Ozljeđivanje-sadržaj predavanja - PowerPoint PPT Presentation

ozlje ivanje sadr aj predavanja n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Ozljeđivanje-sadržaj predavanja PowerPoint Presentation
Download Presentation
Ozljeđivanje-sadržaj predavanja

play fullscreen
1 / 76
Ozljeđivanje-sadržaj predavanja
156 Views
Download Presentation
thuraya
Download Presentation

Ozljeđivanje-sadržaj predavanja

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Ozljeđivanje-sadržaj predavanja Smrtnost od ozljeđivanja u svijetu i u nas Prometne nezgode kao uzrok ozljeđivanja i smrti Prevencija ozljeđivanja u prometu Tipična vremena smrti zbog ozljeda Tipični mehanizmi nastajanja ozljeda: Neprobojne ozljede Probojne ozljede

  2. Trauma causes greater loss of potential life years than heart disease and cancer combined. (Ozljeđivanje dovodi do većeg gubitka potencijalnih preostalih godina života nego bolesti srca i zloćudni tumori zajedno.) Peters RM. Trauma causes greater loss of potential life years than heart disease and cancer combined. J Trauma 1979;19(2):135.

  3. Usporedba broja poginulih u prometnim nezgodama u nekim europskim zemljama 1994. Cerovac V, Rotim F, Mihoci F. Elementi strategije sigurnosti hrvatskog cestovnog prometa. Suvremeni promet 1996;16:287/91.

  4. Usporedba broja poginulih u prometnim nezgodama u nekim europskim zemljama 1994. Cerovac V, Rotim F, Mihoci F. Elementi strategije sigurnosti hrvatskog cestovnog prometa. Suvremeni promet 1996;16:287/91.

  5. Rizik u cestovnom prometu u 2003. Hrvatske Autoceste 2005.

  6. Ciljevi nacionalnog programa

  7. Nekoliko činjenica o ozljedama u prometnim nezgodama • Osamdeset posto (80%) prometnih nezgoda događa se u blizini kuće ili radnog mjesta pri brzinama manjim od 56 km/h a to su brzine pri kojima sigurnosni pojas pruža najveću zaštitu. • Statistike pokazuju da vezanje sigurnosnim pojasem pruža 75%-tnu sigurnost u sprečavanju smrtononosnih ozljeda te 30% sigurnost sprečavanja bilo kakvih ozljeda.

  8. Još nekoliko činjenica o ozljedama u prometnim nezgodama • Gotovo 50% svih teških ozljeda glave može biti spriječeno korištenjem sigurnosnog pojasa. • Statistike ukazuju na to su osobe koje stalno koriste sigurnosne pojaseve rjeđe sudionici prometnih nezgoda. • Odrasli koji nisu vezani sigurnosnim pojasem i drže u svom krilu dijete, u sudaru pri brzini od 48 km/h bivaju izbačeni prema naprijed snagom od 1,5 tone.

  9. Još nekoliko činjenica o ozljedama u prometnim nezgodama • Da bi osoba u vozilu koja nije vezana sigurnosnim pojasem, bila u mogućnosti da se pri sudaru učinkovito zaštiti odupirući se rukama o armaturu vozila, trebala bi imati snagu potrebnu da na “benchu” podigne ? kg. • Sigurnosna sjedala za djecu spase godišnje u USA oko 160 života. Istovremeno ona mogu spriječiti oko 52.600 ozljeda u djece.

  10. Još nekoliko činjenica o ozljedama u prometnim nezgodama • Da bi osoba u vozilu koja nije vezana sigurnosnim pojasem, bila u mogućnosti da se pri sudaru učinkovito zaštiti odupirući se rukama o armaturu vozila, trebala bi imati snagu potrebnu da na “benchu” podigne 7.650 kg. • Sigurnosna sjedala za djecu spase godišnje u USA oko 160 života. Istovremeno ona mogu spriječiti oko 52.600 ozljeda u djece

  11. I još nekoliko činjenica o ozljedama u prometnim nezgodama • Osobe koje nisu vezane sigurnosnim pojasem imaju 25 puta veće izglede da budu ozlijeđene zbog ispadanja iz vozila od onih koje su vezane. • U sudaru pri brzini od oko 50 km/h, nevezani putnik ili vozač udaraju u vjetrobran ili o neku drugu površinu u vozilu jednakom snagom kao da su pali s trećeg kata.

  12. I još nekoliko činjenica o ozljedama u prometnim nezgodama • Pri većini smrtonosnih prometnih nezgoda prisutan je najmanje jedan od sljedećih čimbenika: brzina, alkohol i nekorištenje sigurnosnih pojaseva. • Većina smrtonosnih prometnih nezgoda događa se na suhoj, ravnoj cesti izvan grada. Izvedba prometnice i problemi okoliša su rjeđe uzrok prometnih nezgoda sa smrtnim ishodom.

  13. Prevencija ozljeda • Ozljede ne treba shvaćati kao «nesretne slučajeve», jer ovaj izraz pretpostavlja slučajnost koja dovodi do oštećenja. U stvari, ozljede se pojavljuju u obrascima koji su predvidivi i sprječivi. • Postoje rizične skupine i rizične okolnosti. U kombinaciji, oni izazivaju lančanu reakciju koja rezultira ozljeđivanjem.

  14. Prevencija Može biti primarna, sekundarna i tercijarna. • Primarnase prevencija odnosi na sprečavanje ozljeđivanja prije nego se ono dogodilo. Primjer ove vrste prevencije je stavljanje ograda oko bazena da netko u njega ne padne. • Sekundarna prevencijaprihvaća mogućnost da se ozljeđivanje dogodi, ali služi smanjivanju težine ozljeda koje nastaju. Primjer za to je nošenje kacige na motoru i biciklu ili pojasa u automobilu. • Tercijarna prevencijasluži smanjivanju posljedica traume koja se već dogodila. Trauma centri, koordinirani sustavi hitne medicine i integrirani sustav rehabilitacije služe tercijarnoj prevenciji.

  15. Četiri E u sprečavanju ozljeda 1.Education (edukacija) 2.Enforcement (provođenje zakona) 3.Engineering (tehnološka unaprjeđenja) 4.Economic incentives (ekonomska podrška-npr. više premije osiguranja)

  16. Prevencija je pravovremena • Iako oni koji vole riskirati mogu biti neprijemčivina većinu preventivnih poruka, mnogi ljudi ozlijeđeni zbog neznanja, nepažnje ili privremenog gubitka kontrole mogu biti prijemčivi za informacije i smanjiti mogućnost ozljeđivanja u budućnosti. Svaki susret liječnik-pacijent može biti prilika za izbjegavanje budućeg ozljeđivanja.

  17. Što činiti? • Sigurno vozilo (upravljač, kočnice, gume) • Korištenje sigurnosnih pomagala (kacige, pojasevi (policija? instruktori auto škole?), nasloni za glavu, airbag, side impact system) • Poštivanje prometnih propisa • Defanzivno ponašanje u prometu • Prilagodba specifičnim prilikama u prometu (meteorološkim, prometnim)

  18. Kod teško ozlijeđenih, preživljavanje je ovisno o vremenu!

  19. Raspodjela vremena smrti poslije ozljeda Neposredna smrt 45% Rana smrt: 35% Kasna: smrt: 20% Nastup smrti: Iz: Trunkey D.D.: Trimodal distribution of trauma deaths. Trauma Sci Am 1983 2492(>28/35.)

  20. Smrt kao posljedica ozljeđivanja nastupa u tri tipična vremena • 1. nekoliko sekunda do nekoliko minuta poslije ozljeđivanja • 2. nekoliko minuta do nekoliko sati poslije ozljeđivanja • 3. nekoliko dana do nekoliko tjedana poslije ozljede Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95

  21. Smrt kao posljedica ozljeđivanja nastupa u tri tipična vremena Prvo tipično vrijeme smrti - nekoliko sekunda do nekoliko minuta poslije ozljeđivanja Uzroci: • razdori mozga ili vratne kičmene moždine • razdori srca ili velikih krvnih žila • Samo se mali broj ozlijeđenih može spasiti • Najbolje “liječenje” je sprečavanje Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95

  22. Smrt kao posljedica ozljeđivanja nastupa u tri tipična vremena Drugo tipično vrijeme - nekoliko minuta do nekoliko sati poslije ozljeđivanja Uzroci: • Subduralni ili epiduralni hematom • Hemato ili pneumotoraks • Razdor slezene ili jetre • Prijelomi zdjelice • Gubitak krvi iz drugih višestrukih prijeloma Ove se bolesnike često može spasiti pravilnom hitnom intervencijom • Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95

  23. Smrt kao posljedica ozljeđivanja nastupa u tri tipična vremena Treće tipično vrijeme - nekoliko dana do nekoliko tjedana poslije ozljede Uzroci: • - teške ozljede glave • - sepsa • - sindrom višestrukog zatajenja organa Pravilnom ranom intervencijom, neke od ovih smrti mogu se izbjeći. • Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95

  24. Mehanizam nastanka ozljede Prijenos energije prati zakone fizike • Ozljede se pojavljuju po predvidivim obrascima Velika energijamože uzrokovati teške ozljede • Smatrajosobu ozlijeđenom dok se ne dokaže suprotno Faktori koje treba uzeti u obzir: • Smjer i brzina udarca, kretanje pacijenta i tjelesna veličina, znakovi djelovanja energije

  25. Tupe ozljede Naglo usporavanje prema naprijed Naglo vertikalno usporavanje Prijenos energije sa tupih predmeta Osnovni mehanizmi ozljede nastale uslijed kretanja • Probojne ozljede • Projektili • Noževi • Padovi na • učvršćene predmete

  26. Sudar motornih vozila Svaki sudar podrazumijeva tri uzastopna sudara Sudar vozila Sudar tijela Sudar organa

  27. Druge vrste sudara Sekundarni sudari • Neučvršćeni predmeti sekreću kao projektilibrzinom kretanja vozila Dodatni udari • Vozilo udarau drugi objekt • Druga vozila udaraju u prvo vozilo

  28. Predviđanje ozljeda • Izobličenje vozila • Koje su sile sudjelovale u sudaru? • Izobličenjaunutrašnjih strukturavozila • U što je ozljeđenik udario? • Izobličenje ili obrasci ozljedekod ozljeđenika • Koji dijelovitijela su zahvaćeni?

  29. Uobičajeni sudari Uobičajene vrste • Frontalni • Bočni • Udarac straga • Prevrtanje • Rotiranje

  30. Frontalni sudar Ozljede prouzrokovane vjetrobranskim staklom • Mozak, ozljede mekih tkiva, vratna kralježnica Ozljede od upravljača • Traumatska tetoaža kože Ozljede prouzrokovane daskom sa instrumentima • Lice, mozak, vratna kralježnica, zdjelica, kukovi, koljena

  31. Bočni sudar Sličan frontalnom ali sa bočnom energijom • Teško predvidiv • Uzeti u obzir ozljede organa Na strani sudara provjeriti • glavu, vrat, nadlakticu, rame, prsni koš, trbuh, zdjelicu, noge

  32. Udar straga • Pomak putnika prema natrag • Naglo usporavanje je također moguće • Položaj naslona za glavu • Hiperekstenzija • Oštećenje sprijeda istraga • Ozljede uslijed naglog usporavanja

  33. Prevrtanje Višestruki udari • Različiti smjerovi udara • Različite ozljede Ozljede po osovini • Ozljede kralježnice Ispadanje iz vozila • Rizik smrti povećava se za 25 puta

  34. Rotacijski sudar Kombinacija frontalnog i bočnog sudara • Pretvara horizontalno kretanje u vrtnju Vjetrobransko staklo, daska sa instrumetima,upravljač, bočna strana • Moguće ozljede od oba mehanizma

  35. Sigurnosni sustavi Zračni jastuci • Samo za prviudarac • Uvijek “podignii pogledaj” Pojas na dvije točke • Kopča uzrokuje efekt preklopnog noža • Trbuh • Slabinski dio kralježnice Pojas na tri točke • Vratni dio kralježnice • Prijelom ključnjače

  36. Nesreće malih vozila • Mala vozila • Motocikli • Terenska vozila • Vozila na vodi • Vozila na snijegu • Čimbenici • Zaštitna oprema • Dodatni udari

  37. Nezgode s traktorom Trećina nesreća na selu • Prevrtanje na stranu 85% • Mogućnost izbacivanja • Prevrtanjeunazad 15% • Mogućnost priklještenja ili prignječenja • Uobičajene ozljede • Zgnječenja • Termičke i kemijske opekline

  38. Ozljede pješaka Mehanizam • Primarni udar • Dodatni udari Uobičajene ozljede • Višestruke unutarnje Ozljede i prijelomi • Odrasli: obje noge, koljeno • Djeca: zdjelica, trup

  39. Pedestrian Deaths by Impact Speed

  40. Padovi Naglo okomito zaustavljanje • Visina pada • Udareni dio tijela • Površina na koju se pada

  41. Probojne ozljede Težina ubodne rane nožem • Dio tijela koji je uboden • Ubodom u 4. međurebrane prostor mogu biti zahvaćeni prsni koš i abdomen • Duljina oštrice • Kut uboda Učvrstipredmet kojim je osoba ubodena • Onemogući vanjske pokrete

  42. Probojne ozljede Vatreno oružje • Vrsta oružja • Mala početna brzina • Velika početna brzina • Kalibar • Veličina projektila • Konstrukcija zrna • Vrtnja/vijuganje • Prijeđena udaljenost

  43. Eksplozivne ozljede Primarne • Početni zračni udar Sekundarne • Raspršeni materijal Tercijarne • Udarac o predmet Kvarterne • Raspršene opasne tvari

  44. Pristup i zbrinjavanje teško ozlijeđenih osoba

  45. Pregled predavanja • Povezanost karakteristika udarca sa procjenom stanja • Sudari u prometnim nezgodama • Odnos između oštećenja vozila i potencijalnih ozljeda • Uobičajeni načini sudara motornih vozila • Usporedba postraničnog sa frontalnim sudarom • Potencijalne ozljede pri frontalnom sudaru • Pravilno i nepravilno korištenje sigurnosnih pomagala • Potencijalne ozljede pri udaru straga • Viša stopa smrtnosti pri ispadanju iz vozila • Padovi i probojne ozljede