UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

1. UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

2. Politički sistem • SAD su nastale ujedinjavanjem trinaest kolonija, koje su ostvarili radikalni evropski doseljenici početkom 17. i prvom polovinom 18 . stoljeća; • Rastom potrebe za oslobođenjem i nezavisnosti održan je prvi kontinentalni kongres svih predstavnika 1774. godine, dok je drugi kontinentalni kongres održan 1775. godine, na kojem je utvrđena potreba vođenja odlučne borbe protiv engleskog kolonizatora • Deklaracija o nezavisnosti je donesena 04.07.1776. godine (Tomas Džeferson), čiji su principi: • jednakost pred zakonom • narodni suverenitet • pravo naroda na državni ustanak protiv vlade ili vlade koja bi rušila pravo suverenog naroda, • pravo čovjeka na sreću, itd.

3. Politički sistem • Politički sistem SAD se temelji na Ustavu iz 1787. godine. U pitanju je najstariji važeći ustav na svijetu; spada u red kratkih i čvrstih ustava; • Organizacioni sistem vlasti temelji se na principu podjele vlasti na: Zakonodavnu - vrši je Kongres, kojeg čine dva doma: Predstavnički dom – broji 435 članova, svaka država šalje predstavnike prema broju stanovnika, biraju se na period od 2. godine na općim, neposrednim izborima građana po izbornim jedinicama; Senat– broji 100 članova, svaka država šalje po dva predstavnika, biraju se na period od 6 godina ( s tim što se svake druge godine vrši reizbor trećine članova) Izvršnu - povjerena je predsjedniku SAD, bira se na 4 godine, s mogućnošću ponovnog izbora . On je: • šef države • šef izvršne vlasti (predsjednik vlade) • vrhovni zapovjednik oružanih snaga • šef obavještajne službe • rukovoditelj Vijeća nacionalne sigurnosti • najznačajnija osoba za vođenje vanjske politike • politički neodgovoran ( ne može snositi odgovornost pred Kongresom).

4. Politički sistem • Sudska vlast - nosilac sudske vlasti je Vrhovni sud koji na osnovu svojih kompetencija, mjesta i položaja održava ravnotežu moći koja je Ustavom regulisana i garantovana. Jedna od najznačajnih funkcija ovog Suda je tumačenje Ustava i njegovih odredbi.

5. Obavještajno-sigurnosni sistem • Obavještajno-sigurnosni sistem SAD je za razliku od obavještajno-sigurnosnih sistema drugih država (V.B., Francuske, Njemačke) relativno mlad. Na to je između ostalog utjecala i dugo zagovarana politika izolacionizma (Monroova doktrina). Naime, SAD su zagovarale tzv. politiku samodovoljnosti, smatrajući da je to najbolji način da se fokusiraju na unutrašnji progres zemlje, s jedne strane i da budu izvan svjetskih zbivanja, s druge strane. Politiku izolacionizma napuštaju nakon okončanja Drugog svjetskog rata; • Dugo su se oslanjale isključivo na saznanja diplomatsko-konzularnih predstavništava; • Prema pojedinim izvorima, genezu špijunske aktivnosti možemo pratiti od 1776. godine. Tada je engleski doseljenik, Artur Li osnovao Odbor za ratnu prepisku i izgradio prvu američku šifru, koja je poslužila kao temelj za budući razvoj kriptografije; • Kao začetnik organiziranog oblika obavještajnog rada u SAD, navodi se Alan Pinkerton, koji je 1850. godine osnovao "Nacionalnu detektivsku agenciju“ u Čikagu.

6. Obavještajno-sigurnosni sistem • General-major Vilijam Džej Donovan (Wiliam J. Donovan) je predsjedniku SAD predložio osnivanje američke obavještajne službe. U julu mjesecu 1941. godine osnovana je obavještajna služba pod nazivom Ured za koordinaciju obavještajnih aktivnosti, na čijem se čelu upravo nalazio njen predlagač Donovan. • Na tragu tih opredjeljenja u prvoj polovini 1942. godine formiran je Ured za strategijska istraživanja (OSS). • Na inicijativu predsjednika Ruzvelta početkom 1942. godine uspostavljen je :Zajednički obavještajni komitet - formiran kao organzajedničkog odbora načelnika generalštabova. U ovom Komitetu su bili predstavnici obavještajnih službi svih rodova vojske (mornarica, vazduhoplovstvo i kopnena vojska), zatim • Služba Državnog sekretarijata vanjskih poslova kao i • Vanjsko-ekonomska uprava.

7. Obavještajno-sigurnosni sistem • Polazeći od toga, dana 12.03.1947. godine, na prijedlog američkog predsjednika Trumana (Truman), Kongres je donio Zakon o nacionalnoj sigurnosti. • Ovim Zakonom je uspostavljena i današnja Centralna obavještajna agencija SAD - (CIA) kao i Savjet za nacionalnu sigurnost, s osnovnim ciljem da predsjedniku SAD daje potrebne savjete o sigurnosnim pitanjima iz oblasti vanjske i unutrašnje politike, kao i pitanja koja tretiraju vojnu problematiku, te usmjeravanje i koordinaciju obavještajnih institucija.

8. Obavještajno-sigurnosni sistem • Obavještajni sistem (obavještajna zajednica) SAD danas čini 15 organizacija koje poslove i zadatke izvršavaju u okviru svojih zakonom datih ovlaštenja: • CIA- Centralna obavještajna agencija; • Agencija za nacionalnu sigurnost; • Odbrambena obavještajna agencija Ministarstva odbrane; • Obavještajna služba armije; • Obavještajna služba vojne mornarice; • Obavještajna služba avijacije; • Obavještajna služba marinskog korpusa; • Obavještajni ured u Ministarstvu finansija; • Obavještajni elementi u Ministarstvu energetike; • Obavještajna komponenta u Ministarstvu trgovine; • Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju; • Nacionalni ured za izviđanje; • Federalni istražni biro (FBI); • Ured za obavještajnu djelatnost i istraživanje (Stejt Department); • Uprava za borbu protiv narkotika

9. Savjet za nacionalnu sigurnost - NSC • Predstavlja najvišu institucionalnu izvršnu piramidalnu instancu državne vlasti, čiji su fundamentalni zadaci da daje savjete i preporuke predsjedniku SAD, koordinira i usmjerava rad resornih saveznih agencija te da nadzire rad svih obavještajnih i kontraobavještajnih aktivnosti. • Savjet za nacionalnu sigurnost u suštini predstavlja vojnopolitičko i odbrambeno-sigurnosno, te obavještajno i kontraobavještajno tijelo koje ima ključnu ulogu za sveukupnu nacionalnu sigurnost SAD, kako na unutrašnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu.

10. Centralna obavještajna agencija - CIA • Centralnoj obavještajnoj (informativnoj) agenciji date su nadležnosti da obavještajne podatke i informacije o stranim državama prikuplja legalnim i tajnim putem, radi konačnog donošenja relevantnih odluka koje se odnose na nacionalne i druge vitalne interese SAD. • Kada je u pitanju koordinirajuća uloga obavještajnih aktivnosti, a prema tekstu Zakona iz 1947. godine, ovlaštenja CIA-e su: • da Savjetu za nacionalnu sigurnost daje potrebne savjete o obavještajnim aktivnostima vladinih odjela i agencija, a koji su u funkciji nacionalne sigurnosti; • oblikuje i dostavlja Savjetu za nacionalnu sigurnost ključne preporuke na osnovu kojih se vrši koordinacija obavještajnih aktivnosti naznačenih institucija, a koje se odnose na nacionalnu sigurnost; • kao analitička služba, obrađuje, sistematizira i na sadržajan način analizira podatke obavještajnog karaktera prikupljenih iz svih izvora, a odnose se na nacionalnu sigurnost;

11. Centralna obavještajna agencija - CIA • imajući u vidu složenost međunarodne društvene zbilje, CIA je dobila obavezu da pruža adekvatnu pomoć u cilju razvijanja postojećih ostalih obavještajnih agencija, na način da pored svoje osnovne funkcije uspostavlja pomoćne službe preko kojih obavlja dodatne obavještajne djelatnosti od zajedničkog interesa, a koje odredi Savjet za nacionalnu sigurnost da izvršava i druge dužnosti i funkcije koje se odnose na nacionalnu sigurnost; • U cilju pružanja podrške predsjedniku SAD, Vijeću nacionalne sigurnosti i drugim subjektima,CIA će se usredotočiti isključivo na strana obavještajna pitanja. • U skladu sa direktivama Savjeta za nacionalnu sigurnost kreira program prikupljanja obavještajnih podataka i brine se o njegovom provođenju • posebnu pažnju poklanja prikupljanju podataka o oružju za masovno uništavanje (WMD) u cilju daljne neproliferacije, međunarodnom terorizmu, transnacionalnom organiziranom kriminalu, .... • Sprovodi efikasne operativne programe kontraobavještajnog karaktera prema stranim obavještajnim službama van teritorije SAD, dok unutar države može sprovoditi u saradnji sa FBI, ali samo pod odobrenjem generalnog javnog tužioca.

12. Centralna obavještajna agencija - CIA OSNOVE UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE : • Direktor Centralne obavještajne agencije (DCI) u svom Uredu ima zamjenika (DDCI) sa brojnim pratećim službama kao što su: • Ured glavnog inspektora, • Štab za odnose sa javnošću, • Ured generalnog savjetnika, Ured za kongresne poslove, • Štab za obavještajnu kontrolu naoružanja, • Štab za izvještavanje o agenciji, te • izvršni direktor.

13. Centralna obavještajna agencija - CIA • Daljna unutarorganizacijska struktura je podijeljena na tri dijela: Direktorate za koje se može reći da predstavljaju naučno-stručni, operativni i visokoprofesionalni dio obavještajne agencije, a to su: • Nacionalnu službu za tajne opracije (bavi se tradicionalnom špijunažom.) • Ured za Nacionalne poslove (odgovoran za obavještajne analize) • Ured za tehničku potporu (odgovoran za istraživačke i razvojne projekte) • Na čelu ovih agencija su zamjenici obavještajnog direktora.

14. Nacionalna sigurnosna agencija - NSA • Agencija za nacionalnu sigurnost je osnovana na temelju tajne direktive (memoranduma) predsjednika Trumana od 24.10.1952. godine, koja je nosila naziv "Komunikacijske obavještajne aktivnosti", s osnovnim ciljem da ona preuzme "kontrolu komunikacija i elektronsku špijunažu u korist Pentagona i drugih organa izvršne vlasti SAD" • U kasnijem periodu, a na osnovu obavještajne direktive Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSCID) od 17.01.1972. godine, utvrđena je decidno odgovornost NSA, odnosno njena nadležnost i djelokrug rada, proizvodnjom raznovrsnih signalnih obavještavanja (SIGINT), saglasno verificiranim i preciznim zahtjevima i prioritetima koji su utvrđeni od strane rukovodećih struktura obavještajne zajednice. • Analogno tome SIGINT aktivnosti su podijeljene u Komunikacijske obavještajne djelatnosti (COMINT) i Elektronske obavještajne djelatnosti (ELINT).

15. Nacionalna sigurnosna agencija - NSA • Imajući u vidu njeno mjesto i ulogu u obavještajnoj zajednici, odgovornost "NSA i njenog direktora su precizno utvrđene DOD Direktivom S-5100.20, ("Agencija za nacionalnu sigurnost i centralna služba sigurnosti".). • Na osnovu te Direktive direktor NSA će: • Sprovoditi SIGINT operativnu kontrolu nad SIGINT aktivnostima utvrđenih od strane Vlade Sjedinjenih Država; • Osigurati tehničko vodstvo svim SIGINT operacijama u vezi sa SIGINT-om Vlade Sjedinjenih Američkih Država; • U skladu sa zahtjevima obezbjediti zakonito sprovođenje SIGINT operacija • U okviru svojih ovlašćenja propisati sigurnosnu regulativu koja se odnosi na operativnu praksu;

16. Nacionalna sigurnosna agencija - NSA • Okvirno posmatrano, a na temelju dostupne literature NSA je zadužena da: • da uspostavi i rukovodi virtualnim sistemom sa kompleksnim i složenim unutarorganizacionim centraliziranim integracijskim odnosima; • planira, koordinira i direktno rukovodi obavještajno-operativnim fazama; • ostvaruje, permanentnu i preciznu kontrolu i zaštitu svih komunikacijskih i informacijskih kanala; • stara se za komunikacijsku otvorenost između elemenata obavještajne zajednice SAD; • usavršava, unapređuje i implementira najsavremenija tehničko-tehnološka dostignuća i standarde SIGINT sistema i njegovih komponenata; • Sjedište se nalazi u državi "Merilend (Maryland). Na čelu NSA se nalazi direktor koji ima zamjenika i dva pomoćnika zamjenika za operaciju i vojnu podršku.

17. Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju - NIMA • Pored Centralnog Ureda za snimanje (CIO) koji je osnovan kao borbena agencija za podršku, 01.10.1996. godine, osnovana je Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju. Odgovorna je da: • osigura odgovorno obavještajno snimanje i geopodručne informacione proizvode, podršku i informacije; • upravlja snimanjem i geopodručnim analizama i proizvodnjom; • uništi ili osigura uništenje proizvoda fotografske obavještajne djelatnosti i geopodručnih informacija od strane najefikasnijih i ekspeditivnih sredstava; • razvija i daje preporuke nacionalnoj i nenacionalnoj politici; • prepisuje i daje mandat standardima i tehničkim arhitekturama; • procjenjuje izvedbu fotografisanja; • revidira i odgovara na zahtjeve fotografisanja; • razvija politiku i osigurava sudjelovanje DOD-a u nacionalnom i međunarodnom snimanju; • Savjetuje Ministra odbrane i DCI-a o budućim potrebama za snimanjem;

18. Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju - NIMA Organzacija i funkcionisanje NIMA-e se ostvaruje putem tri Direktorata: • Direktorat za operacije • Direktorat za sisteme i tehnologiju • Direktorat za korporativne poslove