upravna znanost predavanja n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Upravna znanost – predavanja PowerPoint Presentation
Download Presentation
Upravna znanost – predavanja

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 205

Upravna znanost – predavanja - PowerPoint PPT Presentation


  • 471 Views
  • Uploaded on

Upravna znanost – predavanja . Upravna znanost 2010/2011. Sadržaj . Temeljni pojmovi Uprava i društvo Uprava i politički sustav Državna uprava u RH . I. TEMELJNI POJMOVI . Literatura . Temeljna pojmovna pitanja javne uprave

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Upravna znanost – predavanja' - alissa


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
upravna znanost predavanja

Upravna znanost – predavanja

Upravna znanost

2010/2011

sadr aj
Sadržaj
  • Temeljni pojmovi
  • Uprava i društvo
  • Uprava i politički sustav
  • Državna uprava u RH
literatura
Literatura

Temeljna pojmovna pitanja javne uprave

  • E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 1-12
  • Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić: Upravni sustavi – str. 3-6
o upravi
O UPRAVI...
  • dva značenja uprave:
    • kao skup upravnih organizacija (francuska uprava) – subjekti – subjektivne ili organizacijske definicije
    • kao djelatnost – objektivne ili funkcionalne definicije
  • Birokracija: Bureau (fra) + kratein (grč)
  • Tip upravne organizacije (hijerarhija, centralna svrha, profesionalizam, neosobnost)
  • Skup negativnih pojava u svakodnevnom radu uprave (dehumanizacija, strah od javnosti, neekonomičnost, inertnost)
  • Vladavina na temelju uprave (nadmoć uprave)
razmi ljanja o upravi
razmišljanja o upravi...
  • uprava kao dio političkog sustava (makroproblematika)
    • doktrina o diobi vlasti – executive power (J.Locke), puissance executrice (Montesquieu) ili vollziehende Gewalt (Kant)
    • izvršnu vlast i uprava – uprava kao podsistem vlasti
    • makro pristup - uprava se promatra izvana – kako poboljšati funkcioniranje društva (pravednost)
    • karakterističan za Europu
  • uprava u smislu teorije organizacije (mikroproblematika) -
    • promatra se iznutra, kako poboljšati funkcioniranje same uprave i obavljanje javnih službi
    • Karakterističan anglosaksonske zemlje (3e: ekonomičnost, efikasnost, efektivnost)
slide7

I. Upravna organizacija i upravljanje

Literatura:

Pusić (2002) Nauka o javnoj upravi, točke 1-12

upravna organizacija
UPRAVNA ORGANIZACIJA
  • vrsta organizacija, skupine ljudi koje kooperiraju da bi ostvarile zajednički cilj
  • zajednički zadatak podijeljen tako da svatko obavlja dio posla, ali su tijekom rada svi povezani te se rezultat svakoga uklapa u cjelinu –
  • Upravna organizacija = organizacija u kojoj ljudi, kao svoje stalno zanimanje, obavljaju javne poslove na temelju trajne podjele dužnosti i ovlasti
  • Karakteristike:
  • javni poslovi (društveni karakter poslova)
  • trajna podjela dužnosti i ovlasti
  • profesionalizam članova
1 javni poslovi
1. JAVNI POSLOVI
  • po tipu, vrsti - JAVNI POSLOVI (ono što ih razlikuje od npr. poduzeća) – osnovno obilježje (DRUŠTVENI KARAKTER POSLOVA)
  • to su poslovi koje određena zajednica (odlučujuća skupina) u određeno doba smatra da ih treba obavljati, a ne obavljaju ih pojedinci svaki za sebe
  • Odluka politički odlučujuće skupine + obično kad ga pojedinac ne može obavljati sam za sebe
2 trajna podjela du nosti i ovlasti
2. TRAJNA PODJELA DUŽNOSTI I OVLASTI
  • po načinu rada unutar same organizacije - radni zadaci svakog pojedinca istodobno su i njegove dužnosti i sadrže u sebi određene ovlasti
  • motivacija pojedinaca za obavljanje tih radnih zadataka je različita – različiti normativni sustavi – pravni (npr. kazna), moralni, konvencionalni, pragmatički ciljevi (vlastiti interes) – koji zahtijevaju od ljudi da obavljaju svoje poslove
  • dužnosti i ovlasti počivaju na normativnom sustavu, a on je po svojoj prirodi trajan jer se temelji na trajnosti društvene strukture – obilježje kontinuiteta (razlika od organizacija koje su stvorene ad hoc)
    • pojedinac u organizaciji, orijentiran i na druge pojedince - obuhvaćeni istim normativnim sustavom - postavljanje zahtjeva se javlja kao ovlast, kao druga strana dužnosti
3 profesionalizam lanova
3. PROFESIONALIZAM ČLANOVA
  • posebne karakteristike ljudi – pojedinci rade za plaću koja je temelj njihove materijalne egzistencije, posvećuju poslu pretežit dio svog radnog vremena i za taj se posao u pravilu posebno obrazuju
  • novija značajka; mogućnost deprofesionalizacije određenih dijelova upravnog sustava
  • razlika od npr. udruga (stranke, društvo za zaštitu životinja)
upravljanje
UPRAVLJANJE
  • UPRAVLJANJE = kontinuirana djelatnost povezivanja više ljudi u akciji na obavljanju određenih javnih poslova
  • omeđeno sustavom pravila (određen način, postupci, metode) + interesima kojima treba služiti
  • osnovne značajke:
    • transmisijski karakter
    • dinamičnost
    • dvojaki karakter pravila
    • kontinuitet
1 transmisijski karakter pravila
1. TRANSMISIJSKI KARAKTER PRAVILA
  • TRANSMISIJSKI KARAKTER – posrednik (transmisija) između postavljenih ciljeva i njihova ostvarenja
  • - cilj- postavljen političkom odlukom, a ostvaruje se akcijom ljudi – ta akcija je dvovrsna:
  • a) obavljanje stručnih i izvršnih poslova kojima se neposredno postiže svrha i
  • b) povezivanje svih tih poslova planiranjem, usmjeravanjem, arbitriranjem, kontrolom
  • predmet upravljanja je akcija kojom ljudi neposredno ostvaruju vanjske zadatke organizacije
  • u upravnim organizacijama obavljaju se i poslovi koji nisu upravljanje i sudjeluju tijela koja nisu upravne organzacije
1 transmisijski karakter pravila ii
1. TRANSMISIJSKI KARAKTER PRAVILA II
  • posao koji je zapravo pretežan i društveno koristan su tisuće različitih stručnih i izvršnih djelatnosti koje čine bit javnih službi – imaju svoj lex artis i druge zakone osjećaju kao sputavanje funkcionalne autonomije – opiru se izjednačavanju i vezivanju uz jedinstvena pravila (centrifugalni element)
  • upravljanje – kao nadgradnja; povezuje, koordinira, orijentira se prema cjelokupnoj ljestvici društvenih vrijednosti (centripetalna snaga)
  • temelj: ideja da je društvo podjednako društvo kooperacije i konflikta /stalne dihotomije/
2 dinami nost upravljanja
2. DINAMIČNOST UPRAVLJANJA
  • DINAMIČNOST – predmet upravljanja je zajednički rad, upravljanje povezuje taj rad dok se akcija odvija; akcija se ne prekida - akcija kojoj je predmet akcija
3 dvojaki karakter pravila
3. DVOJAKI KARAKTER PRAVILA
  • DVOJAKI KARATKER PRAVILA – djelatnost upravljanja limitirana s dva tipa pravila
    • TEHNIČKA PRAVILA – proizlaze iz djelatnosti same, njen lex artis – primijenjene zasade o tome kako treba raditi (ne moraju biti formalno propisani)
    • INTERESNE NORME – vrijede zato što su ih u nekom trenutku donijeli oni koji su ovlašteni da rješavaju interesna pitanja tj. politički odlučujuća grupa
slide17

tijekom razvoja uprava se sve više tehnizira tj. raste relativna količina tehničkih pravila i uprave koja je regulirana tim pravilima

  • interesne norme – sve većem broju interesenata omogućeno je da utječe na njihov sadržaj (odražavaju općenitije interese) + sve se više isprepliću s tehničkima
4 kontinuitet upravljanja
4. KONTINUITET UPRAVLJANJA
  • proizlazi iz:
    • trajnosti potreba koje se zadovoljavaju djelatnošću upravnih organizacija (liječenje, obrazovanje, obrana)
    • trajnog karaktera sustavanormi koje reguliraju upravljanje (svaki normativni sustav djeluje stabilizirajuće)
slide19

II. Upravni sustavi

Literatura:

Grupa autora: Nastavni materijali, str. 3-6

sustav i okolina
Sustav i okolina
  • Sustav
    • Cjelina sastavljena od dijelova – upravne organizacije
    • Entitet u odnosu s okolinom – upravni sustav uklopljen je u:
    • Politički sustav
    • Društvo (građani)
faze u razvoju upravljanja
Faze u razvoju upravljanja
  • Asocijativna faza – čovjek / pripadnost grupi
  • Teritorijalizacija upravljanja – teritorij / vlast
  • Funkcionalizacija upravljanja – funkcija
    • Društvene službe – mreže ustanova – temelj društvenog razvoja
    • Gospodarstvo – javna poduzeća u javnom interesu
    • Urbanizacija – teritorij kao funkcionalni kriterij – lokalne jedinice kao funkcionalne cjeline
upravni sustavi
Upravni sustavi
  • Teritorijalni – upravne organizacije koje u sustav povezuje politička vlast (centralna, regionalna ili lokalna)
  • Funkcionalni – ustanove i javna poduzeća koja se u sustav okupljaju prema kriteriju funkcije (obrazovni, zdravstveni, itd.) (javni sektor)
  • Asocijativni – udruge građana (civilno društvo)
teritorijalni upravni sustav
Teritorijalni upravni sustav
  • Okuplja upravne organizacije različitog sadržaja i funkcije
  • osnovni problemi:
  • koordinacija heterogenih djelatnosti i integriranje u sustav
  • odnos s okolinom – političkim sustavom i društvom (građanima)
funkcionalni upravni sustav
Funkcionalni upravni sustav
  • Okuplja organizacije iste funkcije (zdravstveni, obrazovni, prometni, energetski, itd.)
  • problemi:
    • interesna autonomija
    • odnos s korisnicima
asocijativni upravni sustav
Asocijativni upravni sustav
  • Raznolike organizacije
    • Udruge, političke stranke, vjerske zajednice, komore, zaklade, sindikati i udruge poslodavaca
    • Civilni sektor; dobrovoljni sektor
    • Problemi
    • Priroda i ciljevi organizacije
    • Položaj članova
    • Odnos s funkcionalnim i teritorijalnim upravnim sustavom
repetitorij
Repetitorij:
  • Upravne organizacije
    • javni poslovi, trajna podjela dužnosti i ovlasti, profesionalizam članova
  • Upravljanje
    • transmisijski karakter, dinamičnost, kontinuitet, dvovrsnost pravila
  • Upravni sustavi
    • Teritorijalni – upravne organizacije koje u sustav povezuje politička vlast (centralna, regionalna ili lokalna)
    • Funkcionalni – ustanove i javna poduzeća prema kriteriju funkcije (obrazovni, zdravstveni, itd.)
    • Asocijativni – udruge građana (civilno društvo)
    • I njihovi problemi
    • Faze u razvoju upravljanja
internet stranice
Internet stranice

www.vlada.hr

http://mojauprava.hr/

http://www.mzss.hr/

http://www.uprava.hr/

www.zagreb.hr

www.pgz.hr

ii uprava i dru tvo

II. UPRAVA i DRUŠTVO

TENDENCIJE DRUŠTVENOG I UPRAVNOG RAZVOJA

Upravna znanost

literatura1
Literatura

Javna uprava u društvu

  •  E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 25-36.
  • Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet.Koprić: Građani i uprava – str. 19-23; E. Pusić: Odnos građana i uprave – str. 25-33
uprava u dru tvu
UPRAVA U DRUŠTVU
  • uprava se mijenja u sklopu evolucije države i društva
  • u suvremenom smislu nastaje u europskim zemljama prosvijećenog apsolutizma, tj. centraliziranim monarhijama 17. i 18. stoljeća
  • od tada do danas društveni je razvoj obilježen određenim tendencijama koje se odražavaju i u tendencijama u razvoju uprave
tendencije u razvoju dru tva
TENDENCIJE U RAZVOJU DRUŠTVA
  • rast društvene gustoće
    • u demografskom smislu; broj gradova, posebno velikih; mreža prometa i veza; rast organizacijske gustoće (sve veći dio ljudskog rada odvija se u organizacijama)
  • dioba rada postaje sve podrobnija
    • društvena dioba rada (sužavanje područja rada kojeg obavlja pojedinac) i dioba radnog procesa (cijepanje radnog postupka u sve jednostavnije operacije)
  • rast količine informacija
    • porast količine znanja i podataka kojima društvo raspolaže
  • širi se krug legitimnih interesa
    • - sve više interesa postaje društveno prihvaćenima i moguće ih je ostvariti (politički, ekonomski, socijalni, kulturni, ekološki)
  • povećava se proizvodnja dobara
    • – povećana proizvodnost ljudskog rada potpomognutog strojevima
tendencije u razvoju uprave
TENDENCIJE U RAZVOJU UPRAVE
  • rast uprave
  • diferencijacija upravnih organizacija
  • profesionalizacija uprave
  • smanjenje prinude
  • informatizacija uprave
tendencija porasta uprave
TENDENCIJA PORASTA UPRAVE
  • sve više poslova postaju javni poslovi – širenje kruga zadataka
  • porast i u klasičnim resorima i u javnim službama
  • apsolutni porast – obuhvaća sve veći broj ljudi i organizacija
  • relativni porast – uključuje sve veći postotak radne snage i materijalnih sredstava (npr. VB 4,3% 1930, 7,0% 1990) – uzeti u obzir povećanje stanovništva + privatizaciju
tendencija porasta uprave ii
TENDENCIJA PORASTA UPRAVE II

Razlozi povećanja uprave:

  • razvoj društvenih proizvodnih potencijala – tehnološka osnova + oslobađanje radne snage za javno korisne djelatnosti
  • urbanizacija, razvoj gradova
  • veličina zadatka sve je veća (područja, prirodne okolnosti)
  • međusobna povezanost ljudi – svjetsko tržište, međunarodne institucije, komunikacije
  • porast unutarnjih upravnih funkcija (kad organizacije prijeđu određenu veličinu); širenje rutinskih poslova
    • povećanje stanovništva – značajan faktor – npr. vojna obveza; školovanje, zdravstvo
tendencija prema diferencijaciji uprave
TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVE
  • zadaci u početku jedinstveni i jedna organizacija – izdvajaju se nove organizacije i posebni zadaci
    • horizontalna – stvaraju se novi dijelovi na istom teritorijalnom stupnju koji se razlikuju po vrsti poslova (npr. upravni resori)
    • vertikalna – nastaju novi teritorijalni stupnjevi koji se razlikuju po širini teritorija na kojem djeluju (npr. regionalna i lokalna uprava)
tendencija prema diferencijaciji uprave horizontalna diferencijacija
TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVE – horizontalna diferencijacija
  • uprava je primarno vojna : sigurnost u okviru između sukoba i suradnje
  • Unutarnja sigurnost – unutarnji poslovi i pravosuđe
  • Vanjska sigurnost – vanjski poslovi i obrana
  • + javni radovi
  • + financiranje
slide37
gospodarski poslovi (intervencija u gospodarstvo)

društvene službe – obrazovanje, zdravstvo, socijalne, kultura

tehničke službe – promet, veze, energetika

komunalne – u lokalnim jedinicama – kanalizacija, čistoća, stambena, urbanizam

informacijske – podaci od općeg interesa (statistika, meteorologija, katastar, evidencije)

unutarnje službe – za olakšanje funkcioniranja (personalne, računovodstvo, oim, arhiva, ekonomat)

slide38
rezultat – dvije glavne skupine resora –

Klasični resori - država djeluje u svojoj izvornoj ulozi kao vlast, kao monopolizator prinude – građanin kao podanik

Obrana, vanjski poslovi, unutarnji poslovi, pravosuđe, financije

Javne službe – uprava kao nositelj društveno korisnih poslova – građanin kao korisnik

Gospodarske, društvene, informacijske, tehničke, komunalne,...

tendencija prema diferencijaciji uprave vertikalna diferencijacija
TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVE vertikalna diferencijacija
    • povećava se broj stupnjeva unutar jedinstvenog upravnog sustava – jedinice na istom stupnju obavljaju načelno iste poslove za različit krug korisnika
    • primjer: lokalna, provinicjalna, regionalna uprava
  • uzroci:
    • povećanje područja
    • jačanje upravne djelatnosti (lokalne ekspoziture to potrebnije što se više upravlja)
    • ali jačanje veza i prometa djeluje u suprotnom smjeru
    • jačanje lokalnih zajednica
tendencija prema profesionalizaciji uprave
TENDENCIJA PREMA PROFESIONALIZACIJI UPRAVE

obavljanje poslova poprima obilježje stalne skupine zadataka i trajnog zanimanja

  • postupno ustaljivanje položaja (zadataka na položaju + osobnog položaja)
  • prijelaz od laika na stručne službenike - profesionalizacija (obrazovanje kao investicija); dovoljno za egzistenciju
  • uprava sve značajniji poslodavac; posljedica profesionalizacije: stabilnost, merit sistem umjesto spoils sistema
slide41
sustavi plaćanja

uzdržavanje na dvoru vladara

plaćanje u naravi

dodjeljivanje izvora prihoda (zemlje / prihoda od stanovništa)

plaćanje u novcu

tendencija prema ograni avanju prinude u upravi
TENDENCIJA PREMA OGRANIČAVANJU PRINUDE U UPRAVI
  • prinuda – svjesno djelovanje radi nametanja određenog ponašanja drugome koje on ne bi izabrao bez tog djelovanja
  • lomljenje otpora; fizička + indirektniji oblici, npr. prijetnja religioznim sankcijama
  • dvostuko djelovanje – prema zajednici + prema članovima organizacije
slide43
zašto je ova tendencija problematična?

u specijalizrianim resorima sve djelotvornija i istančanija

svaka kriza može odvesti u posebnom pravcu

neizvjesna budućnost – npr. iz ekoloških razloga

tendencija prema ograni avanju prinude u upravi ii
TENDENCIJA PREMA OGRANIČAVANJU PRINUDE U UPRAVI II

razlozi povećane uloge prinude u ranijim razdobljima:

  • Karakter uprave
    • - svaka uprava u početku vojna i policijska (ubiranje prihoda, sanitetska policija)
  • Stupanj materijalnog društvenog razvoja
    • - ekonomski i tehnički najjednostavnija metoda (gradnja pod prijetnjom kazne; harač)
  • Stupanj društvene svijesti
    • svladavanje otpora koje pružaju općekorisnim poslovima (cijepljenje)
  • Organizacijska kultura
    • unutar organizacije za održanje discipline i kohezije
slide45
razlozi smanjivanja uloge prinude:

postupno ograničenje agresivnosti države i nastanak javnih službi; demokratizacija, ljuska prava, nadzor

tehnizacija – stručne, složene metode, mjerodavan lex artis; nove službe koje ne počivaju na prinudi

rast civiliziranosti, opće kulutrne razine, rast potreba

unutar – kooperacija, samostalnost

tendencija prema informatizaciji uprave
TENDENCIJA PREMA INFORMATIZACIJI UPRAVE
  • informatička tehnologija
  • u organizacijskom smislu – vodoravno koordinirane mreže timova; šire međusobno povezivanje i komunikacija
  • u smislu metoda rada – obrada podataka, razmjena informacija vremenski bitno skraćena
  • E-uprava = korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u upravi kako bi se poboljšala
    • efikasnost
    • učinkovitost
    • transparetnost
    • odgovornost
e uprava
E-uprava
  • Mijenja odnose
    • U društvu
    • U državi
    • Između uprave i građana, privatnog i civilnog sektora
    • Unutar uprave – profesionalizacija, specijalizacija, smanjenje hijerarhičnosti
    • Koncept E-demokracije
    • Indeks e-spremnosti / e-uprave – EU i UN
utjecaj suvremenog razvoja na javnu upravu
UTJECAJ SUVREMENOG RAZVOJA NA JAVNU UPRAVU
  • Globalizacija – povezanost; međunarodne organizacije; ICT; otvorenost
  • Europske integracije – europeizacija; adaptacija i nametanje;
  • Tranzicija – upravne reforme; izgradnja institucija; sustavi vrijednosti in flux
  • Urbanizacija – problem upravljanja velikim gradovima; metropolitanska područja
  • Regionalizacija – višerazinsko upravljanje; načelo supsidijarnosti; regija kao agens društvenog i gospodarskog razvoja
slide49
Javni sektor

Uloga države – mršava država ili socijalna država?

Privatizacija i privatna inicijativa

Uprava kao faktor društvenog razvoja

uloge gra ana u odnosu na upravu
ULOGE GRAĐANA U ODNOSU NA UPRAVU
  • PODANIK
  • GRAĐANIN
  • KORISNIK
  • SURADNIK / PARTNER
  • POTROŠAČ (KONZUMENT USLUGA)
    • javljaju se u pojedinim fazama razvoja uprave
uloge gra ana i faze u razvoju odnosa gra ana i uprave pusi kopri
Uloge građana i faze u razvoju odnosa građana i uprave (Pusić, Koprić)
  • Uloge
    • Podanik
    • Građanin
    • Korisnik
    • Suradnik (partner)
    • Potrošač (konzument)
  • Faze
    • Paternalizam
    • Demokratska država i uprava
    • Javni odnosi u upravi
    • Suodgovornost
1 gra anin kao podanik
1.Građanin kao podanik
  • izvor: uprava apsolutističkih monarhija - paternalizam
  • klasični resori državne uprave
  • danas: građanin prihvaća obveze kao legitimne
2 gra anin
2. Građanin
  • izvor: faza demokratskih revolucija
  • nacionalni suverenitet umjesto ‘milosti Božje’ - biračko pravo
  • uprava kao instrument vlasti
  • regulacija pravnim propisima, uklanjanje arbitrarnosti
  • pokornost ↔ građanska dužnost
  • prava i dužnosti građana
  • država javnih službi, socijalna država - ovisnost
3 gra anin kao korisnik usluga
3. Građanin kao korisnik usluga
  • širenje javne uprave – javne službe
  • funkcionalni upravni sustavi (autonomija)
  • pravno regulirano korištenje usluga
  • plaćanje dijela realne cijene, a ostatak iz javnih prihoda
  • pristup ‘javnih odnosa’ (PR) iz privatnog sektora
4 gra anin kao suradnik uprave partner
4. Građanin kao suradnik uprave (partner)
  • sudjelovanje u javnim poslovima
  • različiti oblici
    • javno mnijenje
    • ekspertiza
    • pristup informacijama
    • sudjelovanje u tijelima upravljanja
      • suodgovornost za ishode javnih politika
      • posebno lokalna samouprava
5 gra anin kao potro a usluga konzument
5. Građanin kao potrošač usluga (konzument)
  • kriza socijalne države, visoki troškovi
  • novi javni menadžment (new public management) – 3E vrijednosti
  • stvarna cijena usluga?
  • korištenje uslugama ovisi o platnoj moći pojedinca – pitanje socijalne jednakosti
  • ekonomičnost nauštrb drugih vrijednosti i adekvatne regulacije
instrumenti koji ja aju polo aj gra ana u odnosu na upravu
Instrumenti koji jačaju položaj građana u odnosu na upravu
  • sredstva političke kontrole
  • sredstva pravne zaštite (načela, pravila, institucije)
  • organizacije građana (civilno društvo)
  • tehničko usavršavanje uprave
  • javnost uprave
i op a na ela
I. OPĆA NAČELA
  • načelo ZAKONITOSTI uprave
  • načelo POGREŠIVOSTI uprave
  • načelo ODGOVORNOSTI uprave
na elo zakonitosti
NAČELO ZAKONITOSTI
  • od negativne do pozitivne formulacije
    • uprava ne smije raditi ono što joj je zakonom zabranjeno
    • uprava smije raditi samo ono što joj je zakonom izričito stavljeno u dužnost
na elo pogre ivosti
NAČELO POGREŠIVOSTI
  • demokratska dekoncentracija – uprava kao ovozemaljska institucija
  • pravo na žalbu, sudska zaštita, naknada štete
na elo odgovornosti
NAČELO ODGOVORNOSTI
  • politička
  • kazneno-disciplinska
  • materijalna – odgovornost za štetu
    • osobna odgovornost službenika
    • solidarna odgovornost uprave i službenika
    • primarna odgovornost uprave (+ pravo regresa prema službeniku - krivnja)
    • odgovornost za rizik
ii javnost uprave
II. JAVNOST UPRAVE
  • faza demokratske dekoncentracije
  • preduvjet; fluidnost, difuznost
  • prekid s tradicijom tajne vlasti – pozitivne posljedice:
    • garancija prava građana
    • omogućuje utjecaj građana – uvjet: dvosmjeran proces
    • politička važnost: tajnost stvara loše asocijacije i atmosferu nepovjerenja
    • kritika uprave djeluje poticajno
javnost uprave
javnost uprave

= svjesno nastojanje da se što većem broju građana pruži maksimalan uvid u organizaciju i rad upravnih organizacija i da se istovremeno tim organizacijama osigura što veća obaviještenost o potrebama, mišljenjima i stavovima građana u odnosu na rad uprave

slide65
Građani kao pojedinci

Udruge građana (civilno društvo)

Javno mnijenje

Mediji

javnost ili javnosti – ovisno o posebnom interesu

modaliteti
Modaliteti
  • javnost funkcioniranja – javnost sjednica, trošenja sredstava, upravna izvješća, objavljivanje propisa
  • sustavni kontakti građana i uprave – savjetovanja i sastanci, stručni savjeti, javne rasprave, traženje i davanje mišljenja, predstavke građana, ankete
  • sredstva javne komunikacije (mediji)
gra ani i uprava
Građani i uprava
  • Funkcionalna sredstva političkog nadzora – odlučivanje građana, predstavništvo građana, sudjelovanje građana;
  • Zakon o sustavu državne uprave – gl. VI
  • Zakon o pravu na pristup informacijama iz 2003/ izmj. 2010. (vs. zaštita privatnosti / tajnost i povjerljivost podataka) – 2010 ustavom zajamčeno pravo
  • Načela EUP: transparentnost i otvorenost
  • E-uprava, javne nabave, javne knjige, odnosi s medijima, javni odnosi
vrijednosti u javnoj upravi kopri
Vrijednosti u javnoj upravi (Koprić)
  • vremenska dimenzija
    • tradicionalne
    • nove vrijednosti
  • prema tipu
    • (demokratske) političke
    • pravne
    • ekonomske
    • socijalne
nejednaka zastupljenost vrijednosti
Nejednaka zastupljenost vrijednosti
  • razlike u stupnju zastupljenosti pojedinih tipova vrijednosti posljedica su različitih tradicija i povijesnog razvitka
  • temeljno obilježje cjelokupne javne sfere
  • utvrđuju se kroz političko interesne procese u društvu
  • politički legitimitet
slide70
(demokratske) političke vrijednosti

politički legitimitet, politička odgovornost, odazivnost, pravednost, javnost, transparentnost, dostupnost

pravne vrijednosti

vladavina prava, zakonitost, pravna sigurnost, jednakost, nepristranost, zaštita prava građana, ljudska prava, fair postupanje, pravna odgovornost uprave, sudski nadzor

socijalne vrijednosti

društvena pravednost, solidarnost, socijalna osjetljivost, skrb, milosrđe, pomoć građanima

ekonomske vrijednosti

ekonomičnost, efikasnost, efektivnost

fleksibilnost, inovacija

nove vrijednosti
Nove vrijednosti
  • obrazovanost, stručnost i profesionalnost
  • supsidijarnost i decentralizacija
  • etičnost, integritet, nepristranost, nekorumpiranost
  • kvaliteta javnih usluga
  • koordinacija, horizontalno povezivanje, informatizacija
  • poduzetnost, kompetitivnost, tržišnost
ii b suvremene upravne doktrine
II.B Suvremene upravne doktrine
  • Nova javna uprava
  • Novi javni menadžement
  • Dobro upravljanje
nova javna uprava new public administration
NOVA JAVNA UPRAVA (New PublicAdministration)
  • kraj 1960-ih i 1970-te godine, uglavnom SAD
  • naglasak na socijalnim i političkim vrijednostima
  • pravednost, etičnost, odazivnost, participacija, zaštita manjina
  • težište na javnim politikama
novi javni menad ment new public management
NOVI JAVNI MENADŽMENT (New Public Management)
  • početkom 1980-ih; angloam. zemlje, međunarodne organizacije
  • različiti razlozi (ekonomski, kriza socijalne države, nove ideologije)
  • primjena vrijednosti i načela iz privatnog sektora na javni sektor
  • 3E, poduzetnost, konkurentnost, tržišnost
  • sukob s demokratskim načelima?
dobro upravljanje good governance
DOBRO UPRAVLJANJE(GoodGovernance)
  • loši učinci menadžerskih reformi
  • okretanje prema participaciji (posebno EU)
  • OECD: (dobro) javno upravljanje, zajedno s gospodarskim razvojem i socijalnom kohezijom uvjet je za trajni društveni napredak
slide76
naglašava ulogu građana i civilnog društva, transparentnost i participaciju, bolju kvalitetu javnih usluga, korištenje IT; obnovu političkog legitimiteta država i jačanje policy kapaciteta

kombinacija demokratske i djelotvorne uprave

gradjani kao partneri

karakteristike dobrog upravljanja
Karakteristike dobrog upravljanja
  • PARTICIPACIJA
  • VLADAVINA PRAVA
  • TRANSPARENTNOST
  • ODAZIVNOST
  • ORIJENTACIJA NA KONSENZUS
  • PRAVIČNOST I INKLUZIJA
  • UČINKOVITOST I EFIKASNOST
  • ODGOVORNOST
sadr aj1
Sadržaj
  • Razvoj političkih sustava kroz četiri faze
  • Odnos političkog i upravnog sustava - suvremeni politički sustavi
  • Sredstva političkog nadzora nad upravom
literatura2
Literatura

Uprava i politički sustav

 E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 37-55

Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić: Odnos uprave i vlasti – strukturna rješenja – str. 37-43

Ustav Republike Hrvatske, NN 85/10 (proč.tekst) (čl. 4, 93, 94-117).

Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN 101/98, 15/00, 117/01, 199/03, 30/04, 77/09

slide82

POLITIKA

djelatnost kojom se osvaja, brani ili mijenja vlast odnosno omogućuje ostvarivanje interesa u društvu (POLITICS)

skup načela prema kojima se namjerava djelovati na određenom području zajedničke djelatnosti radi ostvarivanja određenih ciljeva (POLICY)

razvoj zada a dr avne uprave
RAZVOJ ZADAĆA DRŽAVNE UPRAVE
  • država u suvremenom smislu - profesionalna državna uprava (17/18.st)
    • Ernst Baker - oko 1660. godine u Engleskoj, Francuskoj, Austriji, Pruskoj
  • razvoj političkih sustava i država – naizmjeničnim jačanjem i slabljenjem koncentracije društvene moći i utjecaja države na društvene procese
  • razvoj društva – putem inearnih trendova ili tendencija
4 faze u razvoju politi kih sustava 2x koncentracija 2x dekoncentracija
4 FAZE U RAZVOJU POLITIČKIH SUSTAVA (2x koncentracija + 2x dekoncentracija):
  • apsolutistička koncentracija
  • demokratska dekoncentracija
  • industrijska koncentracija
  • nova dekoncentacija
1 faza apsolutisti ke koncentracije
1. FAZA APSOLUTISTIČKE KONCENTRACIJE
  • Europa, 17. i 18. stoljeće
  • dvor kao središte moći
  • marginalizacija konkurentnih izvora moći
  • monarh vlada 'milošću božjom'
  • profesionalna državna uprava - glavni instrument koncentracije - nastaje postupnim širenjem vladareva dvora i kućanstva
    • profesionalna vojska neposredno podređena vladaru
    • stvarni monopol legitimne fizičke sile (+ teritorij + stanovništvo = država)
diferencijacija uprave
Diferencijacija uprave
  • državna uprava konstituira se oko glavnog zadatka države - osiguranje vlasti od napada izvana i iznutra
  • diferencijacija – klasični upravni resori
  • prosvijećeni apsolutizam - naziru se i drugi zadaci (skrb, obrazovanje,...)
ideja suverenosti
IDEJA SUVERENOSTI
  • teorijski izvori monarhijskog apsolutizma - ideja suverenosti

Niccolo Machiavelli (15/16.st.) - 'Vladar' (1513.g.)

      • država kao djelo pojedinca – apsolutno slobodan

Jean Bodin (16.st.) - 'Šest knjiga o republici'

      • suverenost kao najviša, apsolutna i trajna vlast

Thomas Hobbes (17.st.)

2 faza demokratske dekoncentracije
2. FAZA DEMOKRATSKE DEKONCENTRACIJE
  • politička ↔ ekonomska moć
  • zemlja / feudalni staleži ↔ novac, manufaktura, ‘industrija’ / građanstvo
  • demokratske reforme i revolucije u Europi i Sjevernoj Americi u 18. i 19. stoljeću
    • država utemeljena na demokratskim vrijednostima slobode i jednakosti građana uz suverenost naroda u nacionalnoj državi
      • autonomija pojedinca
      • ograničavanje države
      • osnovna prava čovjeka i građanina
posljedice demokratskih revolucija 19 stolje a na razini institucija
Posljedice demokratskih revolucija 19. stoljeća na razini institucija
  • izabrano predstavništvo građana - ideja nacionalnog suvereniteta (zakonodavac)
  • vezanost svih državnih organa pravnim propisima – ograničenje moći i samovolje države (načelo zakonitosti)
  • (tro)dioba vlasti
  • sustav nadzora državnog aparata pomoću samog državnog aparata
posljedice
posljedice
  • osnovni zadatak novih institucija:
      • zaštita građana od moći države
      • utvrditi i provesti opća pravila koja su obvezna za sve
  • načela ustavnosti i zakonitosti, sudski nadzor, jamstvo ljudskih i građanskih prava
  • ideal reformi - država noćobdija ili država-policajac
  • glavni cilj - jamstvo pravne države (Rechststaat, rule of law)
    • dekoncentracija državne vlasti smanjuje raniju koncentraciju vlasti: podijeljena + ojačan politički položaj pojedinca
to se doga a s upravom
Što se događa s upravom?
  • podsustav države koji je odgovoran političkom tijelu putem vlade kao skupa imenovanih i politički smjenjivih šefova pojedinih upravnih resora (v. prikaz)
  • stabilizacija pet klasičnih upravnih resora (obrana, vanjski poslovi, unutarnji poslovi, pravosuđe i financije)
slide92
Prikaz (parlamentarni sustav)

Predstavničko tijelo

(parlament)

Vlada

UPRAVA

Političke stranke

GRAĐANI

teorijska podloga ideja o diobi vlasti
Teorijska podloga: IDEJA O DIOBI VLASTI
  • dogma ↔ racionalizam
  • John Locke (17.st.)
    • dvije osnovne djelatnosti države – donošenje zakona i njihovo izvršavanje
    • jedinstvo vlasti prevelika napast za egoističnog pojedinca
  • Montesquieu (O duhu zakona, 1748.)
    • otac ideje o trodiobi vlasti – zakonodavna, izvršna i sudska
3 faza industrijske koncentracije
3. FAZA INDUSTRIJSKE KONCENTRACIJE
  • industrijalizacija i urbanizacija
  • počinje između 1760.g. i 1820.g. u Velikoj Britaniji, i traje kroz čitavo 19. stoljeće
  • dvije značajne promjene u tehnici proizvodnje: upotreba strojeva i korištenje izvora energije koji nisu fizička sila - značajan skok u proizvodnosti ljudskog rada i u društvu uopće
dru tvene posljedice
Društvene posljedice
  • Temeljite promjene u načinu života - novi problemi i nove prijeko potrebne društvene djelatnosti (javni poslovi)
    • novi tip gospodarstva – tržišno gospodarstvo
    • sve veći broj i porast velikih gradova
    • novi tip radnih mjesta – vještine i znanje
posljedice za dr avnu upravu
POSLJEDICE ZA DRŽAVNU UPRAVU
  • naglo širenje državne uprave po broju organizacija i po broju ljudi koji u njima rade
  • uz klasične resore državne uprave, koji su se učvrstili u prethodnoj fazi, razvijaju se JAVNE SLUŽBE
  • isti problemi – sličnost upravnih sustava (Leon Duguit - država javnih službi)
posljedice u politi kom sustavu
Posljedice u političkom sustavu
  • odgovornost države za materijalnu i socijalnu dobrobit građana
  • glavna sankcija nije primjena sile, već uskraćivanje službe koja se obavlja (građanin kao korisnik)
ekonomski psiholo ki i moralni razlozi preuzimanja obavljanja poslova od strane dr ave
EKONOMSKI, PSIHOLOŠKI I MORALNI RAZLOZI PREUZIMANJA OBAVLJANJA POSLOVA OD STRANE DRŽAVE
  • krupne početne financijske intervencije
  • nepouzdanost neposrednih korisnika (logika kolektivne akcije, Olson, 1965)
  • monopolni položaj
  • stanje nužde
  • djelatnosti koje ne donose profit
4 faza nova dekoncentracija dr avne vlasti i utjecaja
4. FAZA - NOVA DEKONCENTRACIJA DRŽAVNE VLASTI I UTJECAJA
  • posljedice faze industrijske koncentracije
    • koncentracija moći i utjecaja države
    • ekspanzija državne uprave
    • sve negativniji predznak (‘crvena vrpca’)
    • sukob sa sve većim brojem priznatih interesa u društvu
kritika prethodne koncentracije
Kritika prethodne koncentracije
  • birokratizacija
  • neosjetljivost na konkretne potrebe ljudi
  • perfekcionizam u regulaciji (prenormiranost)
  • porast javnih poslova
  • poplava zakona
  • dugotrajni i komplicirani postupci
  • pretjerana dominacija iz jednog centra
  • narušavanje elastičnosti uslijed pretjeranog normiranja
kretanje prema novoj dekoncentraciji
KRETANJE PREMA NOVOJ DEKONCENTRACIJI
  • reafirmacija tžišta (procesi privatizacije od kraja 70-ih godina u VB i SAD pod motom novog javnog menadžmenta; 3e)
  • deregulacija - smanjivanje broja i opsega državnih propisa i mjera kojima se utječe na rad gospodarskih subjekata; odstupa se od intervencionističke gospodarske politike i gospodarski razvoj sve više prepušta poduzetničkoj inicijativi
  • novi modeli demokratizacije odnosa u svim tipovima organizacija – od strogo hijerarhijske strukture prema timskim mrežama
  • javni sektor - državna uprava gubi svoje obrise kao sastavni dio političkog sustava države i širi se u mreže organizacija integrirane na različite načine
javni sektor
JAVNI SEKTOR
  • različite vrste mješovitih organizacija koje su po svom karakteru privatne ili poluprivatne, ali vezane uz državu pravnim propisima ili financijskim subvencijama
  • javni sektor - označava čitav splet državnih i nedržavnih, ali javnopravno kontroliranih organizacija koje obavljaju poslove od općeg društvenog interesa
na elo odazivnosti responsiveness
Načelo odazivnosti (responsiveness)
  • Približavanje uprave građanima - da bude otvorenija, pristupačnija i razumljivija, da potiče građane da sudjeluju u upravi te da odgovara njihovim potrebama
  • Odazivna vlast (responsive government) znači takvu vlast koja se ponaša u skladu s javnim mnijenjem, koja provodi politike koje su međusobno konzistentne i koja je odgovorna biračkom tijelu
promjena strukture zaposlenih
Promjena strukture zaposlenih
  • Sve veći postotak radne snage zaposlen je u tercijarnom sektoru (usluge), a sve manji u neposrednoj proizvodnji prvog i drugog sektora (poljoprivreda i inudstrija)
  • I unutar samog prvog i drugog sektora, sve veći postotak ljudi je zaposlen na upravljačkim, istraživačkim i razvojnim djelatnostima.
porast slo enosti politi kih sustava reverzibilnost razvoja transformacija u isto noj europi
PORAST SLOŽENOSTI POLITIČKIH SUSTAVA, REVERZIBILNOST RAZVOJA, TRANSFORMACIJA U ISTOČNOJ EUROPI
  • suvremeni politički sustavi – 4 faze – preuzimanje
  • složenost, razvedenost, stabilnost političkih sustava
  • ‘preskakanje’ faza - problem
razlozi reverzibilnosti
RAZLOZI REVERZIBILNOSTI
  • u razvijenim zemljama
    • naglo povećanje materijalne oskudice
    • zaoštravanje neizvjesnosti (npr. opasnost od terorizma)
      • uslijed takvih događaja, složene instituticonalne mreže se mogu razgraditi i vratiti u jednostavnije faze
tranzicijske zemlje
Tranzicijske zemlje
  • poremećaj u redoslijedu faza razvoja države i političkih sustava
  • komunizam  demokratske reforme
  • 90-ih godina – uvođenje tekovina druge faze (dioba vlasti, izbori i predstavničko tijelo, mehanizam odgovornosti, pravna regulativa i jamstvo prava građana)
ote avaju e okolnosti
OTEŽAVAJUĆE OKOLNOSTI
  • uprava razvijena
  • potrebe društva su potrebe iz treće i četvrte faze
  • složena gospodarska situacija
  • problem prenošenja iskustava
  • nedostatak stručnjaka
institucije politi kog sustava od izvr enja do pripreme javnih politika
INSTITUCIJE POLITIČKOG SUSTAVAOd izvršenja do pripreme javnih politika

1. institucije u kojima se ostvaruje volja građana – politička tijela (parlament)

2. institucije koje izvršavaju volju građana – uprava – izvršna organizacija

problem razgrani enja
Problem razgraničenja
  • gornji sloj uprave teži sudjelovanju u odlučivanju
  • politička tijela nastoje u vodeći sloj uprave usključiti svoje ljude
  • prijelazno mješovito područje u kojima se donose odluke političkog značaja i izvršavaju odluke političkih tijela (vrhovi uprave)
slide111

DRUŠTVO

politika

Politicke stranke

Prijelazno podrucje politika-uprava

uprava

refleksni utjecaj
Refleksni utjecaj
  • uprava je jedini instrument za ostvarivanje javnih politika
  • velika uloga uprave u pripremi javnih politika (ekspertiza; tehnizacija – tehničke norme)
  • uprava provodi odluke
birokratska vlast
Birokratska vlast

- vlast NA TEMELJU uprave

Različite patološke promjene normalnih odnosa između politički odlučujuće skupine i provedbene upravne organizacije

  • uprava - glavni ili isključivi oslonac vlasti
  • glavna značajka: nepostojanje ili gubitak veze s podlogom (građani) – legitimitet?
posljedice birokratske vlasti
POSLJEDICE BIROKRATSKE VLASTI
  • sve veći broj i utjecaj upravnih organizacija
  • izolacija uprave unutar društva
  • zatvaranje rukovodećeg sloja uprave i sve rjeđe promjene
  • prisilna pasivizacija stanovništva
  • BV vezana uz jačanje uprave, faze koncentracije
suvremeni politi ki sustavi prijelazni lanac
Suvremeni politički sustavi – prijelazni lanac
  • prijelazni lanac
  • sustav partije i države
  • skupštinski sustav
  • parlamentarni sustav
  • predsjednički sustav
  • sustav političke uprave
prijelazni lanac1
Prijelazni lanac
  • prijelazni lanac između političkog i upravnog pola - ovisno o mjestu koncentracije (ulogama) – različiti politički sustavi
  • institucije i funkcije
  • skraćivanje i produživanje
  • tendencija prema koncentraciji
sustav partije i dr ave
Sustav partije i države
  • koncentracija političkog utjecaja u političkim organizacijama karizmatskog tipa
  • stranačka disciplina, ideološka orijentacija, emocionalna vezanost članova
  • transmisija odluka od političke organizacije na političke i upravne institucije
  • personalna unija, skraćivanje lanca povezivanjem
  • nedemokratski, koncentracija, oligarhizacija, birokratska deformacija
  • primjer: SSSR i ostale komunističke zemlje
skup tinski sustav
Skupštinski sustav
  • koncentracija utjecaja u predstavničkom tijelu, njegovim odborima i tijelima – kontrola uprave putem izvršnog tijela podčinjenog parlamentu
  • primjeri: Montanjarski ustav 1793.; Švicarska 1874.
  • problem: difuznost velikog skupa, nekoherentnost politike – tendencija premještanja utjecaja
  • kolegijalni ili direktorijalni sustav
parlamentarni sustav
Parlamentarni sustav
  • ravnoteža između parlamenta i vlade kao vrha uprave (narušena – izbori)
  • raspuštanje parlamenta, izglasavanje nepovjerenja vladi – nestabilan
  • identitet vodećih grupa
  • engleski tzv. kabinetski sustav
  • problem: nestabilnost - institucionalni okvir i demokratska tradicija
parlamentarni sustav u republici hrvatskoj
Parlamentarni sustav u Republici Hrvatskoj
  • Ustav 2000. godine, izmjene 2010
  • čl.109-111.– formiranje Vlade
  • čl.115 – izglasavanje nepovjerenja Vladi
  • ovlasti Predsjednika RH – čl.98-103
formiranje vlade l 109 ustava rh
FORMIRANJE VLADE(čl.109. Ustava RH)
  • Predsjednik RH  mandatar  predlaže Vladu i program Saboru (30 dana) većina svih zastupnika  prisega rješenja o imenovanju:
    • predsjednika Vlade - predsjednik RH + supotpis predsjednika Sabora
    • članova Vlade – predsjednik Vlade + supotpis predsjednika Sabora
formiranje vlade
FORMIRANJE VLADE

Što će učiniti predsjedik RH ako nije došlo do formiranja Vlade RH prema čl.109 Ustava RH?

može produljiti rok za još 30 dana istom mandataru (čl.110/1)

↓ ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili predložena Vlada ne dobije povjerenje

povjeravanje mandata drugoj osobi(čl.110/2)

Što će učiniti predsjedik RH ako nije došlo do formiranja Vlade RH prema čl.109 i 110 Ustava RH?

imenovati privremenu nestranačku vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Sabor (čl.111)

izglasavanje nepovjerenja vladi rh l 115 ustava rh
IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA VLADI RH (čl.115. Ustava RH)
  • Tko?
    • min 1/5 zastupnika u Saboru
    • predsjednik Vlade
  • Kome?
    • Vladi u cjelini
    • predsjedniku Vlade
    • članu vlade
  • Kada?
    • najranije 7 dana od dostave prijedloga
    • najkasnije 30 dana od dostave prijedloga
slide125
Glasovanje o prijedlogu

odbijanje prijedloga – isti prijedlog – tek nakon 6 mjeseci

prijedlog usvojen – većinom glasova svih svih zastupnika – Odluka o nepovjerenju

Posljedice izglasavanja nepovjerenja:

Vladi u cjelini ili predsjedniku Vlade – predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku

članu Vlade – predsjednik Vlade može predložiti drugog člana Saboru ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku

to se doga a ako su predsjednik vlade i vlada podnijeli ostavku l 115 7 ustava
Što se događa ako su predsjednik Vlade i Vlada podnijeli ostavku? (čl.115/7 Ustava)
  • u roku 30 dana - nova Vlada
  • u protivnom - predsjednik Sabora obavještava o tome Predsjednika RH koji donosi odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisuje izbore
ovlasti predsjednika republike hrvatske u resoru obrane l 99 ustava
OVLASTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U RESORU OBRANE (čl.99. Ustava)
  • vrhovni zapovjednik oružanih snaga
  • imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.
  • objavljuje rat i zaključuje mir, na temelju odluke Hrvatskoga sabora
  • slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, uz supotpis predsjednika Vlade može narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje
  • uredbe sa zakonskom snagom – čl.100
ovlasti predsjednika republike hrvatske u vanjskih poslova l 98 ustava
OVLASTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U VANJSKIH POSLOVA (čl.98. Ustava)
  • Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.
  • na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
  • na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
  • prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija.
predsjedni ki sustav
Predsjednički sustav
  • koncentracija utjecaja u rukama šefa države – nositelj izvršne vlasti (egzekutiva odvojena od uprave)
  • izvorni politički mandat
  • SAD, afričke države, ali i apsolutističke monarhije
  • problemi proizlaze iz nezavisnog političkog mandata, stvarni identitet izvršne vlasti i uprave - problem suradnje sa zakonodavnim tijelom i jače samostalnosti uprave
sustav politi ke uprave
Sustav političke uprave
  • utjecaj koncentriran u upravi, odsutnost drugih centara moći - posebna stanja
  • 4 tipa:
    • karizmatska politička uprava – ideologija; Njemačka 1871.
    • uprava u doba kriza – presudan utjecaj, brzina
    • oblici u politički slabije razvijenoj okolini – monopol organiziranosti
    • kolonijalna uprava – ekspozitura matice
dvovrsnost politi kog nadzora
DVOVRSNOST POLITIČKOG NADZORA
  • politički nadzor
    • provjeravanje
      • kriteriji unaprijed utvrđeni
      • stvarno stanje – očekivano stanje
      • Izraženije u fazama dekoncentracije
    • utjecaj iusmjeravanje
      • prema djelotvornom ostvarivanju ciljeva
      • izraženije u fazama koncentracije
politi ki nadzor uprave
Politički nadzor uprave

= nadzor kojeg obavljaju, prema političkim kriterijima, legitimni politički nositelji nadzornih ovlasti radi ostvarivanja političkih ciljeva

  • tko? – oni koji su ovlašteni obavljati politički nadzor;
      • Nositelji političkog nadzora = politička tijela i funkcionari legtimno ovlašteni na primjenu pojedinih sredstava političkog nadzora.
  • svrha – radi ostvarivanja političkih ciljeva
  • kriterij – politički / interesni
sredstva politi kog nadzora uprave
Sredstva političkog nadzora uprave

= institucije ili postupci koji su izričito propisani ili uobičajeni u nekom političkom sustavu, a koji služe provjeravanju upravnih organizacija i njihovog djelovanja i utjecaju na njih

Vrste sredstava:

Organizacijska

Funkcionalna

organizacijska sredstva politi kog nadzora uprave
ORGANIZACIJSKA SREDSTVA POLITIČKOG NADZORA UPRAVE
  • različiti oblici organizacijske dekoncentracije uprave
  • posredni učinak - u strukturi upravnog sustava stvaraju odnose koji olakšavaju nadzor
  • oblici:
    • Decentralizacija
    • Odvajanje funkcija
    • Kolektivnost
funkcionalna sredstva polit kog nadzora uprave
FUNKCIONALNA SREDSTVA POLITČKOG NADZORA UPRAVE
  • različiti oblici vanjskog utjecaja na funkcioniranje uprave
  • neposredni učinak
  • oblici:
    • Predstavništvo građana
    • Odlučivanje građana
    • Sudjelovanje građana
    • Ograničavanje uprave pravilima
preduvjeti uspje nog djelovanja funkcionalnih sredstava nadzora
Preduvjeti uspješnog djelovanja funkcionalnih sredstava nadzora
  • pravodobna i pouzdana informiranost (javnost uprave)
  • odgovarajući mehanizmi odgovornosti uprave i praktična mogućnost primjene sankcija
decentralizacija
DECENTRALIZACIJA

= svako slabljenje utjecaja određenog centra nekog organizacijskog sustava na dijelove tog sustava

  • smanjenje utjecaja + labavljenje veza
  • pluralitet centara – lakši nadzor
oblici decentralizacije
OBLICI DECENTRALIZACIJE
  • podijeljena suverenost(federacije, konfederacije, drugi oblici složenih država)
  • teritorijalna decentralizacija(lokalna samouprava)
  • stvarna decentralizacija(funkcionalna)
o teritorijalnoj decentralizaciji
... o teritorijalnoj decentralizaciji
  • teritorijalna jedinica na koju se prenose poslovi donekle podliježe posebnom političkom utjecaju, različitom od centra (lokalna predstavnička tijela)
    • putem stalnih političkih institucija (prestavnička tijela) lokalno stanovništvo utječe na upravne organizacije
o stvarnoj decentralizaciji
... o stvarnoj decentralizaciji...
  • prenošenje upravnih poslova s centralnog organizacijskog sustava, obično državne uprave, na pojedine organizacije koje se nalaze izvan tog sustava ili su pod slabijim centralnim utjecajem
  • specifičan sadržaj djelatnosti + određeni stupanj autonomije
o stvarnoj decentralizaciji1
... o stvarnoj decentralizaciji...
  • stvaranje više upravnih organizacija vrši se po kriteriju različitih skupina upravnih poslova
  • učinak decentralizacije ovisi o stupnju samostalnosti u odlučivanju
  • najdjelotvornije se postiže kada su sredstva vanjskog utjecaja na tako izdvojene upravne organizacije institucionalizirana
odvajanje funkcija
ODVAJANJE FUNKCIJA
  • tropodjela vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu (upravnu)
  • zakonodavna vlast - program rada uprave
  • sudska vlast - sudski nadzor (nz)
  • nositelji funkcija organizacijski samostalni
  • sporovi između nositelja funkcija
slide145

PREDSTAVNICKO

TIJELO

SUDBENA VLAST

VLADA

RESOR 1

RESOR 2

RESOR 3

RESOR 4

kolektivnost
KOLEKTIVNOST

= donošenje nekih (ili svih) odluka u UO povjerava se dvojici ili više vodećih funkcionara

  • težište na:
    • pojedinom funkcionaru – VIŠESTRUKOST
    • kolektivu - KOLEGIJALNOST
vrste kolektivnosti
VRSTE KOLEKTIVNOSTI
  • Višestrukost
    • paralelizam – izmijenjuju se ili dijele
    • stupnjevanje – žalbena instanca
  • Kolegijalnost
    • homogeni kolegij – formalno jednake uloge članova
    • stupnjevani kolegij – formalno nejednake uloge članova
predstavni tvo gra ana
PREDSTAVNIŠTVO GRAĐANA
  • predstavničko tijelo – tijelo izabranih predstavnika građana
  • sudjeluje u donošenju odluka koje se odnose na upravu
utjecaj pt na uo metode
Utjecaj PT na UO – metode:
  • osnivanje i ukidanje
  • program rada i granice ovlasti
  • upravni funkcionari
  • materijalna sredstva
  • pojedine upravne odluke
  • nadzor
    • politička odgovornosti vlade
    • izvještavanje
    • zastupnička pitanja
    • interpelacije o radu Vlade
    • istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa
    • ombudsman (opći, posebni)
odlu ivanje gra ana
ODLUČIVANJE GRAĐANA

= pri donošenju odluka koje se odnose na upravu sudjeluju svi građani s političkim pravima

Tipovi:

  • konzultiranje građana – ne postoje trajni organizacijski oblici (referendum, plebiscit)
  • zborovi građana – trajni organizacijski oblici (mjesni zbor)
odlu ivanje gra ana ii
ODLUČIVANJE GRAĐANA II
  • bitno – oblici odlučivanja svih građana koji se u određenom političkom sustavu smatraju punopravnimgrađanima, tj. imaju politička prava

(razlika od sudjelovanja građana)

sudjelovanje gra ana
SUDJELOVANJE GRAĐANA

= građani neposredno sudjeluju u radu uprave ili neposredno utječuna rad uprave

Oblici:

  • sudjelovanje (unutarnje sudjelovanje)– u upravljačkim tijelima javnih službi
  • utjecaj (vanjsko sudjelovanje) – interesne grupe, korisnici neke službe
sudjelovanje gra ana ii
SUDJELOVANJE GRAĐANA II

razlikuju se međusobno i po stupnju i po jačini djelovanja

  • npr. vanjski oblici
    • jači oblici utjecaja (interesne grupe - posebno SAD, EU)
    • raspršen utjecaj (javno mnijenje, medija)
  • trend sve veće otvorenosti i javnosti u radu uprave
ograni avanje uprave pravilima
OGRANIČAVANJE UPRAVE PRAVILIMA

= pravila koja restriktivno određuju djelovanje upravnih organizacija, a ljudi ih u tim organizacijama osjećaju kao obavezna, odnosno koja im se mogu nametnuti pomoću posebnog mehanizma sankcija

pravila prema na inu djelovanja
PRAVILA prema NAČINU DJELOVANJA
  • vanjska – propisi doneseni od drugog, zaštićeni institucionaliziranim sankcijama
  • internalizirana – vlastita pravila službenika (moralna,stručna)
pravila prema stupnju op enitosti
PRAVILA prema STUPNJU OPĆENITOSTI
  • opća – načela za sve situacije i sve djelatnosti (nz)
  • posebna –djeluju na specifičnom području (npr. u određenoj upravnoj grani)
pravila prema normativnom sustavu
PRAVILA prema NORMATIVNOM SUSTAVU
  • pravna - prijetnja državnim monopolom prinude
  • moralna – internalizirana
  • konvencionalna – pritisak okoline
  • stručna – iz objektivnih zakonitosti u pojavama
dr avna uprava

Državna uprava

Predavanje 22.03.2010.

sadr aj2
Sadržaj
  • Neka pitanja organizacije i funkcioniranja državne uprave
  • Izvršna vlast u Hrvatskoj
  • Državna uprava u Hrvatskoj
literatura3
Literatura

Državna uprava u Hrvatskoj

 Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić et. al.: Diferencijacija-integracija u teritorijalnim upravnim sistemima – str. 161-168

Ustav RH

Zakon o Vladi RH

Zakon o sustavu državne uprave

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave

dr avna uprava1
Državna uprava
  • Dio izvršnog mehanizma vlasti
  • Uloga tradicije u strukturi i funkcioniranju
  • Promjene i reforme
    • novi javni menadžment
    • europeizacija
    • Službenici – problem kvalitete i efikasnosti / osiguranja provedbe političke volje
    • Struktura – agencije (policy vs. izvršni poslovi) i drugi oblici prenošenja poslova (contracting out)
    • Centri vlade – problem koordinacije
poslovi dr avne uprave
Poslovi državne uprave
  • Heterogenost poslova – TUS
  • Poslovi uprave kao instrumenta vlasti / javne službe – upravna područja:
    • Obrana i sigurnost
    • Vanjski poslovi
    • Unutarnji poslovi
    • Pravosuđe
    • Financije
    • Gospodarstvo
    • Društvene službe
    • Tehničke službe
    • Informacijske službe
    • Komunalne službe
    • Unutarnje službe
  • Problemi koordinacije i integracije
klasifikacija upravnih poslova
Klasifikacija upravnih poslova
  • Po sadržaju
  • Po oblicima (izvršavanje propisa, donošenje provedbenih propisa, upravni nadzor, stručni i analitički poslovi)
  • Po instrumentima (delegirano zakonodavstvo, pojedinačni akti, prinuda, materijalne operacije)
  • Po metodama (analitički, regulatorni, izvršno-operativni, opći)
  • Po korisnicima (za građane, za privatni sektor, za civilni sektor, za politička tijela, za upravne organizacije)
horizontalno razgrani enje
Horizontalno razgraničenje
  • Glavni instrumenti razgraničenja: djelokrug i nadležnost
  • Djelokrug – generalno - zakon kojim se tijelo osniva
  • Nadležnost – posebni zakon (sektorski)
  • Promjene nadležnosti – zakonom / ograničenja
  • Delegacija
  • Supstitucija
  • Rekvizicija
  • Supliranje
izvr na vlast
Izvršna vlast
  • Trodioba vlasti
  • Egzekutiva
  • Ustav Republike Hrvatske – čl.107-116.
    • Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. (čl.107. Ustava)
  • Vlada Republike Hrvatske - Zakon o Vladi Republike Hrvatske
  • Državna uprava
  • Zakon o sustavu državne uprave
  • Zakon o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave
vlada republike hrvatske
Vlada Republike Hrvatske
  • Sastav
  • Funkcije
  • Odgovornost
  • Odlučivanje
  • Organizacija
sastav vlade
Sastav Vlade
  • Predsjednik
  • Jedan ili više potpredsjednika
  • Ministri
    • dužnosnici
    • zabrana obavljanja druge javne ili profesionalne dužnosti bez odobrenja Vlade
    • Formiranje Vlade – Ustav čl.109-111.
    • Čl.8. – podnošenje ostavke
slide168
UŽI KABINET VLADE (čl..16-17. ZoV)

predsjednik i potpredsjednici Vlade.

predlaže provedbu politike Vlade,

prati ostvarivanje programa rada Vlade,

prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te

usklađuje rad članova Vlade u obavljanju povjerenih im zadaća.

na sjednicu Užeg kabineta Vlade mogu se pozvati i ostali članovi Vlade koje odredi predsjednik.

Iznimno - odlučuje o pitanjima iz djelokruga Vlade –

kad se Vlada ne može sastati u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti Republike Hrvatske te velikih prirodnih nepogoda

odluke Užeg kabineta Vlade potvrđuju se na prvoj sljedećoj sjednici Vlade

odgovornost vlade
Odgovornost Vlade
  • Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru - izglasavanje nepovjerenja prema čl.115. Ustava
  • Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.
funkcije vlade l 112 ustava
Funkcije Vlade – čl.112. Ustava
  • Vlada Republike Hrvatske:

– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

– predlaže državni proračun i završni račun,

– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,

– donosi uredbe za izvršenje zakona,

– vodi vanjsku i unutarnju politiku,

– usmjerava i nadzire rad državne uprave,

– brine o gospodarskom razvitku zemlje,

– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,

– obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

odlu ivanje z o v l 14 i 15
Odlučivanje (ZoVčl.14 i 15)
  • Pravilo 1: Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade (50%+1)
  • Pravilo 2: Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade (50%+1)

Iznimka od pravila 2: Vlada odlučuje dvotrećinskom većinom svih članova Vlade (2/3 +1) kad nadležnim državnim tijelima predlaže:

- promjenu Ustava RH,

- udruživanje ili razdruživanje s drugim državama,

- promjenu granica RH,

- raspuštanje Hrvatskoga sabora,

- raspisivanje državnog referenduma

- djelovanje oružanih snaga RH izvan njezinih granica.

akti vlade zakon o vladi l 29 31
Akti Vlade (Zakon o Vladi čl. 29-31)
    • UREDBE - u skladu s Ustavom i zakonom
    • POSLOVNIK- uređuje se ustrojstvo i način rada i odlučivanje Vlade
  • O pitanjima koja se ne uređuju uredbama, donosi:
    • ODLUKE - pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere, daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.
    • RJEŠENJA - o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade
    • ZAKLJUČCI - utvrđuju se stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave
  • Objava u Narodnim novinama - obavezna za uredbe i poslovnik (stupaju na snagu osmog dana od dana objave, ako tim aktima nije određen drugi rok)
tajnik i tajni tvo vlade l 18 20 zov
TAJNIK I TAJNIŠTVO VLADE (ČL.18-20.ZoV)
  • Vlada ima tajnika kojeg imenuje i razrješuje na prijedlog predsjednika Vlade.
  • Tajnik Vlade za svoj je rad odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi.
  • Vlada ima tajništvo kojim upravlja tajnik.
  • Tajnik usklađuje rad ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi Vlade, sukladno Poslovniku Vlade i uredbama o ustrojavanju službi Vlade, usklađuje i nadzire rad tajnika Ureda predsjednika i tajnika Ureda potpredsjednika Vlade te pomaže predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade.
  • U upravljanju tajništvom tajnik Vlade ima prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave.
  • Tajnik Vlade ima zamjenika i pomoćnike. Zamjenika imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Pomoćnike tajnika imenuje Vlada, na prijedlog tajnika. Tajnik Vlade i zamjenik tajnika dužnosnici su kojima Vlada određuje plaću posebnom odlukom.
ured predsjednika vlade
URED PREDSJEDNIKA VLADE
  • U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade.
  • Ured predsjednika Vlade obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade po njegovom nalogu.
  • Radom Ureda predsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda u položaju državnog tajnika, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade.
slide175
uredi

Agencije

Direkcije

Stručne službe

Radna tijela i povjerenstva

sustav dr avne uprave
SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE

Članak 116. Ustava RH

  • Ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihovog obavljanja uređuju se zakonom.
  • Određeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
  • Zakonom i drugim propisima uređuje se status državnih službenika te radno-pravni status
tijela dr avne uprave
TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
  • Ministarstva (16) – ministar
  • Središnji državni uredi (3) – državni tajnik
  • Državne upravne organizacije (9) - ravnatelj
  • Uredi državne uprave u županiji (20) – prvostupanjska stupanjska tijela
za obavljanje odre enih poslova dr avne uprave iz svoje nadle nosti
Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz svoje nadležnosti….
  • Tijela središnje DU mogu u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice (čl.4.)
  • Uredi državne uprave u županijama mogu u gradu ili općini osnivati ispostave (čl.5.)
posebnim zakonom odre eni poslovi dr avne uprave mogu se povjeriti
Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeriti…
  • tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili
  • drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (pravne osobe koje imaju javne ovlasti).
tijela centralne dr avne uprave
Ministarstva

Ostala tijela središnje državne uprave

  • 1. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
  • 2. Ministarstvo financija,
  • 3. Ministarstvo obrane,
  • 4. Ministarstvo unutarnjih poslova,
  • 5. Ministarstvo pravosuđa,
  • 6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,
  • 7. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,
  • 8. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
  • 9. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
  • 10. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
  • 11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,
  • 12. Ministarstvo kulture,
  • 13. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
  • 14. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva,
  • 15. Ministarstvo turizma
  • 16. Ministarstvo uprave
  • Središnji državni uredi (2):
  • Središnji državni ured za e-Hrvatsku,
  • Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske
  • Državne upravne organizacije (8):

1. Državna geodetska uprava,

2. Državni hidrometeorološki zavod,

3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

4. Državni zavod za mjeriteljstvo,

5. Državni zavod za statistiku,

6. Državni inspektorat,

7. Državni zavod za zaštitu od zračenja,

8. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost

Tijela centralne državne uprave
agencije
Agencije
  • Pravne osobe s javnim ovlastima
  • Agencije, zavodi, fondovi, registri, instituti, itd.
  • Pravni oblik: ustanova ili pravna osoba
  • Osnivač: HS ili Vlada / zakonom ili uredbom (na temelju zakona)
  • Regulatorne agencije (HANFA, HERA, AZTN, HAKOM, ARTŽU)
  • Izvršne (egzekutivne agencije)
  • Trenutno oko 65 agencija s oko 15.000 zaposlenih (velike: FINA, HZMO, HZZO)
tijela dr avne uprave na razini ni oj od centralne
Tijela državne uprave na razini nižoj od centralne
  • I. Zagrebačka županija sa sjedištem u Gradu Zagrebu, II. Krapinsko-zagorska županija sa sjedištem u Krapini, III. Sisačko-moslavačka županija sa sjedištem u Sisku, IV. Karlovačka županija sa sjedištem u Karlovcu, V. Varaždinska županija sa sjedištem u Varaždinu, VI. Koprivničko-križevačka županija sa sjedištem u Koprivnici, VII. Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru, VIII. Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci, IX. Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću, X. Virovitičko-podravska županija sa sjedištem u Virovitici, XI. Požeško-slavonska županija sa sjedištem u Požegi, XII. Brodsko-posavska županija sa sjedištem u Slavonskom Brodu, XIII. Zadarska županija sa sjedištem u Zadru, XIV. Osječko-baranjska županija sa sjedištem u Osijeku, XV. Šibensko-kninska županija sa sjedištem u Šibeniku, XVI. Vukovarsko-srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru, XVII. Splitsko-dalmatinska županija sa sjedištem u Splitu, XVIII. Istarska županija sa sjedištem u Pazinu, XIX. Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku, XX. Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu.
  • U Gradu Zagrebu koji ima položaj županije, ne postoji ured državne uprave već te poslove obavljaju tijela gradske uprave.
kategorije ljudi u dr avnoj upravi
Kategorije ljudi u državnoj upravi
  • Državni dužnosnici
  • Rukovodeći državni službenici
  • Državni službenici
  • Namještenici
dr avni du nosnici l 6
DRŽAVNI DUŽNOSNICI (ČL.6.)
  • ministri
  • državni tajnici u ministarstvima
  • državni tajnici središnjih državnih ureda
  • ravnatelji državnih upravnih organizacija,
  • ne smiju istodobno obnašati dužnost u tijelima zakonodavne vlasti, sudbene vlasti niti biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
rukovode i dr avni slu benici l 6a
RUKOVODEĆI DRŽAVNI SLUŽBENICI (čl.6a.)
  • ravnatelj u ministarstvu
  • tajnik ministarstava
  • zamjenik državnog tajnika središnjeg državnog ureda
  • zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije
  • pomoćnik ravnatelja državne upravne organizacije
  • predstojnik ureda državne uprave u županiji
  • imenuje ih i razrješava Vlada RH, na temelju prethodno provedenog javnog natječaja, na način i u postupku određenom Zakonom o državnim službenicima.
slide187
DRŽAVNI SLUŽBENICI

obavljaju poslove državne uprave

primaju se u državnu službu na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno

NAMJEŠTENICI

obavljaju pomoćno-tehničke poslove

ministar
Ministar
  • predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:
  • 1. provodi utvrđenu politiku Vlade,
  • 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
  • 3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa, osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,
  • 4. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti.
  • Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom, odnosno drugim propisima.
dr avni tajnik u ministarstvu
Državni tajnik u ministarstvu
  • Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske.
  • Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru.
  • Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika, ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.
tajnik ministarstva
Tajnik ministarstva
  • poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu
  • tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
  • brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe
  • brine o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad,
  • nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
  • Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru.
poslovi dr avne uprave1
Poslovi državne uprave
  • neposredna provedba zakona
  • donošenje provedbenih propisa
  • obavljanje upravnog nadzora i inspekcijskog nadzora
  • drugi upravni i stručni poslovi.
neposredna provedba zakona l 16
NEPOSREDNA PROVEDBA ZAKONA (čl. 16.)

Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave pravne osobe s j.o. neposredno primjenjuju zakone i druge propise tako što :

  • rješavaju u upravnim stvarima
  • vode propisane očevidnike
  • izdaju uvjerenja i druge potvrde
  • obavljaju druge upravne i stručne poslove
dono enje provedbenih propisa l 17 i 18 zsdu
DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA (čl.17. i 18. ZSDU)
  • Tijela državne uprave donose provedbene propise.
  • ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija
  • kad su na to izrijekom ovlašteni i u granicama date ovlasti.
  • objavljuju se u NN i stupaju na snagu najkasnije 8. dana od objave osim ako izuzetno zbog naročito važnih razloga nije određeno da stupaju na snagu danom objave
vrste provedbenih propisa
Vrste provedbenih propisa
  • Pravilnik – detaljnije se razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene
  • Naredba – naređuje se ili zabranjuje određeno postupanje
  • Naputak – propisuje se način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave i pravnim osobama s j.o
drugi upravni i stru ni poslovi
DRUGI UPRAVNI I STRUČNI POSLOVI

a) Praćenje stanja

  • prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti,
  • izradom odgovarajućih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza itd) te na druge prikladne načine.
  • poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni
  • predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti.

b) Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi – Središnja tijela državne uprave

  • pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga,
  • izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava,
  • pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te
  • obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti.
  • obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga,
  • ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu.
kako se ure uje unutarnja organizacija i uredsko poslovanje tijela dr avne uprave
Kako se uređuje unutarnja organizacija i uredsko poslovanje tijela državne uprave?
  • Uredba Vlade RH za pojedina tijela državne uprave (opća uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave + za svako tijelo središnje DU + uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama)
  • na temelju uredbe Vlade u svakom se ministarstvu i državnoj upravnoj organizaciji donosi Pravilnik o unutarnjem redu - donose čelnici:
  • za ministarstvo – ministar
  • za središnji državni ured – državni tajnik
  • za d.u.o – ravnatelj
  • za ured državne uprave – predstojnik
  • Pravilnik treba biti odobren od središnjeg tijela nadležnog za upravu (Ministarstvo uprave)
dr avne upravne organizacije i upravne organizacije u sastavu ministarstava
DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE I UPRAVNE ORGANIZACIJE U SASTAVU MINISTARSTAVA
  • U.O. u sastavu ministarstva
  • - u ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja
  • - osnivaju se kao uprave, zavodi i ravnateljstva
  • - na čelu im je ravnatelj
  • uprave – za upravno područje u kojem se obavljaju pretežno upravni poslovi s određenim stupnjem samostalnosti
  • zavodi – pretežno stručno-analitički poslovi koji zahtjevaju posebne načine rada + mogu im se povjeriti određeni upravni poslovi
  • ravnateljstva – obavljaju se određeni gospodarski i s njima povezani upravni poslovi a koji zahtjevaju posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada
  • D.U.O. – samostalna tijela državne uprave (9)
  • - za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja
  • - ustrojavaju se kao uprave, zavodi i ravnateljstva
  • - na čelu im je ravnatelj kojeg imenuje i razrješava Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra
uredi dr avne uprave u upanijama l 50 56
UREDI DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJAMA (čl.50-56)
  • ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području županije
  • obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:

1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,

2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne odnosno područne (re­gionalne) samouprave,

3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,

4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima

ispostave
Ispostave
  • mogu se osnovati u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda du
  • za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave županiji
  • upravlja voditelj ispostave (predstojniku ureda državne uprave)
slide203

OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI (čl.57-59)

  • Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima državne uprave :
  • 1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost,
  • 2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,
  • 3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.
  • Za zakonito i stručno obavljanje povjerenih poslova državne uprave, odgovorni su župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.
literatura4
Literatura:

Temeljna pojmovna pitanja javne uprave

E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 1-12

Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić: Upravni sustavi – str. 3-6

Javna uprava u društvu

 E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 25-36.

Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. Koprić: Građani i uprava – str. 19-23;

E. Pusić: Odnos građana i uprave – str. 25-33

Uprava i politički sustav

 E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 37-55

Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić: Odnos uprave i vlasti – strukturna rješenja – str. 37-43

Ustav Republike Hrvatske, NN 85/10 (proč.tekst) (čl. 4, 93, 94-117).

Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN 101/98, 15/00, 117/01, 199/03, 30/04, 77/09

slide205

Državna uprava u Hrvatskoj

 Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić et. al.: Diferencijacija-integracija u teritorijalnim upravnim sistemima – str. 161-168

Ustav RH

Zakon o Vladi RH

Zakon o sustavu državne uprave

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave