slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Ekološki otisak – kalkulator footprint . wwf .uk PowerPoint Presentation
Download Presentation
Ekološki otisak – kalkulator footprint . wwf .uk

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 44

Ekološki otisak – kalkulator footprint . wwf .uk - PowerPoint PPT Presentation


  • 143 Views
  • Uploaded on

Ekološki otisak – kalkulator footprint . wwf .org.uk. Teorije distributivne pravde. Društveno odgovorno poslovanje V. predavanje, 2014/15. “Uvijek dijeli, i to na jednake dijelove !” James M. Barrie , Petar Pan. Teorije distributivne pravde.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

Ekološki otisak – kalkulator footprint . wwf .uk


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
    Presentation Transcript
    1. Ekološki otisak – kalkulator footprint.wwf.org.uk

    2. Teorije distributivne pravde Društveno odgovorno poslovanjeV. predavanje, 2014/15. “Uvijek dijeli, i to na jednake dijelove !” James M. Barrie, Petar Pan

    3. Teorije distributivne pravde • Teorija je skup ideja kojima se nešto objašnjava • Teorija distributivne pravde (Teorija ekonomske pravednosti) – kakva je raspodjela bogatstva u društvu moralno ispravna, jesu li imovinske nejednakosti opravdane, te ukoliko jesu, u kojoj se mjeri one mogu tolerirati i iz kojih izvora mogu potjecati. • Teorija je selektivna – u smislu svojih prioriteta, perspektiva i podataka koje definira kao važne. Stoga daje poseban i djelomičan pogled na stvarnost. Iako se na prvi pogled čine proturječnima, te se perspektive nadopunjuju. • Teorije ekonomske pravednosti su komplementarne te nam pružaju potpuniju sliku društva.

    4. Teorije distributivne pravde Pogled odozgo Pogled sa strane Trodimenzionalni pogled

    5. Etike moralne obligacije:1. Deontološka teorija • Što sam dužan činiti? • Daju popis vrsta djelovanja koja nam je zabranjeno činiti: 10 božjih zapovjedi npr. • Najpoznatija je teorija I. Kanta tzv. kategorički imperativ: • “Djeluj tako da čovječanstvo, kako u tvojoj osobi tako i u osobi svakoga drugoga, uvijek istodobno koristiš kao svrhu, nikad samo kao sredstvo”

    6. 2. Teleološke teorije • Postoji samo jedan kriterij određivanja ispravnog/neispravnog djelovanja. • Taj je kriterij često posljedica (svrha) djelovanja pa kažemo da je djelovanje dobro ukoliko su njegove posljedice dobre. • Najpoznatija posljedična teorija je Utilitarizam(dobro=korisno=sreća). • Začetnici utilitarizma su Jeremy Bentham (1748-1832) i JohnStuart Mill (1806-1873).

    7. Utilitarizam Utilitarizmu je zajednički princip korisnosti kojega je formulirao Bentham: “Princip korisnosti je princip koji ne odobrava ili ne odobrava svako djelovanje, prema sklonosti koju (to djelovanje) pokazuje s obzirom na povećanje ili umanjivanje sreće dionika čiji su interesi u pitanju. Ili, što je ista stvar drugim riječima, unapređuje ili priječi tu sreću.”

    8. Utilitarizam • Se prvenstveno koncentrira na uvećanje društvenog blagostanja. • Zagovara umjerenu imovinsku nejednakost jer se čini da takvo stanje najbolje služi najvećem mogućem blagostanju svih pripadnika onakvih društava kakva poznajemo. • Kritički osvrti tvrde kako utilitarizam jedne pojedince tretira kao sredstva za druge. • Zanemaruje različite doprinose u stvaranju proizvoda koji se raspodjeljuju.

    9. Izvor: Krkač, K. (ur.): Uvod i poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, MATE, Zagreb, 2007., str. 125-169.

    10. Egalitaristički liberalizamJohnRawls • Najraniji odgovor utilitarizmu, najutjecajnija u suvremenoj političkoj misli. • Predstavlja varijantu teorije društvenog ugovora kojim se dokazuje sadržaj provedenih normi. • Društvo sa svojim institucijama je pozadina u kojoj se zbiva cjelokupno ljudsko postojanje. • Najvažniji uvjet koji institucije moraju zadovoljiti je da budu PRAVEDNE. • Pravednost je njihova najvažnija vrlina, baš kao što je istina najvažnija vrlina svih vrsta teorija.

    11. RonaldDworkin • Uglavnom slijedi Rawlsovu liniju s ciljem uklanjanja nekih nedostataka njegova pristupa. • Sudbine ljudi određene su njihovim okolnostima i onim što odaberu. • Pravednost traži eliminaciju upliva onih čimbenika na koje pojedinci ne mogu utjecati, a dopušta djelovanje onih koji se nalaze pod njihovom kontrolom

    12. LibertarijanizamRobert Nozick • Teorijska orijentacija koja brani klasični laissez-faire(neograničeni kapitalizam) • Predlaže da zadovoljavajuća koncepcija raspodjele mora biti povijesna, što se odnosi na pitanje da li je proces bio legitiman? • Ukoliko tijekom raspodjele nije počinjena nikakva nepravda, raspodjela dobara je pravedna ma kakav bio njezin ishod.

    13. PluralizamMichaelWalzer • U društvu vlada stalna borba za monopolom u području distributivnih sfera: ideologija. • Različite grupe nastoje nametnuti svoj kriterij cijelom društvu. • Rješenje problema distributivne pravde leži u ukidanju dominacije. Treba spriječiti pretvaranje jednog dobra u sva ostala, sačuvati autonomiju svih sfera. Time dobivamo kompleksnu jednakost u kojoj su dozvoljeni monopoli ograničeni na jednu sferu. • Obrazovanje i važni položaji prema sposobnostima, političke funkcije prema odabiru građana, bogatstvo prema tržišnom uspjehu i sl.

    14. David Miller • Teorija se temelji velikim dijelom na empirijskim istraživanjima o tome što ljudi misle kako bi trebalo pravedno raspodijeliti dobra. • Postoje tri osnovna kriterija raspodjele: • Prema zasluzi • Prema potrebama • Svima jednako • Osim u ekonomskoj sferi, smatra kako bi dobra trebalo dijeliti i u okviru birokratskih, dobrotvornih te sportskih udruga.

    15. Mjerila/načini vrednovanja moralne ispravnosti

    16. Etički slučajevi Koja je odluka bolja? (pod pravnim, poslovnim, moralnim, interesom; interesom radnika, zajednice, okoliša…ostalih interesnih dionika)

    17. Temeljni etički slučajevi? Izvor: EthicsResource Centar (SAD 1997.)

    18. Temeljni etički slučajevi • Sukob interesa: povisivanje osobne plaće na uštrb profita vlasnika, prisvajanje dobara tvrtke za osobne interese, podmićivanje i primanje mita • Poštenje i iskrenost: namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim tvrtkama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl, stvaranje monopola na tržištu, lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge. • Komunikacija: lažno ili nepotpuno reklamiranje, lažna osobna prodaja proizvoda, nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima (napose lijekovima), nepotpuno informiranje o razlici među proizvodima, označavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi), razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode). • Poslovni odnosi: zlouporaba autoriteta, plagiranje tuđeg rada, odavanje poslovnih tajni, onemogućavanje provedbe plana poslovanja, nesudjelovanje na sastancima tvrtke, prisiljavanje drugih na nemoralne radnje. • Specifičnosti RH: uz sve navedene poteškoće, u Hrvatskoj se svakako u većem stupnju pojavljuju klasične poteškoće u svezi neplaćanja poreza (zbog sporosti i još nekih neželjenih svojstava pravnog sustava), kršenja prava, dužnosti i statusa zaposlenika (zbog visokog stupnja nezaposlenosti) i općeg nepovjerenja prema zamisli “pravednog poslovanja” (JustBusiness) • Video klipovi – Korupcija; Svaki dan nova afera

    19. Kako donijeti odluku u etičkom slučaju? • Postoje li neki ekonomski ili poslovni razlozi koji dovode do mogućnosti izbora nemoralnog načina djelovanja? • Postoje li pravna ograničenja pod koja bi djelovanje moglo potpasti ako bi se izvelo na određen način? • Posjeduje li kompanija etički kodeks s obzirom na ovaj tip djelovanja? • Je li taj način djelovanja uobičajen u Vašoj grani poslovanja (trgovanja, proizvodnje, pružanja usluga)? • Bi li Vaši kolege, podređeni, nadređeni, pa i vlasnici podržali ovaj smjer djelovanja? • U kojem je odnosu taj smjer djelovanja prema Vašim osobnim vrijednostima i stavovima? (Primjena općeg mjerila iz normativnih moralnih teorija)

    20. Kako održati i unaprijediti moralno ispravno djelovanje u poslovanju? • Temeljni način je izvanjski koji znači postojanje značajnih zakonskih ograničenja, jasnog kodeksa ponašanja s kojim su svi upoznati i prihvaćaju ga. • Kako se nemoralno ponašanje bez obzira na izvanjska ograničenja pojavljuje potrebno je donijeti etičku odluku na koju djeluju tri čimbenika: 1. Individualna moralna mjerila, 2. Utjecaj managera i suradnika, 3. Prilika da se izvrši moralno neispravan čin. • 1+2+3= etička odluka

    21. Relevantni odnosi moralnosti i poslovanja

    22. Poslovni problem Čitaj: Krkač, K., str. 246. (Primjer 3)

    23. Dimenzije odluke POSLOVNA ODLUKA Kultura Moć PRIMJER ILI SLUČAJ MORALNA ODLUKA PRAVNA ODLUKA

    24. Moguća pravila u konfliktnim situacijama 1. Ako postoji sukob između etike i zakona, učini što nalaže zakon 2. Ako postoji sukob između etike i poslovanja, učini što nalaže profit 3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže zakon 3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže profit Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji slijedeća hijerarhija vrijednosti: 1.Zakon 2. profit 3. moral A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji drugačija hijerarhija vrijednosti: 1. Profit 2. zakon 3. moral NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti: 1. Moral 2. zakon 3. profit Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u konfliktnim situacijama nije lako odlučiti.

    25. Poslovna odluka • Ima mnoge dimenzije koje nisu isključivo ekonomske nego: ekonomske, političke, tehnološke, društvene i etičke. • Pravila: • Identifikacija problema • Razgraničenje ekonomske od zakonskih i etičkih dimenzija • Izdvajanje etičke dimenzije • Odvagivanje alternativnih odluka i donošenje moralne odluke • Djelovanje u skladu s odlukom

    26. Moralna (ispravna) odluka • Prepoznati željeni učinak • Definirati problem • Ispitati poteškoće i prepreke • Razviti alternativna rješenja • Odabrati najbolje rješenje • Odrediti pojedine korake rješavanja • Prepoznati reakcije/dobrobiti

    27. Donošenje poslovne odluke: Vennov dijagram 1 – profitabilno, legalno, moralno: to je pravi smjer djelovanja 2a – profitabilno i legalno:djeluj oprezno 2b – profitabilno i moralno: djeluju oprezno 3 – legalno i moralno: pronađi načine profitabilnosti Etička odgovornost 2b 3 1 Ekonomska odgovornost Pravna odgovornost 2a

    28. Obrazac za donošenje moralnih odluka • Utilitaristički pristup • Pristup preko prava • Pristup pravde ili pravednosti • Pristup putem općeg dobra • Pristup preko kreposti Čitaj Krkač, K., str. 257.

    29. Koje će dobrobiti i koje će štete svaki smjer djelovanja proizvesti, te koja će mogućnost dovesti da u najvećoj mjeri poštuje ta prava? • Koja moralna prava imaju uključene strane i koji je smjer djelovanja takav da u najvećoj mjeri poštuje ta prava? • Koji smjer djelovanja sve tretira na isti način, osim ukoliko postoji moralno opravdan razlog ne učiniti tako i koji ne pokazuje favoriziranje ili diskriminaciju? • Koji smjer djelovanja ostvaruje opće dobro? • Koji smjer djelovanja razvija moralne vrline?

    30. Vježba: Jalšenjak, B.; Krkač, K.: Društveno odgovorno poslovanje, str. 44 (10 min)

    31. ETIČKI KODEKS • Etički kodeks je skup općih etičkih pravila koja obvezuju naručitelja i djelatnike naručitelja. Etički kodeks sadrži okvir etičkog ponašanja koji se mora poštivati u provedbi postupaka javnih nabava te onemogućava korupcijske rizike. • Etički kodeks (eng. Code of ethics/codesofconduct/professional codes) - iskazi o idealima ponašanja, upute ili zabrane zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim profesijama, bratskim organizacijama, korporacijama i trgovačkim udruženjima. Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke ideale s primjedbama za izbjegavanje specifičnih ilegalnih aktivnosti i za podržavanje određenih moralnih principa, osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju međuljudske odnose.

    32. ETIČKI KODEKS • Važan prvi korak u uvođenju poslovne etike u svakodnevno poslovanje. • Ne možemo očekivati od naših partnera da se ponašaju etično, ako sami to ne činimo. • Standardi za etično ili društveno odgovorno ponašanje uključeni su u svakog pojedinca kao i u samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i uvjerenja, vlastiti etički standard, okvir etičnog odlučivanja i moralni razvoj uvelike utječe na etiku pojedinca. • Etički kodeks utvrđuje osnovne smjernice etičkog ponašanja te • promiče etično i profesionalno ponašanje svih dionika • Prema podacima HGK na 20.09.2012. u RH aktivnih je 183.666 poslovnih subjekata, 695 potpisnica kodeksa etike u poslovanju, što čini 0,41%.

    33. ETIČKI KODEKS • U današnje vrijeme suvremeni trendovi diktiraju uvođenje Etičkih kodeksa u poslovanje, no postavlja se i pitanje kako osigurati da načela etičkog kodeksa postanu kultura življenja poduzeća i šire društvene zajednice, te ne postanu sami sebi svrha. • Izrada ETIČKOG KODEKSA organizacijskih jedinica koje se bave poslovima javnih nabava: • Cijena izrade Etičkog kodeksa 73.800,00 kn(saPDV-om) Dostupno na: LTD Savjetovanje: http://www.ltd-savjetovanje.hr/za-narucitelje,20.09.2012.

    34. ETIČKI KODEKS Cilj etičkog kodeksa nije do detalja propisati ponašanje u svakoj konkretnoj prilici, nego, na temelju osnovnih vrijednosti poduzeća, pružiti zaposlenicima stupnjeve etičkog razumijevanja, na temelju čega će sami donositi odluke i kada će biti suočeni sa novim izazovima. Etički kodeks ne služi prvenstveno za nametanje vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za stvaranje okviraza njihov konstruktivan i kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar organizacije i izvan nje. Riječ je o razvoju senzibilnosti i argumentiranog rasuđivanja u etičkim pitanjima.

    35. ETIČKI KODEKS • Etički kodeks ponajprije treba identificirati postojeće vrijednosti koje će se dalje poticati i razvijati. • Uz to, treba djelovati na sprečavanju mogućih problema na temelju tuđih i vlastitih iskustava. • Upravo zbog utemeljenja kodeksa u pozitivnoj praksi i vrijednostima poduzeća, proces kojim se kodeks definira jednako je važan kao i krajnji rezultat. • Poticanje etičkog ponašanja u organizaciji postiže se: • definiranjem i objavom pravila ponašanja, • pozitivnim primjerom rukovoditelja, • otkrivanjem i rješavanjem potencijalnih etičkih problema u ranoj fazi, • te kažnjavanjem neetičkog ponašanja.

    36. IZDRADA ETIČKOG KODEKSA Zašto je i da li je uopće potreban etički kodeks i socijalna revizija? Svako poduzeće koje razmatra mogućnost donošenja vlastitog etičkog kodeksa ili provedbu socijalne revizije trebalo bi za početak odgovoriti na nekoliko pitanja o vlastitoj motivaciji: • „Da li je vaše poduzeće spremno mijenjati svoju kulturu na temelju onoga što će pokazati socijalna revizija? • Da li su uprava i osoblje poduzeća spremni za takav proces i jesu li voljni uložiti novac i vrijeme koji su potrebni a njihovu provedbu? • Bori li se naše poduzeće trenutno s drugim pitanjima višeg prioriteta? • Zašto moramo smisliti precizniju definiciju etičkog kodeksa našeg poduzeća? • Koje smo korake poduzeli ili ih još poduzimamo, prema razvoju kulture našeg poduzeća? • Kako želimo da naše poduzeće izgleda za pet godina? Koja je dugoročna vizija kulture našeg poduzeća, te položaj koje bi naše društvo trebalo imati u društvu? • Što očekujemo od uvođenja etičkog kodeksa i socijalne revizije? • Jesu li naši motivi za provođenje socijalne revizije unutarnji (npr., zbog vlastite želje za povećanjem kvalitete organizacije) ili vanjski (npr., u to nas je „gurnuo“ strani ulagač)?“ • Nakon odgovora na navedena pitanja trebamo odlučiti na čemu se temelji vrijednosni sustav našeg poduzeća, te definirati etički kodeks.

    37. IZDRADA ETIČKOG KODEKSA • Prilikom izrade etičkog kodeksa moguće je koristiti dva pristupa: • Ključni procesi „Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne procese i definirati osnovne vrijednosti koje organizacija želi slijediti u tim procesima. Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji definira načela za ključne procese organizacije:“ • Dionici „Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne odnose u okviru organizacije takozvane dionike i definirati osnovne vrijednosti koje organizacija želi slijediti u svojim odnosima s tim dionicima. Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji definira prakse i načela ponašanja prema pojedinim dionicima.“ • Oba navedena pristupa su korisna i mnoga poduzeća i organizacije izrađuju svoj etički kodeks kao kombinaciju ova dva pristupa.

    38. IZDRADA ETIČKOG KODEKSA • Pri izradi etičkog kodeksa moguće je koristiti se s 5 koraka. Ti koraci su : • DIONICI - Odrediti glavne skupine dionika u određenoj organizaciji. • VRIJEDNOSTI - Utvrditi vrijednosti prema kojima poduzeće posluje ili bi željelo poslovati • STRATEGIJE - Napraviti strategije koje su važne za ostvarivanje vrijednosti poduzeća u odnosu na dionike. • POKAZATELJI – Ustvrditi pokazatelje sa kojima može utvrditi provođenje strategija i uspješnost ostvarenja • STALNO POBOLJŠANJE • Da bi etički kodeks bio efikasan u sebi mora imati ugrađene kontrolne mehanizme kako bi imao životnu snagu i važnost.

    39. IZDRADA ETIČKOG KODEKSA Zadatak 1. a) Podjela u radne grupe od po min 2 max 4 članova b) Dogovor oko izrade Etičkog kodeksa konkretnog poduzeća (postojeće, člana grupe kao zaposlenika). • načelo izbora je da kodeks ne postoji u primjeni (teoriji/praksi) u poduzeću/tvrtki/ustanovi/udruzi koja je odabrana. • Svaka grupa mora odabrati drugačiju djelatnost prema NKD-u. c) Raspodjela dužnosti u grupi Zadatak 2. • Opis poduzeća i djelatnosti • Izrada Etičkog kodeksa poduzeća prema metodologiji Zadatak 3. • Prijedlog implementacije Etičkog kodeksa u konkretnu tvrtku/poduzeće/instituciju/udrugu; • povratna informacija predavaču do kraja programa.

    40. 5 koraka izrade etičkog kodeksa Izvor: Baussard, A.; Markuš, M.;Olejrrovr D.: Etički kodeks i socijalna revizija, Udruga RUKE, Zagreb, 2002., str. 8.

    41. Zaključno “Najbolji kodeksi su oni koji opisuju način na koji se svi u poduzeću već ponašaju i osjećaju. Najgori su oni u kojima viši izvršni dužnosnici u poduzeću određuju popis načela, osobito ako oni sami “jedno govore a drugo rade”.” Robert Solomon

    42. Zadatak: • Etički kodeks • Podijeliti se u grupe (minimalan broj članova grupe dva; maksimalan broj članova četiri) • Pronaći tvrtku/poduzeće koja nema izrađen i implementiran etički kodeks • Dogovoriti/predložiti odgovornoj osobi u tvrtki proceduru izrade (na radionici u okviru nastave 12.11.2014.) i implementacije etičkog kodeksa za konkretnu tvrtku. • Opcionalno: revizija postojećeg etičkog kodeksa tvrtke • Potrebno obvezno prikupiti što više detaljnih informacija o tvrtki; te proučiti postojeće etičke kodekse sličnih tvrtki i donijeti ih na radionicu 12.11.2014.