1 / 20

24-h monitoring kardiohirurškog pacijenta

24-h monitoring kardiohirurškog pacijenta. autor: Mahir Dalila – medicinska sestra mentor: Hadžić Sedija - VMS Glavna sestra CZS. Bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzro ci smrtnosti u svijetu. Imaju v elik i ut i caj na preranu smrtnost, ali i na kvalitet života pacijenta.

santa
Download Presentation

24-h monitoring kardiohirurškog pacijenta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 24-h monitoring kardiohirurškog pacijenta autor: Mahir Dalila – medicinska sestra mentor: Hadžić Sedija - VMS Glavna sestra CZS

  2. Bolesti srca i krvnih žila suvodeći uzroci smrtnosti u svijetu. • Imaju veliki uticaj na preranu smrtnost, ali i na kvalitet života pacijenta. • Odvelike je važnosti uraditi ranu prevenciju nastajanja ovih bolesti.

  3. Kardiohirurgija je grana hirurgije koja se bavi operativnim zahvatima na srcu i to: • Na krvnim sudovima srca(premoštenja na koronarnim arterijama - By pass), • Zamjenom srčanih valvula mehaničkim ili biološkim protezama ili reparacijom valvula • Operacijama tumora srca • Korekcijom urođenih srčanih mana, • Hirurgijom torakalne aorte, • Operacijama karotidnih arterija

  4. KARDIOHIRURŠKIPACIJENT • Kardiohirurški pacijenti se poslije završenog operativnog zahvata smještaju u JIT,kojaje opremljena: • monitoring sistemom, • opremom za mehaničku ventilaciju (respirator, ambu balon), • infuzomatima, • perfuzorima, • opremom i lijekovima za CPR (defibrilator,set za intubaciju, aspiratori) • laboratorijom (kao npr. ABS, KS, mineralogram, troponin),

  5. Kardiohirurški pacijent je specifičan prvenstveno zbog vrste i težine operacije,a postoperativni tok poseban zbog toga što je pacijent, prvih par sati po završenoj operaciji, do optimiziranja vrijednosti hemodinamskih parametara uspavan, a samim tim ovisan o mehaničkoj ventilaciji i pothlađen. • Ovakav pacijent zahtijeva aspekt praćenja koji u sebi objedinjuje veliki broj parametara. Ove parametre dobivamo invazivnim i neinvazivnim monitoring tehnikama. • Hemodinamski monitoring dozvoljava pristup informacijama o stanju bolesnika koje normalno nisu dostupne pri pregledu KVS.

  6. Monitoring nam omogućava procjenu stanja pacijenta po vrijednostima hemodinamskih parametara,čije je poremećaje med.sestra dužna poznavati, registrovati,evidentirati i obavijestiti ljekara.

  7. Parametri koji se prate kod kardiohiruškog pacijenta: • EKG(frekvenca,ritam,vodič ritma,promjena ritma,pojava AF,pojava VES,VF), • ARTERIJSKI PRITISAK –njegovo direktno kontinuirano mjerenje vrši se preko vrha katetera plasiranog u arteriju,obično je to art.radialis ili art.femoralis.On je najčešće korišten parametar za procjenu protoka krvi kroz tkiva • (oscilacije pritiska hipotenzija,hipertenzija, ispravnost krivulje i sistema za mjerenje).Arterijska linija pruža mogućnost i za vađenje krvi za laboratorijske analize(od velike važnosti ABS art.krvi).

  8. PAP –pulmonalni art.pritisak,prati se pomoću PA katetera - višeluminalni kateter,koji se plasira kroz uvođać (vena jugularis interna,vena subclavia) i prolazi kroz desnu stranusrca u art.pulmonalis. PA SIST.15-28 mmHg, PA DIAS.5-16 mmHg, PA MED.10-22mmHg • PA kateter nam omogućava i mjerenje drugih parametara kao što su: • CO(cardiac output)je proizvod udarnog volumena i frekvence srca.CO i udarni volumen predstavljaju parametar protoka i ako su u adekvatnim vrijednostima održana je oxigenacija tkiva i obrnuto.Normalan protok iznosi 4-8 ℓ⁄ min. • CI(cardiac index)predstavlja prilagođavanje CO površini osobe i normalne vrijednosti su 2.5-4ℓ⁄ min. ⁄ m2 i ovaj parametar je indirektna mjera tkivne oksigenacije. • PULMONALNI KAPILARNI WEDGE PRITISAK koji se koristi za procjenu lijeve ventrikularne funkcije 8-12 mmHg.

  9. CVP odražava funkcionalno stanje desnog srca i pokazatelj je napunjenosti vaskularnog korita. Normalne vrijednosti su 5-15 mmH2O ili • 2-6 mmHg.

  10. LAP-lijevi atrijalni pritisak kateter za mjerenje LAP postavlja hirurg intraoperationem mjeri pritisak lijevog atrija normalne vrijednosti 4-12mmHg privremeni

  11. SpO2 -periferno mjerenje količine kisika u krvi preko senzora(prst,na uho,čelo). • TEMPERATURA – prvi postoperativni dan se mjeri rektalna T preko rektalne sonde, slijedećih dana axilarna T • NBP -neinvazivni krvni pritisak,mjeri se preko manžetni.Velika pogodnost je programiranje monitora da sam mjeri pritisak u određenim vremenskim intervalima.

  12. To su parametri čije je mjerenje kontinuirano preko monitora.

  13. Ostali parametri koji se prate u postoperativnom toku DRENAŽA-količina izdrenirane krvi i upalne sekrecije u posebne boce,koje su spojene na vakuum. prati se satna i ukupna drenaža (iz svakog drena posebno i ukupna), kardiohirurški pacijenti u postoperativnom toku obično imaju 2 mediastinalna drena i 1 pleuralni, normalna drenaža ovisi od TT pacijenta,uzimanja antikoagulantne th prije op,od preegzistirajućih bolesti i tipa hirurške operacije

  14. DIUREZA-količina urina,prati se satna i ukupna. -normalna diureza 1ml/h/kg -ovisno o pozitivnom bilansu

  15. PRAĆENJE MODA VENTILACIJE I NJEGOVIH PARAMETARA,kao i evidentiranje svake promjene moda i parametara. • PRAĆENJE MODA PRIVREMENOG PMregistracija i evidentiranje promjena moda i njegovih parametara . • Svakom kardiohiruškom pacijentu se intraoperativno postave po 2 elektrode na desni atrij i po 2 na desni ventrikul,koje se spoje na privremeni PM jednokomorni ili dvokomorni

  16. Sve navedene parametre kod kardiohiruškog pacijenta u postoperativnom toku medicinska sestra JIT kontinuirano prati, evidentira prvih sat od izlaska pacijenta iz operativne sale na 30 minuta, a kasnije na sat vremena.

  17. ZAKLJUČAK • Postoperativni period kardiohiruškog pacijenta je veoma značajan, jer u njemu mogu nastati komplikacije koje mogu ugroziti i život samog pacijenta. • Medicinska sestra JIT-a ima veliku ulogu u postoperativnom toku ovih pacijenata. • Ona je educirana za 24-satno kontinuirano praćenje ove vrste pacijenata, koje uključuje veoma dobro poznavanje kompletne aparature JIT-a, brzu reakciju i poznavanje CPR, medikamenata i njege bolesnika.

  18. HVALA NA PAŽNJI!!!

More Related