uvod u turizam terminologija klasifikacija i povijesni razvoj l.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
UVOD U TURIZAM – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj PowerPoint Presentation
Download Presentation
UVOD U TURIZAM – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 36

UVOD U TURIZAM – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj - PowerPoint PPT Presentation


  • 1552 Views
  • Uploaded on

UVOD U TURIZAM – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj. Uvodno…. turizam - jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno-ekonomskih pojava suvremenog doba Jednom turist = Ekspert za turizam ?!?

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'UVOD U TURIZAM – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj' - issac


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
uvodno
Uvodno…
  • turizam - jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno-ekonomskih pojava suvremenog doba
  • Jednom turist = Ekspert za turizam ?!?
  • predmetom ozbiljnijih znanstvenih istraživanja postao je tek polovicom 20. stoljeća kada je počeo njegov izuzetno dinamičan rast i razvoj
  • jedno od najmultidisciplinarnijih područja znanstvenog istraživanja
interdisciplinarnost pristupa istra ivanja turizma

Sociologija

Ekonomika

Obrazovanje

Psihologija

Poslovanje hotela

i restorana

Antropologija

Promet

Sociologija turizma

Obrazovanje u turizmu

Ekonomika turizma

Studij ugostiteljstva

Turistička motivacija

Političke znanosti

Studij prometa

Odnos turista i rezidenata

Igre na sreću

Upravljanje kasinima

Politička pitanja

Geografija

Upravljanje turističkim

organizacijama

Poslovanje

Turistička geografija

ISTRAŽIVANJE

TURIZMA

Sportsko-rekreativni

turizam i medicina

Razvoj poduzetništva

Poduzetništvo

Kineziologija

Upravljanje naslijeđem

i okolišem

Pravo u turizmu

Povijest turizma

Dizajn krajolika

Studij okoliša

Pravo

Marketing u turizmu

Seoski turizam

Razvoj i planiranje

turizma

Upravljanje rekreacijskim

sadržajima

Arhitektura

Povijest

Poljoprivreda

Marketing

Urbano i regionalno

planiranje

Zabavni parkovi

i rekreacija

Interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma
definicije pojmova turist i turizam
Definicije pojmova turist i turizam
  • od engleske riječi tour koja je u početku imala značenje samo za kružno putovanje
  • prva izvedenica od riječi tour -tourist- po prvi je puta upotrijebljena prije dva stoljeća u pogrdnom značenju
  • definicija navedenih pojmova ima gotovo koliko i autora iz najrazličitijih znanstvenih disciplina
kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist
Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist:
  • prostorna komponenta – svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji drži da se putovanje mora odvijati izvan uobičajene sredine određene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu).
  • suština putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, što znači da se turist uvijek vraća u mjesto svog stalnog prebivališta
slide6
  • vremenska komponenta – osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine duže od 24 h, ali maksimalno do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobičajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik (excurisonist).Svjetska turistička organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj (same-day visitor).
  • svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraćem od godine dana), hodočašću, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oružanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u školu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici.
tko je turist
Tko je turist?
  • prema WTO-u, to je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine kraće od 12 mjeseci i čija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjećuje
  • prema E. Cohenu: „turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju“
  • prema V. Smith, turist je osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doživi promjenu
klasifikacija putnika
Klasifikacija putnika

PUTNICI

- godišnji odmori- aktivno bavljenje sportom- rođaci i prijatelji- ostali razlozi iz zadovoljstva

(1) Posjetitelji koji borave najmanje jednu noć u zemlji koju posjećuju(2) Strane zračne ili brodske posade koje koriste smještaj u zemlji koju posjećuju(3) Posjetitelji koji ne noće u posjećenoj zemlji iako postoji mogućnost posjete tijekom dana ili više dana i koji se vraćaju na svoj brod ili valk da bi prespavali(4) Uobičajeno uključeni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije preporučljiva(5) Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana(6) Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjećuju i koji ostaju samo jedan dan(7) Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dužnost i obratno (uključujući kućnu poslugu i uzdržavanu pratnju)(8) Putnici koji ne napuštaju tranzitno područje zračnih ili brodskih luka. U određenoj zemlji, tranzit može uključivati i boravak od jednog ili više dana.

U tom slučaju, oni trebaju biti uključeni u statistiku posjetitelja

Nisu uključeni u turističku statistiku

Uključeni u turističku statistiku

Iz osobnog zadovoljstva

Posjetitelji

- sastanci- misije- poslovni sastanci

Izletnici (3)

Svrha posjete

Turisti (1)

Poslovno

Stranci

Rezidenti - stranci

Putnici na krstarenjima (4)

Dnevni posjetitelji (5)

- studijski- zdravstveni-tranzit- ostalo

Iz drugih motiva

Članovi raznih posada (nerezidenti) (2)

Strane posade (6)

Nomadi

Radnici u tranzitu (8)

Izbjeglice

Članovi oru-žanih snaga (7)

Konzularni predstavnici (7)

Diplomati (7)

Privremeni imigranti

Stalni imigranti

Radnici u pog-raničnim zonama

to je turizam
Što je turizam?

„Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost“ (Hunziker i Krapf)

  • dvije osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka
slide10

“Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista, davatelja usluga, država i lokalnih zajednicadomaćina u procesu privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika)” (Goeldner et al.)

  • četiri temeljna subjekta u turizmu:
    • turisti (i izletnici)
    • poduzeća i ostali poslovni subjekti
    • država zemlja domaćina
    • lokalna zajednica
definicija turizma prema unwto u
Definicija turizma prema UNWTO-u

Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.

definicija turizma prema dzs u
Definicija turizma prema DZS-u

Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanja jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.

pet temeljnih karakteristika turizma
Pet temeljnih karakteristika turizma:
  • turizma nema bez putovanja i kretanja ljudite njihovaboravka u turističkim odredištima (što uključuje i sudjelovanje u različitim aktivnostima u turističkoj destinaciji)
  • putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba inače kreće, živi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu
  • privremeni boravak u turističkom odredištu znači da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju (domicil-turističko odredište-domicil) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne duži od 12 mjeseci)
  • svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapošljavanje
  • u turističkom odredištu turisti troše, ali ne privređuju
definicija turizma sa stajali ta turisti ke ponude cooper et al
Definicija turizma sa stajališta turističke ponude (Cooper et al.)

Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobičajenog mjesta stalnog boravka i rada te uključuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista. (Cooper et al.)

faktori razvoja turizma
Faktori razvoja turizma
  • turizam nije samo posljedica, već je i faktor gospodarskog razvoja
  • industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turističke potrebe

Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije.

slide16
  • u turistička putovanja mogu se uključiti jedino osobe koje raspolažu sa:
    • slobodnim vremenom, koje se može upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada
    • slobodnim sredstvima, koja se mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj destinaciji
  • faktor koji ima izuzetno važnu ulogu u nastanku ove pojave je tehničko usavršavanje prometnica i prijevoznih sredstava
slide17

FAKTORI PROCVATA TURIZMA

INICIJALNI POTICAJ

Znanstveno

tehnički napredak

(Industri

jalizacija

-

- masovna proizvodnja)

POSLJEDICE

Povećanje

Urbanizacija

Motorizacija

Povećanje

standarda

jednoličan izgled

povećanje privatne

slobodnog v

vremena

naselja i industrijskih

smanjenje radnog

(povećani dohodak)

motorizacije

zona

vremena

CIJENA

PODRUŠTVLJENJE

-

povećano zakonsko uređenje društvenog života

-

raspadanje tradicionalnih zajednica

INDIVIDUALNI STRESOVI

-

život i rad podvrgnuti zakonima tehnike i

funkcionalnosti, opadanje kvalitete života,

društveni pritisak

TURIZAM

kao oslobađajući oblik slobodnog vremena izvan

RJEŠENJE

svijeta svakodnevnice, u rekreacijskim i

turističkim područjima

Praznična putovanja

Kratka putovanja

(najmanje četiri

(od 1

3 noćenja)

Izleti (bez noćenja)

noćenja)

1. Krippendorf, J.: „Putujuće čovječanstvo“ SNL, Zagreb 1986., str. 30.

motivi turisti kih putovanja
Motivi turističkih putovanja
  • glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine i želja za novim doživljajima
  • među najčešće spominjane motive možemo ubrojiti zdravlje, kulturu, sport, zabavu i ekološke motive
  • kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe, tako se i motivi i očekivanja neprestano mijenjaju
vrste i oblici turizma
Vrste i oblici turizma
  • UNWTO turizam dijeli na sljedeće vrste:
    • domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja državljana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske)
    • receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)
    • emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u destinacije u drugim zemljama)
    • interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju, ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)
slide20
  • nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije izvan zemlje)
  • međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo da se pod međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)
  • intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička putovanja Europljana unutar Europe)
  • interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička putovanja Europljana izvan Europe)
naj e e kori teni kriteriji podjele turizma
Najčešće korišteni kriteriji podjele turizma:
  • prema dužini boravka turista (obično se govori o izletničkom, vikend, boravišnom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim turističkim putovanjima)
  • prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski turizam)
  • prema dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, turizam „treće dobi“)
  • prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju u proljeće ili u jesen)
  • prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski, posezonski)
slide22

Prema

dužini

boravka

turista

Prema nacionalnoj pripadnosti turista

Prema

dobnoj strukturi

turista

Prema

načinu organizacije putovanja

Prema

broju

sudionika

izletnički

vikend

domaći

individualni

masovni

dječji

boravišni

inozemni

organizirani

održivi

omladinski

tranzitni

elitni

mješoviti

obiteljski

Prema prostornom obuhvatu

"treće dobi"

Prema vremenu kada je određeni resurs najatraktivniji

Prema lokaciji na kojoj se odvija turističko putovanje

Prema godišnjem dobu

lokalni

Prema

utjecaju na platnu

bilancu

ljetni

predsezonski

regionalni

planinski

zimski

sezonski

nacionalni

primorski

posezonski

međunarodni

urbani

aktivni

intraregionalni

ruralni

pasivni

interregionalni

VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA)

masovni i alternativni turizam
Masovni i alternativni turizam
  • pogrešna tumačenja?
  • masovni turizam
    • glavnom karakteristikom suvremena turizma može se smatrati njegova neslućena masovnost
  • održivi turizam
  • alternativni turizam
    • alternativa sadržajima i ponašanju u turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi
specifi ni oblici turizma
Specifični oblici turizma
  • od strategije masovnosti (rast potražnje baziran na jednostavnom i jeftinom proizvodu koji osigurava veliki fizički obujam prometa)  prema strategiji diverzifikacije proizvoda (proizvod prilagođen određenom segmentu potrošača primjeren specifičnim željama i očekivanjima turističkih potrošača)
  • u fokus interesa stavljaju se motivi koji ljude pokreću na turistička putovanja pa se razvojni koncept turizma u turističkim destinacijama usmjerava na zadovoljenje specifičnih potreba užeg segmenta potrošača koji je homogen s obzirom na svoj poseban interes
slide25
  • od 1990-ih sve učestalije u teoriji i praksi počinje se koristiti termin specifični oblici turizma (SOT),što je slobodan prijevod pojma korištenog u engleskom govornom području – special interest tourism

Specifične oblike turizma moguće je definirati kao posebnu skupinu turističkih kretanja koja su uvjetovana određenim, dominantnim turističkim motivom koji turističkog potrošača pokreće na putovanje u destinaciju čija je turistička ponuda svojim sadržajima prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz dominantan interes tog potrošača.

dvije osnovne skupine sot a
Dvije osnovne skupine SOT-a
  • ovisno o tome temelje li se sadržaji ponude pretežno na prirodnim ili pretežno na društvenim resursima
    • prirodni resursi: zdravstveni turizam, sportski turizam, nautički turizam, eko turizam, seoski (agro) turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam, robinzonski turizam
    • društveni resursi: kongresni (M.I.C.E. – meetings, incentives, conventions, events) turizam, kulturni turizam, gastronomski i enofilski turizam, turizam događanja (event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino turizam
povijesni razvoj turizma
Povijesni razvoj turizma
  • pitanje periodizacije povijesnog razvitka turizma
  • teoretičari turizma koji su slijedili princip primjene kriterija vremena u određivanju faza razvoja turizma, najčešće se razlikuju u određivanju početka i kraja pojedinih faza dosadašnjeg razvoja turizma
  • putovanja u antičko doba (Grčka i Rim)
slide28
  • većina turističkih teoretičara pretečom turističkih putovanja smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemići kao završnu fazu svog obrazovanja, a trajala su između dvije i osam godina
  • putovanja u prošlosti i turistička putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i društvenoj uvjetovanosti, tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti, socijalnom statusu i ponašanju sudionika; po vremenskoj učestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmještaju; po oblicima i pratećim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim učincima
slide29
  • svi potrebni uvjeti za razvoj turizma stečeni su tek polovinom 19. stoljeća  kao cjelina počeli djelovati svi relevantni čimbenici postanka turizma (pokretački, receptivni i posrednički faktori) koji su omogućili da se u turistička putovanja mogu uključiti širi društveni slojevi
faze razvoja turizma prema unwto u
Faze razvoja turizma prema UNWTO-u
  • rano doba – prve civilizacije, Grčka, Rim, Azija
  • srednje doba – od V. do XIV. stoljeća, hodočašća, istraživačka putovanja
  • doba renesanse – od XIV. do XVII. stoljeća, edukativna putovanja, Grand Tour
  • industrijska revolucija – od 1750. – 1850., razvitak gradova, parni stroj
  • moderni turizam - razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam
povijesni razvoj turizma u hrvatskoj
Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj
  • Pirjevec, Kesar:
    • razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)
    • razdoblje između dva svjetska rata (1918. -1939.)
    • razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990.
    • razdoblje novije hrvatske povijesti do danas
slide33
  • Vukonić:
    • prva faza – razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojava sličnih turizmu
    • druga faza – konac devetnaestog stoljeća, odnosno faza znatiželje
    • treća faza – razdoblje od početka dvadesetog stoljeća do konca Prvog svjetskog rata, odnosno faza „osvješćivanja“
    • četvrta faza – razdoblje između dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignuća
    • peta faza – razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turističkog razvoja
    • šesta faza – razdoblje od 1991. do početka 21. stoljeća, odnosno faza oporavka i konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj
temeljne karakteristike razvoja turizma krajem xix stolje a na tlu dana nje hrvatske
Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem XIX. stoljeća na tlu današnje Hrvatske
  • iskazana znatiželja za upoznavanjem novih krajeva
  • prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu
  • razvoj jedrenjaštva i parobrodarstva s prvim zabilježenim organiziranim putovanjima
  • začetak prvih „turističkih mjesta“, većinom klimatskih lječilišta, ali i stvaranje prvih većih prostornih obalnih cjelina, „rivijera“ (Opatijska, Crikvenička, Kaštelanska, Dubrovačka)
  • dolazak stranog kapitala i izgradnja željezničke mreže
  • početak turističkog buđenja srednje Dalmacije
  • buđenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turističkim mjestima
  • počeci državnog intervencionizma u području turizma (statistika, takse, zakonske odredbe)
slide35
  • 1965. – 1975.  zlatno doba hrvatskog turizma (status strateškog pravca razvoja)
    • ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta (do 1975. godine sagrađeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990. godine)
  • 1986. – 1988.  kulminacija razvoja hrvatskog turizma
    • 1986. godine najveći broj turističkih noćenja u povijesti (68 milijuna noćenja turista)
slide36
  • razdoblje od samostalnosti hrvatske države do kraja XX. stoljeća  privatizacija i restrukturiranje kapaciteta turističke ponude
  • osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budućeg razvoja koja bi omogućila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj razini