slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Predrag Bejaković Institut za javne f inanc ij e – ijf.hr PowerPoint Presentation
Download Presentation
Predrag Bejaković Institut za javne f inanc ij e – ijf.hr

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 46

Predrag Bejaković Institut za javne f inanc ij e – ijf.hr - PowerPoint PPT Presentation


  • 124 Views
  • Uploaded on

Uloga gospodarsko političkih mjera na poboljšanju životnog standarda i ublažavanje siromaštva u Hrvatskoj Ekonomski fakultet u Splitu – travanj 2007. Predrag Bejaković Institut za javne f inanc ij e – www.ijf.hr tel: (+385) 1 48 8 64 55 fax: (+385) 1 48 19 365 e-mail : predrag@ijf.hr.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Predrag Bejaković Institut za javne f inanc ij e – ijf.hr' - jethro


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

Uloga gospodarsko političkih mjera na poboljšanju životnog standarda i ublažavanje siromaštva u HrvatskojEkonomski fakultet u Splitu – travanj 2007.

Predrag Bejaković

Institut za javne financije – www.ijf.hr

tel: (+385) 1 488 64 55 fax: (+385) 1 48 19 365

e-mail : predrag@ijf.hr

cilj prezentacije proanalizirati mjere pobolj anja ivotnog standarda i ubla avanja siroma tva
Cilj prezentacije: proanalizirati mjere poboljšanja životnog standarda i ublažavanja siromaštva
  • Poticanje gospodarskog rasta i posebice uloge države u tome,
  • Stvaranje mogućnosti za zapošljavanje,
  • Poboljšanje ljudskog kapital,
  • Učinkovitost sustava socijalne skrbi,
  • Fiskalnu i organizacijsku decentralizaciju,
  • Ograničavanje korupcije, i
  • Razvoj institucija.
sadr aj izlaganja
Sadržaj izlaganja
  • Općenito o potrošnji u Hrvatskoj.
  • Definicija, mjerenje i značenje životnog standarda i siromaštva.
  • Stanje u Hrvatskoj.
  • Razrada pojedinih odrednica.
  • Zaključak.

Cijeli tekst se može naći na www.undp.hr: Croatia: Human development report 2006.

osobna potro nja
Osobna potrošnja
  • U posljednjih pet godina gospodarski rast u Hrvatskoj bio je u velikoj mjeri uvjetovan i utjecao na povećanu potrošnju kućanstava koja je u razdoblju 2000-2005. rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,7%.
  • Dohodak kućanstva je porastao s 64.288 kuna u 2001. godini na 69.683 kuna u 2005. ili po stopi od 8,4%.
siroma tvo je vi edimenzionalno
Siromaštvo je višedimenzionalno
  • Može biti: apsolutno (vezano uz egzistencijalni minimum), relativno (u odnosu na raspodjelu dohotka i ukupno okruženje) i subjektivno (subjektivna percepcija).
  • Ono je dinamično, složeno, određeno s postojećim institucijama, te prostorno i spolno uvjetovano.
  • Uvjeti i pojavni oblik siromaštva razlikuju se po socijalnim skupinama, vremenu, mjestu i zemlji.
  • Siromaštvo se može razlikovati po spolu, etnitetu, dobi, mjestu (ruralno nasuprot urbanom), te izvoru dohotka.
  • Obično su u kućanstvima djeca i žene više izložene siromaštvu od muškaraca.
dio stanovnika je siroma an ali koliki dio
Dio stanovnika je siromašan, ali koliki dio?

Kako mjeriti siromaštvo:

Jedan je mjeriti raspodjelu dohotka, te je tako u SAD-u 1996. godine najbogatija petina cjelokupnog stanovništva ostvarivala je 49% ukupnog dohotka, dok je udio najsiromašnije petine iznosio samo 4%.

Izračunavanje broja ljudi koji su ispod granice siromaštva (poverty line), što je utvrđena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno doličnog životnog standarda.

Povezani pojam - jaz siromaštva (poverty gap) određuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromašnih kućanstava podigla do granice siromaštva.

definicija i zna enje siroma tva
Definicija i značenje siromaštva
  • Siromaštvo se uobičajeno određuje kao nemogućnost zadovoljavanja materijalnih potreba, posebice hrane, ali i osiguranja smještaja, sredstava za rad i druge imovine.
  • Siromaštvo je nedostatak više izvora koji vodi neodgovarajućoj ishrani i nezadovoljavanju životnih potreba.
  • Mnoge siromašne osobe često ističu i psihološke aspekte siromaštva.
siroma tvo i socijalna isklju enost
Siromaštvo i socijalna isključenost
  • Iako siromašni često ističu ekonomske teškoće svoga položaja, ponajviše ih smeta socijalna isključenost odnosno zarobljenost u začarani krug siromaštva.
  • Ako bi se pojedinac ili obitelj našli u siromaštvu vrlo teško iz njega nalaze izlaz: pucaju njihove društvene, rodbinske i prijateljske veze.
  • Zbog nemogućnosti ili otežanog uspostavljanja poznanstava ograničene su mogućnosti zapošljavanja i slično.
metodolo ke pote ko e
Metodološke poteškoće
  • Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju se primici u naturi).
  • Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja.
  • Službeni podaci ne obuhvaćaju transfere u naturi koje daje država.
  • Dohodak se izračunava godišnje.
  • Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja.
  • Promjena vrijednosti, navika i stavova (nešto što je nekada bio luksuz, danas se smatra neophodnošću).
slide13
Stope siromaštva u Hrvatskoj i EU (2001.)Linija siromaštva = 60% medijana nacionalnog dohotka (uključen samo novčani dohodak).
stanje u hrvatskoj i
Stanje u Hrvatskoj (I)
  • Siromaštvo je u Hrvatskoj razmjerno nisko, pogotovo ako se usporedi s drugim zemljama u tranziciji, ali je težak izlazak iz siromaštva pogotovo za nezaposlene i radno neaktivne.
  • Dosadašnji gospodarski rast nije uspio stvoriti dovoljno ekonomskih mogućnosti za siromašne, a oni su i u lošijem položaju u iskorištavanju tih mogućnosti.
siroma tvo u hrvatskoj i
Siromaštvo u Hrvatskoj (I)

Siromaštvo se sastoji od dvije najvažnije skupine:

  • onih koji su uvijek bili siromašni (većinom nezaposleni ili sezonski radnici, samohrane majke, stare osobe koje su živjele same i bez obitelji, bolesni i hendikepirani) i
  • novihsiromašnih (uglavnom osiromašenih radnika i umirovljenika koji su relativno pristojno živjeli u bivšoj državi). Biti siromašan u Hrvatskoj znači živjeti u lošim uvjetima, nekvalitetno se hraniti, većinom ne imati redovno zaposlenje i imati nezavršeno osnovno obrazovanje.
odrednice siroma tva
Odrednice siromaštva

Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s isključivanjem iz svijeta rada. Ako je zaposlenost ili nezaposlenost jedna od odrednica potreba za socijalnom pomoći, druga odrednica je visina dohotka koja se ostvaruje.

Drugim riječima niski (i neredoviti) dohodak važan je uzrok siromaštva.

struktura siroma nih
Struktura siromašnih

Postoji nekoliko dominantnih skupina među siromašnima: stariji i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe. Ujedno, većoj opasnosti od siromaštva izložena su samačka kućanstva.

Iako nezaposleni i neaktivni čine mali dio siromašnog stanovništva (2,9 i 5,4%), oni su izloženi najvećoj opasnosti od siromaštva, dok je zaposlenost prilično sigurna zaštita od siromaštva.

uloga dr ave u ubla avanju siroma tva i
Uloga države u ublažavanju siromaštva (I)
  • Država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade i zarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva u društvu.
  • Najvažniji cilj socijalne politike je omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada.
uloga dr ave u ubla avanju siroma tva ii
Uloga države u ublažavanju siromaštva (II)
  • U ublažavanju siromaštva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha.
  • Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise.
  • Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromašni imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.
va nost zaposlenosti i tr i ta rada i
Važnost zaposlenosti i tržišta rada (I)
  • Zaposlenost nije samo najvažnija odrednica položaja ljudi u svakoj zemlji, već je isto tako bitna u pružanju dohotka, socijalne podrške, kvalitete života i način sudjelovanja u društvu.
  • Zaposlenost je "ljepilo koje zajedno drži naše društvo”.
va nost zaposlenosti i tr i ta rada ii
Važnost zaposlenosti i tržišta rada (II)
  • Tržište rada ima najvažniju ulogu u određivanju životnog standarda građana Hrvatske, kao i u iznosima i vrstama pomoći koje trebaju pružati ustanove socijalnog osiguranja i zaštite.
  • Fleksibilno tržište rada (sa što manje ograničenja u ponudi i potražnji za radom) uz gospodarski razvoj može osigurati uvjete za visoke stope i brzo zapošljavanje te porast plaća.
va nost zaposlenosti i tr i ta rada iii
Važnost zaposlenosti i tržišta rada (III)
  • To bi smanjilo pritisak na sustav socijalne skrbi, smanjilo broj osoba koje žele ostvariti prijevremenu mirovinu i slično. Nedovoljno fleksibilno tržište rada i ograničenja u prostornoj i profesionalnoj pokretljivosti radne snage pojačavaju probleme siromaštva i socijalne isključenosti te tako povećavaju teret socijalne pomoći.
va nost zaposlenosti i tr i ta rada iv
Važnost zaposlenosti i tržišta rada (IV)
  • Najbolja brana protiv siromaštva i socijalne isključenosti su rad i zapošljavanje.
  • Poseban problem predstavlja dugotrajna nezaposlenost jer nakon neuspješnog traženja posla, dugotrajno nezaposlene osobe stvarno gube mogućnost zapošljavanja.
va nost zaposlenosti i tr i ta rada v
Važnost zaposlenosti i tržišta rada (V)
  • Zadaća je smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost i smanjiti broj već dugotrajno nezaposlenih.
  • Problemi koje susreću mnogi dugotrajno nezaposleni većinom su vrlo složeni i uključuju nisku razinu obrazovanja i motivacije.
pobolj anje ljudskog kapital
Poboljšanje ljudskog kapital
  • Pojam ljudskog kapitala je širi od samog formalnog obrazovanja stanovništva i zaposlenih jer uključuje i sva znanja i vještine stečene neformalnim putem, pa čak u najširoj definiciji, te investicije u zdravlje.
obrazovanje pobolj anje znanja i stru nosti
Obrazovanje, poboljšanje znanja i stručnosti
  • Značajan broj mladih u Hrvatskoj ispadne iz srednjeg i visokog obrazovanja.
  • To je među ostalim uzrokovano opasnim nedostatkom škola druge prilike (šanse), namijenjenih mladima koji su ispali iz obrazovanja ili im neposredno prijeti ispadanje.
  • Potrebno je smanjiti ispadanje iz sustava i povećati njegovu fleksibilnost.
pobolj anje zdravstvenog stanja
Poboljšanje zdravstvenog stanja
  • Ugroženo zdravlje i ograničena radna sposobnost te ozbiljnija bolest u porodici ugrožavaju mogućnost zapošljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz siromaštva.
  • Najveći se problem hrvatskog zdravlja ogleda u težoj i nejednakoj dostupnosti zdravstvene zaštite.
sustav socijalne skrbi i
Sustav socijalne skrbi(I)
  • Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja.
  • Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja.
sustav socijalne skrbi ii
Sustav socijalne skrbi (II)
  • Neki programi na prvi pogled skupi ili rastrošni možda stvarno uspješno pomažu siromašnima, dok neki drugi - jeftiniji i manje izdašni - ustvari uopće ne ostvaruju učinak (ili je on vrlo slab) na smanjivanje i/ili ublažavanje siromaštva.
  • Stoga je potrebno stalno pratiti i znanstveno izučavati provođenje pojedinih programa.
korupcija i siroma tvo
Korupcija i siromaštvo
  • Najvažnija kočnica za izlazak iz začaranog kruga siromaštva, ekonomske nejednakosti, neobrazovanosti i neučinkovitih ulaganja.
  • Stvara negativne učinke na gospodarski rast i proizvodnost.
  • Velika prijetnja koja pridonosi političkoj nestabilnosti i raširenom nepovjerenju u državne institucije i tijela vlasti.
to se mo e u initi i
Što se može učiniti (I)
  • Dosljedno i hrabro provoditi strukturne reforme jer tranzicijske zemlje koje su uspješno provodile strukturne reforme i decentralizaciju uspjele su ograničiti korupciju.
  • Zalagati se za stručno i samostalno sudstvo.
to se mo e u initi ii
Što se može učiniti (II)
  • Poticati usvajanje jasnih i trajnih zakona.
  • Utvrditi nadležnost i odgovornost državnih tijela.
  • Smanjiti diskrecijsko pravo javnih službenika.
  • Senzibilizirati domaću javnost.
organizacijska i fiskalna decentralizacija i
Organizacijska i fiskalna decentralizacija (I)
  • Prilično uspješna brana protiv korupcije.
  • Omogućava veću pravednost i dostupnost u pružanju usluga.
  • Pozornije (štedljivije) trošenje javnih prihoda.
  • Potiče gospodarski rast.
organizacijska i fiskalna decentralizacija ii
Organizacijska i fiskalna decentralizacija (II)
  • Omogućava veću aktivnost građana u političkom životu i njihovo veće sudjelovanje.
  • Učinkovitije utječe na ublažavanje siromaštva.
  • Potiče transparentnost donošenja odluka, te poboljšava odgovornost državnih tijela i nositelja vlasti.
istina ima i mogu ih negativnih u inaka
Istina, ima i mogućih negativnih učinaka:
  • Mogu se povećati troškovi zbog dupliranja kapaciteta.
  • Može doći do narušavanja odgovornosti i transparentnosti, a to se najčešće zbiva kada nisu jasno utvrđene nadležnosti ili dolazi do preklapanja nadležnosti različitih razina vlasti.
  • Moguće je pogoršanje kvalitete pružanja javnih usluga.
kriteriji odgovaraju e fiskalne decentralizacije i
Kriteriji odgovarajuće fiskalne decentralizacije (I)
  • Autonomnost: Lokalna vlast treba imati samostalnost i fleksibilnost u utvrđivanju i ostvarivanju svojih prioriteta.
  • Odgovarajući i dovoljni javni prihodi.
  • Pravednost – dodijeljena sredstva trebala bi odgovarati fiskalnim potrebama i biti obrnuto proporcionalna fiskalnom kapacitetu.
kriteriji odgovaraju e fiskalne decentralizacije ii
Kriteriji odgovarajuće fiskalne decentralizacije (II)
  • Predvidivost – sredstva što se dodjeljuju lokalnim vlastima trebaju biti što je moguće sigurnija u iznosima i rokovima.
  • Jednostavnost – sredstva što se odobravaju lokalnim vlastima trebaju se temeljiti na objektivnim pokazateljima.
  • Poticaji - sustav mora pomagati fiskalnu ozbiljnost, a sprječavati fiskalnu nepromišljenost i rastrošnost.
izgradnja i sna enje ustanova
Izgradnja i snaženje ustanova
  • Zbognepostojanje vladavine pravagrađani se ne osjećaju jednaki pred zakonom i sudovima.
  • Složeni zakonodavni okvir u kojem se teško snalaze slabije obrazovani.
  • Potrebno je stoga poticati veću učinkovitost sudstva i javne uprave.
zaklju ak i
Zaključak (I)
  • Ne postoji jedinstveni model rješavanja siromaštva, ekonomske nejednakosti i socijalne isključenosti te poboljšanja životnog standarda koji bi bio optimalan za sva društva.
  • Država može pružiti stabilan zakonodavni okvir, socijalnu infrastrukturu te u suradnji sa svojim građanima ustanoviti vladavinu prava.
zaklju ak ii
Zaključak (II)
  • Nije presudno stvarati nove zakone i stalno mijenjati organizacijske strukture, nego treba poboljšati poštivanje postojećih zakona.
  • U cilju ostvarivanja vladavine zakona, presudni su politička volja i odlučnost vodstva.
zaklju ak iii
Zaključak (III)
  • Podjednako je bitno osnaživanje građana - pogotovo siromašnih - i njihovo puno sudjelovanje u političkom procesu.
  • U sustavu socijalne skrbi potrebno je povećati znanja, stručnosti i sposobnosti radno sposobnih osoba te potaknuti organizaciju sustava i pružanje usluga prema potrebama korisnika – a tu se ističe važnost socijalnog planiranja.
slide46
Eto to je sve, ma je li to moguće?
  • Hvala vam na pozornosti
  • Sva pitanja, komentari i drugačiji stavovi dobro su došli!