PRAVA PACIJENTA

1. PRAVA PACIJENTA ROB ZRINKA, ANITA SAVIĆ,ŽANA SOKOLIĆ , REJHANA SIJAMHODŽIĆ

2. U medicini kao i u društvu, stalno smo suočeni s dilemama, ambivalentnim situacijama i potrebama za racionalnim rješenjima i izbalansiranim solucijama koje uvijek ne moraju biti najbolje rješenje. Polja napetosti u zdravstvu su brojna: • Između stalne čežnje napretka i opasnost koje napredak nosi sa sobom • U sukobu interesa pojedinca i interesa društva • U području politike i odlučivanja između prinude i slobode • Između autonomije pacijenta i paternalizirana liječnika • Između medicine utemeljene na posljednjoj riječi znanosti i tehnike te vrijednosti onih zahvata koji se temelje na tzv. alternativnim modelima terapije. • Između državnog i privatiziranog zdravstva.

3. Medicinski djelatnici suočavaju se svaki dan s važnim problemima vezanim za prava pacijenata. Problemi koji se odnose na prava pacijenata dobivaju sve veću važnost u medicinskoj praksi iz slijedećih razloga: • Medicinski standardi povjerenja uočavaju i unapređuju prava pacijenta, pa tako povreda ovih prava može prouzrokovati gubitak povjerenja u bolnicu kao instituciju ( ili gubitak ugleda bolnice ). • Prava pacijenata nisu ništa drugo do jednostavnog prikaza zakonskih prava koja već postoje dakle, njihova povreda može značiti građansku ili čak krivičnu odgovornost.

4. OSNOVNA PRAVA NA LIJEČENJE I PRAVA BOLESNIKA • Kako definira hrvatski Ustav, moderno hrvatsko društvo zasniva se na poštovanju ljudskih prava, demokraciji i civilnom društvu. Sukladno tome, ljudska prava moraju postati najveća hrvatska vrijednost. Da bi se ovaj ideal ostvario u zdravstvu, potrebno je definirati i poštovati osnovna prava na liječenje i prava bolesnika u koja spadaju: • Pravo na kvalitetno i pravodobno liječenje • Pravo na hitnu pomoć • Pravo na izbor liječnika i stomatologa • Pravo na kvalitetnu njegu • Pravo na hranjenje sondom • Pravo na obavijesni pristanak na liječenje • Pravo na rehabilitaciju odnosno, rehabilitaciju nakon bolesti, ozljeda, nemoći i sl. • Pravo na pobačaj • Pravo na zaštitu od RTG zračenja • Pravo na odbijanje dijela i čitavog tretmana • Pravo na informaciju u vezi bolesti i liječenja • Pravo na trajnost liječenja • Pravo na kvalitetu komunikaciju s liječnikom i medicinskom sestrom, odnosno bolničarom • Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju • Pravo na žalbu zbog nezadovoljstva liječenjem ili njegom, odnosno, odnosom zdravstvenih radnika • Pravo na mišljenje Etičkog odbora • Pravo na pomoć Suda za prava bolesnika i • Neka druga prava koja su priznata građanima čije su države članice Europske Unije.

5. Dodatna posebna prava definirana su za posebno osjetljive kategorije pacijenata odnosno bolesnika kao što su malodobni, senilni, duševno bolesni, osobe s izlječivim bolestima, hendikepirani bolesnici kao što su slijepi, gluhi, ratni i mirnodopski invalidi te umirući bolesnici. Jedna od posljednjih europskih karata prava umirućih definiraju njihova prava u dvanaest točaka, i to: • Da ga se smatra osobom do smrti, • Da ga se obavještava o njegovom stanju, ako on to želi, • Da ga se ne vara, odnosno ima pravo na iskrene odgovore, • Ima pravo sudjelovati u odlukama koje ga se tiču, te da se njegova volja poštuje, • Da mu se ublaže bolovi i patnja, • Ima pravo na njegu i liječenje u željenom ambijentu, • Da mu se ne nameću takva liječenja koja će produžiti njegovo umiranje, • Da iskaže vlastite emocije, • Ima pravo na psihološku pomoć i na duhovnu utjehu u sklopu njegove vjere, • Da njegovi voljeni budu prisutni, • Da ne umre sam u izolaciji, • Da umre na miru i dostojanstveno.

6. NELAGODE I PRAVA BOLESNIKA • Na pragu 21. stoljeća bolesnik mora imati pravo na humaniziranu medicinu u kojoj će biti poštovana sva prava bolesnika. • U prvom redu pacijent ima pravo očekivati, od onih struktura kojima je on povjeren, da poštuju sva prava koja pripadaju svakom živom biću. • Bolesnik ima pravo izraziti svoje vlastito odobrenje kada je obaviješten o bilo kojoj vrsti liječenja izvan uobičajenog tretmana, pa i ne dati svoj osobni pristanak za liječenja koja se smatraju uobičajenima.

7. ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIJENTA • 1999.osnovana je Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata • 2004.Hrvatski Sabor donosi zakon o zaštiti prava pacijenta

8. PRAVA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA • Na pragu 21. stoljeća pravo pokazuje veliki interes za stanje u ovom području. U mnogim zemljama doneseni su posebni zakoni koji reguliraju ovo vrlo osjetljivo medicinsko – društveno područje. Prema internacionalnoj Povelji o pravima hospitaliziranih neuropsihijatrijskih bolesnika, temeljna prava duševnih bolesnika su slijedeća: • Sva građanska prava za vrijeme hospitalizacije • Pravo na humano, zdravo i sigurno okruženje i sloboda kretanja • Pravo na dostojanstvo • Pravo na primjeren prostor • Pravo na posjetu • Pravo na informacije o uslugama liječenja, o pravnom statusu, o osoblju koje ga liječi, o napretku, odnosno, tijeku liječenja, o premještaju u drugu ustanovu • Pravo na informirani pristanak za liječenje bolesnika • Pravo na privatnost • Pravo na povjerljivost medicinske dokumentacije • Pravo na pravnog zastupnika i dr. • Prema Zakonu o zaštiti zdravlja i zdravstvenom osiguranju, čl.33. duševnog bolesnika u Hrvatskoj može se hitno i protiv njegove volje hospitalizirati ukoliko on uslijed svoje bolesti ugrožava svoju okolinu, materijalna dobra ili samog sebe, te o tome izvijestiti nadležni sud i službu starateljstva.

9. OBVEZE ZDRAVSTVENE USTANOVE • Brošure o pravima pacijenta • Davanje informacija pacijentu • Definirat osoblje kojemu je nužno dati informacije • Osigurati komunikaciju na jeziku pacijenta • Omogućiti zadovoljavanje vjerskih običaja pacijenata

10. PRAVA PACIJENATA U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Na pragu 21.st. svaka osoba u zdravstvenoj zaštiti ima pravo na poštovanje svoje osobe kao ljudskog bića, pravo na samoodređenje, pravo na fizički i mentalni integritet i na sigurnost svoje osobe. • Pacijent ima pravo na obavijesti o zdravstvenim uslugama i kako ih najbolje koristiti. • Pacijenti imaju pravo biti potpuno obaviješteni o svom zdravstvenom statusu, uključujući medicinske činjenice o njihovom stanju, o predloženim medicinskim postupcima, zajedno s mogućim rizicima i koristima svakog pojedinog postupka, te o dijagnozi, predviđanju i napretku liječenja. • Pacijent ima pravo izabrati hoće li i tko će biti obaviješten umjesto njega, a pacijentu treba omogućiti dobivanje drugog mišljenja. • Pacijentima treba osigurati mogućnost da zahtijevaju i dobiju pisani sažetak svoje dijagnoze, liječenja i njege pri otpuštanju iz zdravstvene ustanove. • Pristanak pacijenta preduvjet je za bilo kakvu medicinsku intervenciju, nakon što dobije sve obavijesti. Sve obavijesti o pacijentovom zdravstvenom stanju, medicinskim uvjetima, dijagnozama, prognozi i liječenju, te sve ostale osobne obavijesti moraju ostati povjerljive čak i poslije smrti. • Povjerljive obavijesti mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak pacijenta ili ako je to izričito u skladu sa zakonom.

11. ZAKLJUČAK • Sa sociološko - medicinskog stajališta zahvati na čovjeku moraju biti razmatrani glede njihove korisnosti i rizika kojeg uključuju te s etičkog stajališta, kao i s obzirom na poštivanje osnovnih ljudskih prava i dostojanstva bolesnog čovjeka. • Napredak i uspjeh medicinske znanosti prisiljava nas da ponovo razmislimo o dosegu zaštiti ljudskih prava u medicini i o društvenim posljedicama ovih procesa. Problemi eutanazije su također sve aktualniji. • Na temelju relevantne znanstvene literature (domaće i strane) može se zaključiti da je Medicinsko pravo imalo i danas ima izuzetno značajno mjesto u edukaciji zdravstvenih radnika, posebno onih (studenata i učenika) koji će svoju karijeru realizirati u 21.st., kada očekujemo da će prava bolesnika u našim bolnicama, biti daleko više poštovana. Tada ćemo odgovoriti na pitanje kako postati solidarna zajednica u kojoj je pomoć bolesniku da ozdravi visoko rangirana vrijednost, a spašavanje života jedno od najljepših iskustava zdravstvenih radnika.

12. LITERATURA • Štifanić, Mirko, Dobi – Babić Renata, godina 2000., Prava pacijenata ili: tko će živjeti, a tko umrijeti?, Adamić, Rijeka • Štifanić, Mirko, godina 1995., Ljudska prava u medicini, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka