Fakultet za kriminalistiku kriminologiju i sigurnosne studije

1. Fakultet za kriminalistiku kriminologiju i sigurnosne studije Tajni metodi obavještajne službe Mentor: Studenti: Mr. Edita Hasković Bičo Amina Kurtović Samra Kevrić Alma

2. U osnovi metod označava način mišljenja i postupak istraživanja stvarnosti koji garantuje sticanje što istinitijeg i što objektivnijeg saznanja. Osnovni i primarni cilj svake obavještajne službe jeste zaštita unutrašnje i vanjske sigurnosti vlastite države. Svaka obavještajna služba se rukovodi ambicijama i političkim ciljevima svoje vlade.

3. AGENTURNI METOD Agenturni metod je tajni način prikupljanja određenih podataka. Agenturni metod se sastoji u tome što je agent, ubačeno, odnosno ugrađeno lice u strukture neprijatelja, zatim vrbovani pojedinci iz neprijateljskih struktura ili oni koji se kreću u sredini lica koja rukuju tajnim podacima – obavezuju da obavještajno prikupljaju zaštićene i druge podatke i da izvršavaju i druge obavještajne zadatke.

4. Pod tajnim podacima trebamo podrazumjevati podatke od posebnog značaja i od posebne vrijednosti za jednu državu, koji također imaju specifičnu relevanciju u političko – sigurnosnom smislu.

5. Kao osnovne karakteristike ovog metoda možemo apostrofirati: • nastojanja da se uz pomoć najsavremenijih naučno – tehničkih dostignuća i stručno – operativnih i iskustvenih saznanja o oblasti istraživanja, dođe do tajnih podataka koji upućuju na političko – strategijske ciljeve, mogućnost i namjere drugih država; • podaci se prikupljaju u okviru struktura onih država koje su predmet agenturnog metoda istraživanja, čemu predhode veoma sadržajne i sistemske planske pripreme, upoznavanje i proučavanje svih aspekata koji mogu utjecati na efikasnost izvršavanja pomenutih zadataka; • njegovu relevanciju pod uslovom da obavještajci koji su i zaduženi za organizaciju uspostave tajne saradnike ( agente) koji su po osnovu svog profesionalnog statusa u prilici da dođu do značajnih podataka. Posebno ako se radi o agentima koji su ugrađeni u državne institucije ( vojne, političke, sigurnosne itd.); • korištenje najsavremenije operativne tehnike u toku prikupljanja obavještajnih podataka i njihovo zaštićeno dostavljanje odgovarajućem obavještajcu koji je zadužen za održavanje kontinuirane saradnje; • tajni saradnik- agent živi i radi u sredini koja je predmet obavještajnog istraživanja, odnosno prikupljanja relevantnih podataka;

6. U obavještajnoj teoriji i praksi susrećemo se sa sljedećom klasifikacijom agenata: • prema državljanstvu (strani ili domaći državljanin); • prema stepenu pouzdanosti ( pouzdan, nepouzdan) • prema stepenu odanosti (agent dvojnik, agent izdajnik i agent provokator); • i podjela na opće agente, rezidente, agente veznike, konzervirane ili zamrznute agente.

7. Metod tajnog ugrađivanja pripadnika obavještaje službe u strukture zainteresirane države- metod inflitracije Ovo je jedan od najsloženijih i najrizičnijih metoda tajnog rada, koji je ujedno i najstariji metod kojeg možemo pratiti još od perioda robovlasničkog društva. On se sastoji u činjenici da se pripadnik obavještajne službe na najpodesniji i zaštićen način ugrađuju u redove suparničke strane. Metod tajnog ugrađivanja se ne može apsolutno zamisliti bez adekvatnog rukovodnog i operativnog kadra.

8. Pod metodom tajnog ugrađivanja se podrazumjeva „plansko i smišljeno tajno uvlačenje uz korišćenje odgovarajuće legende pripadnika sopstvene obavještajne službe u organizaciju protivnika sa ciljem da pribavlja i dostavlja tajne i druge podatke i izvršava druge zadatke”. Metod infiltracije je karakterističan za ofanzivnu kontraobavještajnu službu, iz razloga što se njegovim rezultatima može spriječiti iznenađenje za svoju zemlju.

9. Relativni kriteriji u radu obavještajnih službi, a noročito kada su u pitanju zadaci sa visokim sigurnosnim rizikom, kao što je metod tajnog ugrađivanja: • Posebna planska i smišljena priprema postupnog ugrađivanja; • Pored naučno- stručne, psihološke pripreme, pripadnik službe treba biti osposobljen i da posjeduje relevantne osobine, a posebno za izvršavanje zadataka u naglašenim složenim prilikama ( stupanj obrazovanja, znanje jezika, inteligencija, snalažljivost, strpljivost, odgovornost i sl.); • U cilju zaštite ličnosti pripadnika službe, kao i nje same od moguće kompromitacije, daje se odgovarajuća legenda koja treba biti prilagođena izabranom licu, obrazovanju, godinama starosti, sklonostima, vrstama specijalizacije i sl. Vrlo često se vrši legendiranje biografije ugrađenim licima od poginulih, nestalih ili umrlih lica.

10. Metod tajne primjene tehničkih sredstava- operativne tehnike Za razliku od agenturnog i metoda infiltracije, ovaj metod se počeo upotrebljavati tek sa naglim razvojem nauke i tehnologije. Razni tehnički, specijalizirani i minijaturni uređaji, zbog svojih karakteristika u prikupljanju podataka, predstavljaju neizostavnu opremu obavještajnih službi, obavještajaca i agenata. Njihovom upotrebom samostalno ili u kombinaciji sa drugim metodama ( opservacija, agentura i sl.) obezbijeđuje se i omogućuje prikupljanje aktuelnih ( novijih) informacija, što je od izuzetnog značaja za blagovremenu reakciju odgovarajućih organa i službi sigurnosti date države.

11. Metod tajnog korištenja mogli bismo definisati kao tajno ( ilegalno) ugrađivanje i korištenje, odnosno, primjenu raznovrsnih visokosofisticirani tehničko-tehnoloških i drugih specijalnih sredstava, pomoću kojih obavještajci ili agenti prikupljaju i blagovremeno dostavljaju precizne i pouzdane obavještajne zaštićene podatke koji su od posebnog značaja za sigurnost države. U obavještajnoj praksi možemo zapaziti podjelu tehničkih sredstava što je u zavisnosti od obima angažovanja tehničkih sredstava i od njihove usmjerenosti ka konkretnom cilju.

12. U primjeni tehničkih sredstava za prikupljanje obavještajnih podataka moguće su dvije varijante: • Obavještajno djelovanje metodom tajnog korištenja tehničkih sredstava kada obavještajac ili agent dobijaju registrovane podatke i informacije, a obavještajna služba ih dobija preko tih lica; • Obavještajno djelovanje „ tehničkom metodom“ kada obavještajna služba, i samim tim neposredno dolazi do registrovanih podataka i informacija.

13. Tehničke sredstva u užem smislu Tehničke sredstva u užem smislu su: • Elektronska sredstva; • Foto, TV i video-tehnička sredstva; • Hemijska sredstva.

14. Tehnička sredstva u širem smislu Drugi način konvertovanog prikupljanja informacija odnosno obavještavanja je TECHNIT. Isti se odnosi na poseban tip tzv.tehničkog prikupljanja informacija-tehničkim mjerama i sredstvima na primjer pomoću fotografija, filmova ili elektronskim presretanjem podataka. TECHNIT u odnosu na HUMINT predstavlja nešto moderniji oblik obavještavanja, koji postaje sve značajni u radu obavještajne službe.TECHNIT metode uključuju uobičajene naučnike i tehničke operatere sa svom potrebnom opremom.

15. Postoje tri ključne vrste TECHNIT-a: 1. signalno obavještavanje ( „SIGNIT“) 2. slikovno obavještavanje („IMINT“) 3. mjerljivo i potpisno obavještavanje ili obavještavanje pomoću potpisa i mjerila („MASINT“). Organizacija za obavještajno prikupljanje mogu za prikupljanje podataka koristiti TECHNIT. Međutim, ove prikupljačke sposobnosti obično su ograničene tehnološkim sposobnostima obavještajne organizacije.

16. Signalno obavještavanje („ SIGNIT“) Unutar TECHNITA, posebno mjesto zauzima signalno obavještavanje SIGNIT. On uključuje raznovrsne tipove elektronskog presretanja i preuzimanja informacija.Ali ipak SIGNIT se ne može samo definisati kao izvor. SIGNIT predstavlja generalni pojam kojim se objašnjavaju i definišu pojmovi poput presretanja i analize elektronskog procesa presretanja elektronskih formi tj. informacija.

17. Prednosti SIGINT-a: • Potencijal za gotovo trenutne informacije; • Može ponekad otkriti spacifične informacije o neprijateljskim jedinicama; • Nivoi i aktivnosti značajne promjene u ovim nivoima mogu često biti determinirani; • Organizovana struktura i poredak na ratištu mogu biti dobijeni; • Može posjetiti druge sisteme; • Oprema sposobnosti može se naučiti; • Odašiljač lokacije može biti približno tačan; • Položaj funkcije može biti determiniran;

18. Ograničenja SIGINT-a: • Podaci mogu demantovati upotrebu sigurnosne komunikacije; • Lažne informacije mogu biti plasirane od neprijatelja u svrhu obmane; • Prikupljanje predmeta u atmosferskim uslovima; • Lokacije izvedene iz SIGNIT-a mogu biti neprecizne; • Specijalne konfiguracije zahtijevaju prikupljanje platformi; • Korištenje SIGNIT-a prikupljačkih platformi zahtjeva široke koordinacije između skupljača i korisnika.

19. Slikovno obavještenje („IMINT“) Ovaj oblik obavještavanja se bavi istraživanjem, razvojem i širenjem multi senzorski slikovnih produkata kao podrške u ratnim tj. borbenim djelovanjima, operacijama i drugim aktivnostima. Ovaj oblik TECHNIT-a nije ograničen tj. sveden samo na puko prikupljanje. Njegova važnost implicira, da se na temelju njegovog djelovanja i ostvarenih rezultata određuje broj, vrsta, dimenzija, lokacija i važnost subjekata poput industrijskih instalacija, transporta, mreža, vojnih odbrambenih i ofanzivnih sistema, instalacija i aktivnosti.

20. Prednosti: • Različite platforme i mediji dozvoljen; • Sposobnost tačnog pozicioniranja mete; • Aktivnost može biti detektovana; • Poredak na ratištu može biti posmatran; • Karakteristike mete mogu biti studirane do u detalje; • Prikupljanje moguće na velikom prostoru; • Moguća odlična rezolucija; • Visoka kredibilnost jer korisnik može vidjeti predmet interesovanja. • Ograničenja: • Izuzev radara, kvalitet slike je degradiran od mraka i nevremena; • Predmet za prevaru ili sakrivačke tehnike; • Ekstenzivno širenje podrške olakšano; • Može biti skupo; • Predmet za pogrešno shvatanje; • Situacija predstavlja slike koje mogu postojati samo za trenutak, dok je bilo uhvaćeno.

21. Mjerljivo i potpisno obavještavanje („MASINT“) MASINT kao oblik obavještavanja odnosi se sam po sebi na produkte a ne toliko na izvore. Isto tako MASINT predstavlja posebnu senzorsku disciplinu koja je ujedno osnovni trag za određivanje izvora. MASINT kao produkt se implementira kroz analizu sadržaja deriviranih pomoću osjetnih instrumenata, a ne samo onih koji se generalno koriste za komunikaciju, elektroniku i slikovno prikupljanje.

22. Prednosti MASINT-a: • Može podržati znak za druge prikupljačke senzore ili napadačke sisteme; • Potencijalno bliži trenutnom ispoljavanju sposobnosti izlaza; • Informacije mogu biti dobijene iz perifernih područja interesovanja; • To radi u različitim dijelovima elektromagnetnog spektra, MASINT detektuje informacije šablonski, ne predhodno eksplostisana od drugih senzora. • Ograničenja MASINT-a: • Izvori i informacije su tehnički i teški za upotrebu; • Predmet za obmanu; • Puna eksploatacija je skupa, zahtjevi široke podrške lagani, i može zahtijevati bliže reportaže i široke koordinate između učesnika; • Izvor lokacije može biti neprecizan.

23. HVALA NA PAŽNJI