1 / 78

TEMA: PROJEKTIRANJE, DOKUMENTACIJA

TEMA: PROJEKTIRANJE, DOKUMENTACIJA. Osnovna je zadaća ove teme upoznavanje suvremenog procesa projektiranja (prvenstveno elektroprojetiranja) i odgovarajuće dokumentacije s osnovnom svrhom uspješnog korištenja tih znanja pri održavanju industrijskog postrojenja. CJELINU PROJEKTIRANJA ČINE:.

saeran
Download Presentation

TEMA: PROJEKTIRANJE, DOKUMENTACIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. TEMA:PROJEKTIRANJE, DOKUMENTACIJA Osnovna je zadaća ove teme upoznavanje suvremenog procesa projektiranja (prvenstveno elektroprojetiranja) i odgovarajuće dokumentacije s osnovnom svrhom uspješnog korištenja tih znanja pri održavanju industrijskog postrojenja PIP

  2. CJELINU PROJEKTIRANJA ČINE: • Tri projekta: Financijski Marketinški Tehnički PIP

  3. KOMPONENTE PROJEKTA • Komponente tehničkog dijela projekta proizlaze iz strukture postrojenja, a to su u pravilu: • Tehnološki • Građevinski • Strojarski • Hidraulički • Pneumatski • Energetski • Elektrotehnički • I ostali, već prema postrojenju PIP

  4. VREMENSKO KODIRANJEPLANIRANJE TERMINA I TRAJANJA POJEDINIH FAZA • Nužnost vremenskog planiranja (npr. isporuka vijaka na gradilište) • Metode • Mrežni dijagram • Analiza trenda • Dijagram trajanja • Pomagala (programska podrška) • programi PIP

  5. ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT • Faze elektrotehničkog projekta • Osobitosti: • “E” projekt je sastavni dio cjelokupnog projekta • Početak “E” projekta ovisi o kompleksnosti cjelokupnog projekta • Za iste projekte različiti investitori, kupci i projektanti imaju drugačije metode i faze projekta PIP

  6. KOMPONENTE “E” PROJEKTA • Proizlaze iz tehničke strukture postrojenja. To mogu biti odvojeni ili integrirani projekti: • Elektroenergetski • EMP • Temeljna automatizacija (PLC) • Rukovanje i vizualizacija • Procesno upravljanje (matematički model) • Upravljanje proizvodnjom • Računalna podrška menagementa PIP

  7. Osnovni blokovski prikaz slijeda aktivnosti pri projektiranju PIP

  8. PRIKAZ MEĐUZAVISNIH ELEMENATA U PROCESU PROJEKTIRANJA PIP

  9. PROJEKTIRANJE KAO DIO SUSTAVA OSLONJENOG NA CAD BAZU PODATAKA PIP

  10. INŽENJERSKA GRAFIKAelement projektiranja i izrade dokumentacije PRINCIPI CRTANJA: DANAŠNJI INŽENJERSKI CRTEŽI SU SVE SLOŽENIJI I OPSEŽNIJI -PROJEKTI POSTAJU SVE SLOŽENIJI -PROCES PROIZVODNJE NAPREDUJE -UNIVERZALNI IZVORI NABAVLJANJA ZAHTIJEVAJU JASNIJE SPECIFIKACIJE -OSIGURANJE KVALITETE CRTANJA -DECIMALNO KOTIRANJE -KONCEPT S TRI PROJEKCIJE -JEDNODIMENZIONALNI CRTEŽI PIP

  11. POVIJESNI RAZVOJ TEHNIČKOG CRTANJA • 450 G.PR.N.E. JEDAN OBLIK PERSPEKTIVNOG CRTANJA • 1300-1500. RENESANSA – PERSPEKTIVA I PERSPEKTIVNI POGLED IZ ZRAKA (DÜRER, DA VINCI) • 1790. NACRTNA GEOMETRIJA • 1820. IZOMETRIJA • 1900. UVOĐENJE STANDARDA • 1960. STROJEVI ZA CRTANJE • 1963. KOMPJUTERSKA GRAFIKA • 1970. CAD (COMPUTER AIDED DESIGN) • 1985. 3 D MODELIRANJE PIP

  12. PRIMJER PIP

  13. PROJEKTIRANJE PRIMJENOM RAČUNALA • Korištenje računala i specijalnih računalnih programa (alata) pri projektiranju u različitim fazama projekta. • Redovito se pri tom automatizirano računalom izrađuje i dokumentacija. PIP

  14. TERMINI I SKRAĆENICE CAD COMPUTER AIDED DESIGN - PROJEKTIRANJE (KONSTRUIRANJE) PODRŽANO RAČUNALOM - PRIMJENA RAČUNALA U SVIM FAZAMA KONSTRUKCIJSKOG PROCESA CADD COMPUTER AIDED DESIGN AND DOCUMENTATION - IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE POMOĆU RAČUNALA CAE COMPUTER AIDED ENGINEERING - PRIMJENA RAČUNALA U SVIM INŽENJERSKIM AKTIVNOSTIMA PRI RAZVOJU PROIZVODA CAM COMPUTER AIDED MANUFACTURING - PRIMJENA RAČUNALA U PROIZVODNJI, NC PROGRAMIRANJE, UPRAVLJANJE IZRADOM, RUKOVANJEM I SKLADIŠTENJEM CAP COMPUTER AIDED PLANNING - PLANIRANJE PROIZVODNJE POMOĆU RAČUNALA (ILI PPS - PRODUCTION PLANING SYSTEM) CAQ COMPUTER AIDED QUALITY ASSURANCE - PRIMJENA RAČUNALA U PLANIRANJU I OSIGURANJU KVALITETE PROIZVODA CAMRP COMPUTER AIDED MATERIAL REQUIREMENTS PLANUNG - GOSPODARENJE MATERIJALOM (SIROVINAMA, POLUPROIZVODIMA, PROIZVODIMA) POMOĆU RAČUNALA CIM COMPUTER INTEGRATED MANUFACTURING - PLANIRANJE, NADZOR I UPRAVLJANJESVIH FAZA PROJEKTIRANJA I IZRADE PROIZVODA POMOĆU RAČUNALA - INTEGRACIJA CAD, CAM,CAP, CAQ, CAMRP TEHNOLOGIJA PIP

  15. IZBOR CAD SUSTAVA PLAN IZBORA -POSTAVLJANJE ZAHTJEVA -ISTRAŽIVANJE SVOJSTAVA POJEDINIH SUSTAVA -DEMONSTRACIJA RADA I MOGUĆNOSTI -KRITIČKA OCJENA -IZBOR, NABAVA, INSTALACIJA UPORABA CAD SUSTAVA -OSNOVNA PODEŠENJA -UPOZNAVANJE S RADOM - PRIRUČNIK, OBUKA -POSTAVLJANJE I KORIŠTENJE SIMBOLA -IZRADA I KORIŠTENJE POSEBNIH SPECIFIČNIH PROGRAMSKIH SEKVENCI -INTEGRACIJA CAD SUSTAVA S OSTALIM SUSTAVIMA (NPR. UKLJUČENJE U CIM SUSTAV) PIP

  16. STRUKTURA CAD SUSTAVA TIPIČNA STRUKTURA NEKOG MULTIDISCIPLINARNO UPORABLJIVOG CAD SUSTAVA OSNOVNI MODUL - CRTANJE OSNOVNIH GEOMETRIJSKIH LIKOVA, KOTIRANJE CRTEŽA, ŠRAFIRANJE PRESJEKA... -MEHANIČKI MODUL - DVODIMENZIONALNA KONSTRUKCIJA, PROJEKCIJE -ELEKTROTEHNIČKI MODUL - CRTANJE ELEKTRIČNIH SHEMA I VOĐENJE PROJEKTA - AUTOMATIZIRANA IZRADA DIJELOVA PROJEKTA -ELEKTRONIČKI MODUL - SLIČNO, ALI ZA PRIMJENU U ELEKTRONICI - EFIKASNA UPOTREBA SIMBOLA - DATOTEKE SIMBOLA, KREIRANJE NOVIH SIMBOLA, AUTOMATIZIRANI POSTUPAK PROJEKTIRANJA KRUGOVA, PLOČICA - NAJSTARIJA UPOTREBA CAD SUSTAVA -PROSTORNI MODUL- 3D MODUL - IZRADA PROSTORNIH OBJEKATA, OSNOVA ZA KREIRANJE NC PROGRAMA ZA NUMERIČKI UPRAVLJANE ALATNE STROJEVE (INTEGRACIJA U CIM) PIP

  17. -PROGRAMSKI MODUL - PROGRAMSKI JEZIK ZA IZRADU KORISNIČKIH APLIKACIJA , PROGRAMSKIH SEKVENCI. -PRIMJENA U GRAĐEVINARSTVU - PROJEKTIRANJE OBJEKATA, MOSTOVA, CJEVOVODA, CESTA, ŽELJENICE -PRIMJENA U ARHITEKTURI - SUSTAVNA I BROJNA UPOTREBA SIMBOLA, JEDNOSTAVNO UNOŠENJE I PROVEDBA PROMJENA -PRIMJENA ZA TEHNIČKE ILUSTRACIJE - PRIRUČNICI, KATALOZI, PROMIDŽBENI MATERIJALI -AUTOMATSKO GENERIRANJE DIJAGRAMA (NPR. VREMENSKI DIJAGRAM REALIZACIJE PROJEKTA, STRUKTURA I VOĐENJE PROJEKTA) CAD APLIKACIJA, NAROČITO 3D MODEL POSTAJE OSNOVA I IZVOR ZA AUTOMATIZIRANU PROIZVODNJU (NPR. ROBOTI), ILUSTRACIJE, DOKUMENTACIJU I ANIMACIJU PIP

  18. PROCES KONSTRUIRANJA KONSTRUIRANJE -SLIJED POSTUPAKA OD IDEJE DO GOTOVOG PROIZVODA KONSTRUIRANJE JE INTERAKTIVNI PROCES KOJI IMA FAZE: -PREPOZNAVANJE POTREBE - DEFINIRANJE POSTOJANJA PROBLEMA -DEFINIRANJE PROBLEMA - SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA - PROJEKTNI ZADATAK -SINTEZA - SLAGANJE DIJELOVA PROJEKTA U CJELINU -ANALIZA I OPTIMIRANJE - PROUČAVANJE I USAVRŠAVANJE PROJEKTA - ITERATIVNI POSTUPAK -VREDNOVANJE - MJERENJA I ISPITIVANJA S CILJEM UTVRĐIVANJA ZADOVOLJENJA ZAHTJEVA - UZORAK ZA ISPITIVANJE -PREZENTACIJA - OBJEDINJUJE SVE PRETHDNE FAZE PIP

  19. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ŠTO JE I ČEMU SLUŽI TEHNIČKA DOKUMENTACIJA (TD) ? • TD uvijek prati faze izgradnje IP-a, pa će se kroz TD obrađivati i sam pristup izgradnji IP-a (faze projektiranja). • Za tehničare (pogotovo inženjere) važno je svuda tražiti i ostavljati pismene tragove – tehničke dokumente (dogovori, kvarovi, prigovori – pismeni tragovi!). • Obrađivat će se TD prema praksi iz IP-a s obzirom na: - projektiranje - izgradnju - eksploataciju - održavanje i remont - modernizaciju. PIP

  20. ZAHTJEV NA SUVREMENU TEHIČKU DOKUMENTACIJU Pod tehničkom dokumentacijom podrazumijevamosheme, nacrte i sve potrebne opise, koji se rade za određeno postrojenje, dio postrojenja ili jedan njegov element (ili element uopće) kojima se određuje narav tog postrojenja, tog dijela ili elementa, i međusobne veze dijelova postrojenja ili elemenata. • dokumentacija je sastavni i završni dio projektiranja. Bez nje je moderan način projektiranja nemoguć. PIP

  21. Dokumentacija, kako je upravo opisano,namijenjena je za potrebe: • pripremnih radova izgradnje, • izgradnje (proizvodnje), • uvida u sva zbivanja u postrojenju (u dijelu postrojenja, u elementu), • ispitivanja, • traženja pogrešaka, • provođenja eventualnih izmjena, • proširenja, inovacija, • održavanja, • razvoja i istraživanja PIP

  22. KAKVA MORA BITI TD? • Sistematična • Jasna • Jednostavna ali cjelovita i kvalitetna PIP

  23. TD nigdje nije propisima jednoznačno određena s obzirom na opseg, vrstu i način izrade: • svaka tvrtka ima svoje oblike prikaza, vezane i uz opremu koju projektira ili isporučuje, • postoje zaštićena tehnička rješenja, patenti – koji se do kraja ne dokumentiraju, • različiti su pristupi: koji put se u projektu koriste gotovi kompleksni sklopovi, koji su za projektanta cjelina (npr. polja trafostanica, tiristorski mostovi), a koji put se treba neki detalj istaknuti koji nije standardan i sl. • sve se više briše granica između dokumentiranja ˝jake˝ i ˝slabe˝ struje, pa se i TD tome prilagođava; tehnologija izrade informacijske opreme utječe i na oblik TD (relejna tehnika, poluvodička, PLC...) • Nemoguće je jednoznačno definirati opseg i oblik dokumentacije, no postoje određeni propisi i principi koje treba poštivati. PIP

  24. PODJELA TD S OBZIROM NA NAMJENU TD je nužno vezana uz pojedine faze u realizaciji IP-a od prve želje do eksploatacije. Put ostvarenja neke zamisli u tehničkom smislu je sljedeći: • želja odn. potreba • ideja • sredstva (moguća, raspoloživa) • tehnička obrada • realizacija • korištenje i održavanje PIP

  25. Svaka od navedenih faza treba se dokumentirati pa s obzirom na namjenu, dijelimo TD na: • projektni zadatak • idejno rješenje • idejni projekt • investicijski elaborat • glavni projekt • glavni izvedbeni projekt • dokumentacija za pogon i održavanje PIP

  26. PROJEKTNI ZADATAK Daju se osnovni zahtjevi na projekt uz: • tehničku, • ekonomsku, • vremensku • pravnu stranu. • Za elektrotehničare je važna jasna tehnološka zadaća, da se mogu definirati zahtjevi na informacijske i elektroenergetske tokove. • PZ radi naručitelj sam ili uz pomoć projektanta, stručnjaka. Obično se traži da ljudi s puno iskustava i znanja definiraju okvire projekta. PZ ima bitni utjecaj na kvalitetu cijelog projekta, jer je temelj svega. PIP

  27. IDEJNA RJEŠENJA • Određivanje osnovnih parametara željenog rješenja. Grubo se odabire oprema i radi troškovnik (česte procjene). • Radi se redovito u više varijanti koje se uspoređuju po kvaliteti i troškovima. Za svaku varijantu mora biti jasno tehničko rješenje i njegovi učinci. • Traži se optimalno tehničko ekonomsko rješenje. IR je osnova za daljnje analize i odluku o izboru optimalne varijante. PIP

  28. IDEJNI PROJEKT • Odabrano IR se dalje razrađuje sa svrhom: • izrade investicijskog elaborata • podloge za glavni projekt IP se ne mora uvijek raditi (može se raditi IR pa onda glavni projekt). IP može biti osnova za tender. PIP

  29. Elektroenergetski tokovi: energetska bilanca, definiranje i kategorizacija potrošača izvori i načini napajanja makro i mikro lokacije približni proračun instalacija približni broj razvoda, polja sklopova potrošnja električne energije osnovne dimenzije Informacijski tokovi: definirati načine i razine upravljanja IP-om definirati organizacijsku strukturu upravljačkog sustava prema tehnološkim tokovima definirati broj signala (digitalnih, analognih, mjernih i regulacijskih) i njihovu povezanost definirati opremu sa zahtjevima na kvalitetu i nivo automatizacije (broj upravljačkih jedinica po složenosti) IDEJNI PROJEKT PIP

  30. INVESTICIJSKI ELABORAT Prošireni IP s ekonomskom analizom: • rentabilnosti • odnosa na tržištu • opravdanosti povećanja kapaciteta, zamjena ili modernizacija opreme • načina financiranja Radi se na osnovi projektnog zadatka ili odabranog idejnog rješenja, asluži kao dio obaveznog dokazivanja potrebnih sredstava za investicije PIP

  31. GLAVNI PROJEKT Svrha: • Dobiti osnovu za izradu izvedbene dokumentacije • Osnova za izradu tendera (licitacijske liste) • Detaljno se razrađuje IP ( npr. smještaj razvoda usklađen s građevinskim projektom, smještaj elementa u razvode ...). • Ne zna se još isporučitelj opreme pa ne mogu svi detalji biti razrađeni. • GP se može izbjeći ukoliko se sklopi ugovor direktno s proizvođačem, isporučiteljem opreme, koji ugrađuje svoju tipsku opremu. PIP

  32. GLAVNI IZVEDBENI PROJEKT • Radi se na temelju IP-a ili GP-a. • Poznat je proizvođač opreme. • Svrha: Pripremiti svu dokumentaciju da se oprema može naručiti i obaviti sklapanje (montaža) IP-a. Treba znati: • točne tipove opreme - narudžbene podatke – lista materijala • duljine kabela i točne spojeve (stezaljke) • način sklapanja (montaže). Važna dokumentacija: projektant – isporučitelj opreme – izvođač radova! Ako se glavni projekt radi za nepoznatog izvođača, tada je potrebna izrada glavnog izvedbenog projekta PIP

  33. DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRŽAVANJE • Obrada dokumentacije s obzirom na eksploataciju. • Važni dio su upute! Nedostatak pravih uputa može zadavati velike probleme • DPO se mora posebno tražiti - nije uključena u uobičajenim projektima (u slučaju skupljih i kompliciranijih postrojenja investitor treba obavezno zahtijevati (i ugovoriti) ovu dokumentaciju • DPO traži dugotrajno provjeravanje – naknadne studije i tek onda se ovjerava za upotrebu. Podliježe stalnim korekcijama. • Pri pisanju uputa treba poštivati propise i prilagoditi ih razini stručnostiosoblja koje upravlja i održava IP. PIP

  34. DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRŽAVANJE Dokumentacijaovog tipa radi se samo na zahtjev korisnika, a njezin oblik i sadržaj ovisi o: • Lokalnim propisima, • Internom propisu investitora, koji često vode računa i o stručnoj kvalifikacijskoj strukturi, odnosno stručnojrazini osoblja koje upravlja i održava pogon. PIP

  35. STANDARDI, PROPISI, UZUSI U TD • Oblik i način izrade TD nije strogo definiran. Ovisi o projektantskoj kući. • Na neki način TD je umjetnost prikazivanja tehničkih rješenja i realizacije. • Ne treba biti previše krut u načinima prikaza. • Elemente standardizacije valja tražiti u IEC, ISO, DIN...standardima (npr. simboli, označavanje,...) PIP

  36. PODJELA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE S OBZIROM NA SADRŽAJ • TEKSTUALNA DOKUMENTACIJA • CRTEŽNA DOKUMENTACIJA PIP

  37. TEKSTUALNI DIO DOKUMENTACIJE • tehnički opis • tehno-ekonomsko obrazloženje • obavezni proračuni • popis (specifikacija) opreme • troškovnici • upute za rukovanje • upute za ispitivanje i podešavanje postrojenja • upute prema ostalim potrebama • za montažu (popisi signala i sl.) • za komunikacijske mreže (ispisi programa) PIP

  38. TEHNIČKI OPIS • Globalni opis i slika svih tokova u IP-u. Obrađujemo dokumentaciju za električna postrojenja (EP), koja sadrži: • opis uloge EP-a u tehnološkom procesu • osnovne karakteristike EP-a • opis osnovnih fizikalnih pojava i zbivanja u postrojenju PIP

  39. TEHNO-EKONOMSKO OBRAZLOŽENJE • ekonomska potreba realizacije • tehničko – ekonomsko obrazloženje izbora jednog od idejnih rješenja • ekonomska računica (npr. godišnja, 10 – godišnja i sl.) • trošak: projekta prihodi -profit izgradnje održavanje opreme održavanje proizvodnje sirovina za proizvodnju amortizacije PIP

  40. OBAVEZNI PRORAČUNI Propisima definirani za EENG postrojenja: • kratki spoj • padovi napona • energetska bilanca • zaštita od dodirnog napona • uzemljenje ... PIP

  41. POPIS OPREME Lista materijala – po razvodima, skupinama ormara Upisuje se u posebni formular: • abecednim redom oznaka elemenata u dokumentaciji • položaj u dokumentaciji (nacrtu) • narudžbeni podaci (ili osnovni podaci npr. idejni projekt), • tip • namjena • mjesto ugradnje PIP

  42. PIP

  43. POPIS OPREME • Zbirna lista materijala • radi se da se dobije uvid u količinu ukupnog materijala koji se naručuje za neko IP. • Sadrži: • narudžbene podatke • oznake • broj komada u pojedinom dijelu IP-a i/ili ukupno • opaska (npr. naručeno/isporučeno) PIP

  44. TROŠKOVNICI • popis opreme – cijene – troškovnik opreme • troškovi radne snage • ostali materijalni troškovi (put, režije ...) Troškovnik je osnova za ugovaranje. PIP

  45. UPUTE za rukovanje • Za osoblje koje upravlja IP-om, piše se po razini stručnosti za svako radno mjesto upravljača. Sadrži: • sastavne dijelove pogona • princip rada postrojenje za pogon • pripremu postrojenja za pogon • pokretanje i upravljanje postrojenjem • zaštita postrojenje PIP

  46. UPUTE za za ispitivanje i podešavanje Složenije upute. Pisane za određenu razinu stručnosti kome su namijenjene. Važna je razumljivost. Okvirno sadrže: • radne zahtjeve (vanjske karakteristike, važniji parametri pogona) • fizikalnu sliku rada pogona (postrojenje, uređaja) • ispitivanje i podešavanje elemenata IP-a • ispitivanje i podešavanje zaštite • ispitivanje i podešavanje i puštanje u pogon dijelova do cjelina i pogona • praćenje dinamike, dinamičkih zbivanja u sklopovima i cijelom IP-u PIP

  47. UPUTE za sklapanje (montažu) Način sklapanja i korištenja radioničkih nacrta. Postupci u sklapanju. Popis signala: • adresa tip varijabla opis funkcije format Popis signala i definicija komunikacijske mreže: • definicija čvorova • adresiranje • popis signala za razmjenu • organizacija memorije PLC-a (organizacija data blokova) PIP

  48. CRTEŽNI DIO DOKUMENTACIJE • spojne sheme: • principne sheme, funkcionalne blok sheme • jednopolne sheme • sheme djelovanja • strujne sheme • logičke sheme PIP

  49. CRTEŽNI DIO DOKUMENTACIJE • priključne sheme: • sheme vezivanja • priključni plan • planovi vodova (polaganja vodova i kabela) • popisi kabela PIP

More Related