medjusobnog kontakta. Osnovna konzekvenca incest tabua je da stvara pravilo da niti jedna obitelj ne može ostati izolirana.

slide19
Claude Levi-Strauss: The Elementary Structure of Kinship. Beacon Press. Boston. Mass. 1969.

Tabo incest je neka vrsta ugovora među obiteljima: svaka obećaje da će uputiti svoju djecu da nađu bračne partnere unutar drugih obitelji ako druge obitelji učine to isto.

Brakovi stvaraju razne vrste saveza.

Tehnička analiza raznih tipova očekivanih “razmjena”:

U mnogim plemenskim društvima od mladića se očekuje da oženi sestričnu po majčinoj strani, a djevojka sestrića po očevoj strani. –postoje mnoga druga pravila koja stvaraju razne oblike socijalnih struktura.

slide20
Grupe obitelji koje su spojene brakovima stvaraju “političku jedinicu” (posebno u plemenskim društvima u kojima nema države)- one se brane od napada i napadaju druge zajedno.

Te obitelji pomažu se hranom, poljoprivrednim radovima, izgradnjom kuća, idu zajedno u lov.

Prema tome brak nije samo seksualna i prokreativna aktivnost nego ekonomska i politička.

Sistem incest tabua je dio sistema seksualne razmjene koji čini mogućim sve ostale oblike ekonomske i političke razmjene.

slide21
Prema tome incest ne nastaje zbog instinktivne odbojnosti prema seksu među srodnicima nego kao dogovoreno sredstvo razmjene među obiteljima na temelju kojega se svaraju ekonomski i politički savezi.

Evolucioni argument: obitelji koje su napravile takve dogovore i zabranile incest postale su jače (sigurnije u opskrbu hranom i vojnu moć) jer su dobile saveznike. One su bolje preživile nego izolirane incestuozne obitelji.

slide22
Ekonomska funkcija obitelji.

U većini društava obitelj je osnovna ekonomska jedinica.

Obitelj uzdržava zavisne – dojenčad, djecu, stare i bespomoćne.

U modernim društvima mnoge ekonomske funkcije država preuzima od obitelji kroz penzioni sistem, sisteme osiguranja, socijalne programe i razne agencije za pomoć danas preuzimaju brigu za djecu, stare i nemoćne.

slide23
Da li je adekvatan dohodak jako važan za uspješni brak

Država jako važan (%)

Nigerija 77

Indija 59

Brazil 56

Irska 52

Bugarska 45

Rumunjska 45

Slovenija 40

Francuska 38

Švicarska 35

Finska 32

Austrija 30

Njemačka 26

Nizozemska 26

Švedska 23

Norveška 21

Danska 11

(World Values Surveys, 1995-1996)

slide24
Emocionalna podrška

Važna funkcija je emocionalna podrška. Međutim i emocionana podrška varira u vremenu i prostoru. Obično postoji idelalizirana slika obiteljskih odnosa u prošlosti kao mnogo “emocionalnijih” nego što su to stvarno bili.

slide25
Dok ste odrastali da li biste rekli da su vaši otac i majka bili bliski ?

Država Jako bliski (%)

Južna Afrika 70

Belgija 63

Madjarska 58

Italija 55

Velika Britanija 55

Meksiko 53

Francuska 51

Kanada 51

SAD 49

Australija 48

Nizozemska 39

Finska 36

Njemačka 31

Japan 29

(World Value Surveys, 1981-83.)

slide26
Ukupno uzevši, koliko ste zadovoljni sa vašim životom u obiteljskom domaćinstvu ?

Država Jako zadovoljan (%)

Poljska 65

Irska 61

SAD 57

Švedska 55

Portugal 48

Belgija 46

Austrija 44

Južna Afrika 40

Nigerija 38

Slovenija 33

Njemačka 30

Bjelorusija 26

Indija 22

Estonija 17

Japan 12

(World Values Surveys, 1995-1996)

slide27
MODERNIZACIJA I ROMANTIČNA LJUBAV

Modernizacija mijenja uvjete života – ljudi mogu tražiti individualnu sreću.

Posljedica: ljudi su oslobođeni potrebe da čekaju na nasljeđe – najstariji sin više ne mora čekati da nasljedi zemlju, kćeri ne moraju čekati na muškarca sa zemljom. Oni sada mogu ići za plačenim poslom u ekspandirajućoj industriji – posljedica: sada ljudi mogu sami birati bračnog partnera nezavisno od roditeljskog slaganja i brige da vlasništvo ostane unutar obitelji.

Ne mora se više čekati da roditelji umru ili se “penzioniraju”. Na taj način individualni izbor zasnovan na sviđanju- ljubavi postaje dominantan

slide28
Romantična ljubav postoji oduvijek – do modernih vremena samo uski segment stanovništva mogao si je dopustiti da ona bude osnova za brak.

(Puritanci Engleskoj prvi su naglašavali važnost romantičnih osjećaja izmedju muža i žene- to reflektira njihov status dobro stojeće srednje klase koja si može priuštiti da se ženi/udaje iz ljubavi).

Trendovi modernog obiteljskog života:

-privatnost u prostoru: stvara se prostor koji osigurava privatnost u odnosu na članove obitelji i u odnosu na strance.

-to dovodi do toga de se stvara primarna vezanost medju bračnim partnerima a ne među prijateljima i prijateljicama.

slide29
Ta privrženost među parovima još se više potvrđuje mobilnošću
  • To dovodi također do emocionalnijih osjećaja između roditelja i djece
slide30
MODERNIZACIJA I RASTAVA

Porast broja rastava može biti indikacija da bračni odnosi (pogotovo njihova emocionalna strana) postaje sve važnija.

Ako je ljubav razlog za brak nestanak jubavi je razlog za rastavu. Ako nema ekonomske zavisnosti onda se rastava i realizira.

USA – 75% onih koji se rastaju žene se ponovno. Prema tome ljudi napustaju brak ali ne i instituciju braka.

Visoka stopa rastave znači da je bilo dosta nesretnih brakova ali to znači da u datom tenutku veliki broj postojećih brakova je sretan – kriterij što je sretan brak postaju strožiji, ljudi ne trpe život u nesretnom braku.

slide31
Studije ukazuju na to da seksualna privlačnost je djelomično zasnovana na novome i ima tendenciju opadanja u vremenu . Ako je to tako onda će to predstavljati stalnu opasnost za brakove koji su zasnovani na seksualnoj pivlačnosti.

(onda se učestalost rastave i konzekventno ponovno sklapanje braka sa drugim partnerom može opisati kao ‘razmjena” seksualnih partnera)

Sa druge strane mnogi parovi reportiraju da se odnosi poboljšavaju što duže žive zajedno – postoji korelacija izmedju zadovoljstva u braku i dužine braka (to možda odražava činjenicu da se manje zadovoljni parovi ranije rastaju)

slide32
K.Trent , S.J.South. Sex Ratios and Women’s Roles: A Cros-National Analysis. American Journal of Sociology. 93:1096-1115.

Structural Determinants of the Divorce Rate: A Cross-Societal Analysis. Journal of Marriage and the Family. 51:391-404.

Hipoteze:

-Modernizacija (urbanizacija i ekonomski razvoj) smanjiti će važnost obitelji i povećati stopu rastava.

-Rast ženskog učestvovanja u plaćenom radu osloboditi će ženu od zavisnosti o mužu, i to će olakšati razvod.

-Stopa rastava varirati će u ovisnosti od seks omjera: tamo gdje ima mnogo više muškaraca nego žena stope rastava biti će niske ali tamo gdje ima više žena nego muškaraca stope će biti visoke.

- Stope rastava biti će niže u katoličkim zemljama zbog stava crkve.

slide33
Analiza 66 država za koje postoje raspoloživi podaci.
  • Modernizacija u inicijalnoj fazi uzrokuje blagi pad broja rastava ali kako se nastavlja broj rastava počinje naglo rasti.
  • Stopa rastava je veća ako je veća proporcija žena zaposlena izvan kuće.
  • U mjeri u kojoj su muškarci brojniji od žena u relevantnoj dobnoj grupi (15-49 god) stopa rastava je manja. Tamo gdje ima više žena nego muškaraca stopa rastava je viša bez obzira što ima ukupno manje brakova. (u sladu sa Gutentag-Secord teorijom). U tim uvjetima muškarci su manje voljni stupiti u brak ili ostati u njemu.
  • Nije potvrđena pretpostavka da je stopa rastava manja katoličkim zemljama.
slide34
Da li se može opravdati da oženjena/udata osoba ima vanbračnu aferu ?

% onih koji kažu da se to nikada ne može opravdati.

Država ukupno muškarci žene

Malta 94 91 m97

Irska 71 65 76

SAD 70 67 72

Rumunjska 69 63 74

Poljska 65 61 69

Madjarska 63 52 72

Hrvatska 58 31 65

Švicarska 54 48 60

Velika Britanija 54 50 58

Austrija 49 44 53

Italija 49 42 56

Slovenija 43 38 48

Francuska 36 31 40

Španjolska 26 21 30

(Izvor: World Values Survey 1995-96, 2001-2002)

slide35

Vrednote važne za uspjeh braka

  • Vjernost
  • Hrvatska: 74..2
  • Austrija 88.6
  • Italija 89.6
  • Njemačka 80.3
  • Poljska 86.7
  • Mađarska 87.6
  • Slovenija 89.1
  • Rumunjska 75.0
  • Bugarska 79.6
  • Rusija 67.7
  • (prema Baloban (ur): U potrazi za identitetom. 2005. (istraživanje provedeno 1999 EVS)
slide36
Predbračne zajednice

Argument: predbračna zajednica omogućava da se ljudi bolje upoznaju pa će to smanjiti broj rastava.

Kontraargument: ljudi koji žive u predbračnim zajednicama su oni koji odbacuju tradicionalne vrijednosti u pogledu braka, koji se manje protive razvodu, i koji više oklijevaju da se trajno vežu.

To indicira veći broj rastava u toj populaciji.

Podaci indiciraju da je ovaj drugi argument točniji. Stopa rastava je veća kod onih koji su živjeli u predbračnoj vezi.

slide37
Trendovirađanjadjeceizvanbraka

Hvatska 1975 4.9%

1991 5.9%

1995 7.5%

1999 8.2%

2011 14.0%

slide38
1999 2011

Češka 20.6% 41.8%

Slovenija 35.4% 56.8%

Irska 30.9% 33.7%

Island 65.0%

Bugarska 56.1%

Njemačka 33.9%

Poljska 21.2%

Zemljesasličnimstopamadjecerođeneizvanbraka

1999 2011

Grčka 4.0% 7.4%

Italija 9/2% 26.3%

Makedonija 9.8% 11.6%

slide39
Obiteljska struktura stanovništva Hrvatske

Godina Ukupno Majka s djecom Otac s djecom

  • 1.203.240 112.645 (9.4%) 24.858(2.1%)
  • 1.307.423 119.615(9.1%) 21.034(1.6%)
  • 1.367.106 140.134(10.3%) 29.525(2.2%)
  • 1.252.025 156.036(12.5%) 31.965(2.6%)

% bračnih parova bez djece

1971-24.8%

1981-26.8%

1991-27.1%

2001-27.0%

slide40

Tvrdnja čovjek treba imati djecu da bi život imao smisla

  • Osnovna škola Kv-vkv Srednja šk. Fakultet
  • Hrvatska 91.7 88.5 83.0 78.9
  • Austrija 40.0 35.2 21.0 20.0
  • Njemačka 55.9 48.2 25.3 36.7
  • Poljska 73.8 62.2 60.0 45.5
  • Irska 13.4 11.1 16.7 26.4
  • Italija 70.3 65.9 59.6 57.1
  • V.Britanija 15.9 13.5 10.2 10.1
  • Španjolska 63.4 42.7 29.6 41.2
  • Sj.Irska 22.9 15.2 11.8 12.9
  • Malta 51.9 37.3 26.7 29.6
  • (EVS 1999)
slide41

Godina Brakovi Razvodi %

  • 1974 36.034 6.331 17.6%
  • 1984 32.161 5.295 16.5%
  • 1991 21.583 4.877 22.6%
  • 1997 24.517 3.899 15.9%
  • 2005 22.138 4.883 22.1%
  • 2009 22.382 5.076 22.7%
  • 2010 21.294 5.058 23.8%
  • 2011 20.211 5.662 28.0%
  • 2012 20.323 5.659 27.8%
  • Izvor: Državni zavod za statistiku