1 / 28

Turizam primorske Hrvatske

Opatija. Turizam primorske Hrvatske. Zašto turizam – njegovi počeci i budući razvoj. Uz Grad Zagreb gotovo sva turistička djelatnost se odvija u Jadranskoj turističkoj regiji . U njoj je smješteno: 85 % turističkih mjesta i 95 % smještajnih kapaciteta naše domovine

tavon
Download Presentation

Turizam primorske Hrvatske

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Opatija Turizam primorske Hrvatske Zašto turizam – njegovi počeci i budući razvoj

  2. Uz Grad Zagreb gotovo sva turistička djelatnost se odvija u Jadranskoj turističkoj regiji. • U njoj je smješteno: • 85 % turističkih mjesta i 95 % smještajnih kapaciteta naše domovine • -premalo turizma u Gor. i Niz.(zimski,seoski,toplice) • To su omogućili prirodne i društvene pretpostavke razvoja.

  3. Razvoj organiziranog turizma započinje u 19. st. kada sjeverni Jadran zbog ugodne klime , blizine Beča,izgradnje želj. i ulaganja postaje zimovalište, lječilište i ljetovalište bogatog plemstva i građanstva. • Prvi turistički objekt je Vila Angiolina (1844.) u Opatiji. • Prvi hotel je “Kvarner” u Opatiji. • Turistička središta postaju Crikvenica, Rab, Mali Lošinj, kultiviraju se i Brijuni

  4. . Mnogi predstavnici tih slojeva društva grade u Opatiji svoje vile okružene zelenilom i parkovima, sa šetnicama, cvjetnim alejama, kipovima, sjenicama i paviljonima - nečim što i danas Opatiji daje poseban ugođaj.

  5. Rovinj i Poreč su vodeća turistička središta po broju noćenja,svaki više od 2,5mil.

  6. Krajem 19. i početkom 20. st. turizam zahvaća priobalje Dalmacije (Hvar, Kaštela, Makarska, Korčula). • Od 1960-ih godina Hrvatska doživljava turistički procvat duž cijele obale-,MASOVNI TUR. • -otvara granice strancima-devize

  7. -preduvjeti za razvoj : • 1.položaj-blizina,susjedi i dostupnost-promet(autocesta→P,želj,zračni , pomorski) • 2.stabilna politička situacija(kod nas i vani) • 3.povijesni razvoj-bogata kult.pov.baština • 4.reklama • 5.

  8. Turizam 1987.-2007.(u mil.)

  9. -prirodni preduvjeti za razvoj • 1.klima-sredozemna=topla ,sunčana,suha • 2.more-toplo 6.-9.mj.≥20˚C ,čisto(struje,ind) • 3.obala-raznolika,razvedena -plaže ↓ nautički turizam • 4.vegetacija-dosta očuvana usprkos sječi,ispaša,požarima,izgradnji → hlad,kampovi, FKK(naturizam,15%gostiju) • 5.podmorje • 6.priroda-očuvana,netaknuta, zaštićena→NP,PP • 7.

  10. Ispisati NP i PP

  11. Privlačno more ljeti omogućuje razvoj kupališnog turizma, ali zbog ljekovitosti morskog zraka i vode u primorskoj Hrvatskoj je zastupljen i lječilišni turizam (Crikvenica,Lošinj),anetaknuti i divlji dijelovi prirode omogućuju razvoj avanturističkog turizma.

  12. Slapovi Krke - raznovrsnost prirodne baštine i raskošnih pejzaža Šume na Biokovu

  13. Bogatstvo prirodnog svijeta jadranskog podmorja, te brojnost arheoloških ostataka brodova i njihovog tereta omogućuju razvoj ronilačkog turizma.

  14. društveni preduvjti za razvoj • 1.ostaci iz prošlosti-antika,srednji vijek:spomenici,crkve,gradovi, • 2.kulturno-zabavna događanja:pučke igre, festivali (filmski,glazbeni,kazališni),izložbe… • 3.vjerski objekti- crkve,samostani→ (duhovne vježbe, hodočašća) Jupiterov hram u Puli

  15. Dopisati:spomenike pod zaštitom UNESCO-a Bogata kulturna baština i kulturno – zabavne manifestacije omogućavaju razvoj turizma gradova ili kulturnog turizma. Filmski festival u Puli (Arena) Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku

  16. . • 4.smještaj-hoteli******* kampovi, privatno, -marine (zimski vez) • 5.voda-vodovod→tuširanje,piće • 6.zabava svih vrsta za sve tipove gostiju (oko 10mil.)

  17. . • 7.usluga-kod svih djelatnosti stručnost, ljubaznost i brzina • 8.restorani:hrana i pića-domaće,zdravo… • 9.sportski sadržaji • 1o.novo u ponudi • 11.ponuda agencija, reklame,vodiči, putokazi -kod njh i kod nas • 12.kupovina-suveniri,shopping • 13.

  18. Zašto turizam? Važnost za RH • Zašto turizam? • odlični preduvjeti razvoja • privlači strani kapital • turistički prihodi utječu na • povećanu zaposlenost i rast • standarda • -promjene : deagrarizacija, tercijarizacija, litoralizacija,depopulacija otoka i unutrašnjosti-negativni procesi mogu se pozitivno iskoristiti • prožimanje s ostalim gospodarskim djelatnostima (promet, trgovina, poljoprivreda, obrti, industrija ,građ,obrazovanje,…)

  19. loše? strane turizma • deagrarizacija, deruralizacija • litoralizacija • betonizacija i izgradnja • prometne gužve, buka, • povećane količine otpada • -porast kriminala

  20. Kakav turizam želimo sutra? • raznovrsan i kvalitetan • domaći i autohton – prepoznatljiv izvozni proizvod na globalnom tržištu • ne masovni, već u granicama održivog razvoja • - povezan s ostalim gospodarskim granama Republike Hrvatske

More Related