1 / 16

Diplomski studij geografije smjer: BAŠTINA I TURIZAM

OKRUGLI STOL O PREPOZNATLJIVOSTI STUDIJA GEOGRAFIJE NA TRŽIŠTU RADA Geografski odsjek PMF-a 17. veljače 2011. Diplomski studij geografije smjer: BAŠTINA I TURIZAM voditelj smjera: Doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić e-mail: vtopacic@geog.pmf.hr. ZAŠTO?.

Download Presentation

Diplomski studij geografije smjer: BAŠTINA I TURIZAM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OKRUGLI STOL O PREPOZNATLJIVOSTI STUDIJA GEOGRAFIJE NA TRŽIŠTU RADAGeografski odsjek PMF-a17. veljače 2011. Diplomski studij geografije smjer: BAŠTINA I TURIZAM voditelj smjera: Doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić e-mail: vtopacic@geog.pmf.hr

  2. ZAŠTO? • Turizam - jedna od vodećih i dugoročno najperspektivnijih grana hrvatskog gospodarstva • Hrvatska – turistička zemlja u iznimno zahtjevnom okruženju turističkih velesila na turističkom tržištu europskoga Sredozemlja • Potreba konstantnog oplemenjivanja postojeće turističke ponude kreiranjem novih turističkih proizvoda kako bi sintagma o cijeloj Hrvatskoj kao turističkoj zemlji uistinu zaživjela u praksi

  3. ZAŠTO? • Raznolikost, ljepota i očuvanost okoliša uz vrijednu materijalnu i nematerijalnu kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu među najvažnijim su privlačnim faktorima hrvatskoga turizma • Realno je očekivati da će značenje baštine, kao izraza nacionalnog, regionalnog i lokalnog identiteta prostora, kao sve važnijeg temelja hrvatske turističke ponude u uvjetima globalizacije i dalje rasti

  4. ZAŠTO? • I prirodna i kulturna baština izrazito su prostorno ukorijenjene te prepoznate kao vrijednosti koje smo naslijedili od predaka, a koju želimo sačuvati za buduće generacije • Prilikom daljnjeg upravljanja baštinom potrebno primijeniti pristup sukladan postulatima održivog razvoja vodeći računa o njezinom ekološkom, kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom značenju

  5. ZAŠTO? • Smatramo da upravo geografija kao interdisciplinarna znanost optimalno može odgovoriti na navedene izazove jer su i baština i turizam fenomeni koji objedinjuju prirodnu i društvenu sferu uz istodobnu neodvojivost od prostornoga okvira u kojemu se javljaju

  6. STRUKTURA PROGRAMA • Obvezni kolegiji: Uvod u istraživački rad Metode istraživanja u društvenoj geografiji Turistička valorizacija baštine Povijest okoliša Prirodna osnova u turizmu Geografija kulturne ponude Urbana historijska geografija Oblici turizma

  7. STRUKTURA PROGRAMA • Izborni kolegiji (student bira 7 od ponuđenih 16 kolegija): Klima i turizam, Geomorfologija i hidrografija krša, Turizam i rekreacija u prostornom planiranju, Analize u GIS-u, GIS analiza kulturnog pejsaža, Menadžment turističke destinacije, Socijalna ekologija, Gradske regije, Urbano-socijalna geografija, Trgovinska geografija, Geografski aspekt rekreacije, Baština i turizam u ruralnim područjima, Kulturni pejsaži: zaštita i upravljanje, Upravljanje priobaljem, Hrvatsko otočje - sociogeografske teme, Geografija krša

  8. STRUKTURA PROGRAMA • Podjednaka zastupljenost obveznih i izbornih predmeta omogućuje oblikovanje dijela studijskog programa prema vlastitim interesima • Primijenjeni karakter studija ogleda se i u obveznoj terenskoj nastavi tematski vezanoj za specifičnosti studijskog programa na smjeru i obveznoj radnoj praksi koja se održava izvan Geografskog odsjeka u partnerskim ustanovama • Studij završava izradbom istraživački strukturiranog diplomskoga rada kojim student dokazuje sposobnost samostalnog istraživačkog rada iz geografije s tematskim naglaskom na teorijsko-aplikativnu problematiku smjera

  9. KOMPETENCIJE • Poznavanje i razumijevanje: • Teorijskih i metodoloških osnova društvene geografije • Procesa istraživačkog rada općenito i u geografiji • Odgovarajućih statističkih i grafičkih metoda • Povijesti okoliša i slučajeva modifikacija velikih razmjera • Pitanja obnavljanja, očuvanja i oblikovanja krajolika • Turističkog vrednovanja prirodnih elemenata i društvenih sastavnica te kulturne ponude • Važnosti klime u turizmu

  10. KOMPETENCIJE • Poznavanje i razumijevanje: • Važnosti pojavnih oblika vode u turizmu i vodnih resursa kao limitirajućeg čimbenika • Geoekološkog vrednovanja reljefa s aspekta turizma • Kulturne baštine kao opće pojave (ekološko, kulturno, socijalno, ekonomsko, političko značenje) • Oblika turizma i njihovih značajki • Međuodnosa kulturne baštine i turizma • Baštine i turizma urbanih sredina • Koncepta održivog razvoja u turizmu i rekreaciji

  11. KOMPETENCIJE • Kognitivne sposobnosti i vještine: • Primjena znanja pri utvrđivanju, određivanju i rješavanju prostornih problema visoke složenosti • Sposobnost prepoznavanja i izdvajanja pojava i procesa presudnih za stabilnost geosustava • Sposobnost tumačenja i diskutiranja relevantnih i aktualnih geografskih pojava i procesa • Vještine potrebne za vrednovanje, tumačenje i sintezu informacija i podataka • Vještine u prezentaciji znanstvenih sadržaja i argumentacija, pisano i usmeno

  12. KOMPETENCIJE • Praktične sposobnosti i vještine: • Orijentacija u prostoru i vještine potrebne za terenski rad • Kartiranje geografskih sadržaja, georeferenciranje • Primjena odgovarajućih statističkih i grafičkih metoda u analizi i prezentaciji rezultata • Primjena odgovarajućih karata i kartografskih metoda u analizi i prezentaciji rezultata • Primjena odgovarajućih GIS-tehnika

  13. KOMPETENCIJE • Generičke sposobnosti i vještine: • Rješavanje zadataka vezanih uz kvalitativne i kvantitativne geografske informacije • Informatičko-tehnološke vještine • Učinkovit rad, samostalno i u timu • Samostalan rad potreban za stručni napredak

  14. PROFESIONALNI STATUS • Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti zakonskizaštićen akademski naziv magistar geografije (mag. geogr.) te izvršavati stručne poslove u području za koje je stekao naziv

  15. PROFESIONALNI STATUS • Magistri geografije koji su završili smjer Baština i turizam, između ostalog, kvalificirani su za rad u: • turističkim organizacijama (gradske/općinske, županijske i državna turistička zajednica) • zavodima za zaštitu kulturne i povijesne baštine • javnim ustanovama za zaštitu prirode, uključujući nacionalne parkove i parkove prirode • odgovarajućim znanstvenim i visokoobrazovnim ustanovama • leksikografiji • izdavaštvu • medijima • drugim javnim i privatnim institucijama i tvrtkama

  16. HVALA NA PAŽNJI

More Related