ljudska prava n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
LJUDSKA PRAVA PowerPoint Presentation
Download Presentation
LJUDSKA PRAVA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 34

LJUDSKA PRAVA - PowerPoint PPT Presentation


  • 230 Views
  • Uploaded on

LJUDSKA PRAVA. Dr. sc. Elvi Piršl Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. 1. ŠTO SU LJUDSKA PRAVA?. Ljudska prava su:

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'LJUDSKA PRAVA' - emil


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
ljudska prava

LJUDSKA PRAVA

Dr. sc. Elvi Piršl

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

1 to su ljudska prava
1. ŠTO SU LJUDSKA PRAVA?
  • Ljudska prava su:
    • moralna prava opće naravi – jer pripadaju svima podjednako i neovisna su o spolu, dobi, sposobnostima, rasnoj, etničkoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj pripadnosti, kao i o društvenom ili državnom ustroju kojemu pojedinac pripada.
    • pravna zaštita ljudskog dostojanstva – njima se pravno potvrđuje i štiti ljudsko dostojanstvo svakog pojedinca.
1 1 temeljni me unarodni instrumenti ljudskih prava
1. 1. TEMELJNI MEĐUNARODNI INSTRUMENTI LJUDSKIH PRAVA
  • Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948.)
  • Međunarodna povelja prava:
    • Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966.)
    • Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.)
1 2 regionalni sustavi ljudskih prava
1. 2. REGIONALNI SUSTAVI LJUDSKIH PRAVA
  • Međunarodni (globalni) sustav ljudskih prava:Povelja UN-a i Međunarodna povelja prava
  • Međuamerički sustav ljudskih prava – temeljni instrument: Američka konvencija o ljudskim pravima(1969.).
  • Europski sustav ljudskih prava – temeljni instrument: (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.).
  • Afrički sustav ljudskih prava – temeljni instrument: Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda (1981.).
1 2 1 europska tijela nadle na za za titu ljudskih prava
1. 2. 1. Europska tijela nadležna za zaštitu ljudskih prava
  • Vijeće Europe
    • Europski sud za ljudska prava
  • Europska unija
    • Europski sud pravde
  • Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
    • Ured za demokratske ustanove i ljudska prava
2 bitna obilje ja i podjele ljudskih prava
2. BITNA OBILJEŽJA I PODJELE LJUDSKIH PRAVA
  • Ljudska prava predstavljaju međunarodni konsenzus o minimumu uvjeta koji su čovjeku pojedincu potrebni za život u dostojanstvu i slobodi. Ona posjeduju određena obilježja po kojima ih razlikujemo od drugih vrsta prava.
  • Ova obilježja jesu:
slide7
prirodnost – ljudska prava su bitan dio ljudske prirode; ona pripadaju svakoj osobi u jednakoj mjeri, bez obzira na njenu rasnu, etničku, nacionalnu kulturnu ili političku pripadnost, spol, socioekonomski status i druge razlikovne osobine;
slide8
univerzalnost – ljudska prava su općeprihvaćena moralna i pravna načela kojima se potvrđuje i štiti ljudsko dostojanstvo osobe;
  • neotuđivost – ljudska prava se ne mogu ni oduzeti ni prenositi, no vlast ih u manjoj ili većoj mjeri može priznati, kao što neka od njih u određenim okolnostima i pod određenim uvjetima može ograničiti;
slide9
nedjeljivost, međuovisnost i sveobuhvatnost – sva ljudska prava su međusobno povezana, ovisna i nedjeljiva a kao cilj imaju potvrdu ljudskog dostojanstva.
slide10
S obzirom na to da u suvremenim uvjetima pojedinac može stvarno i u punoj mjeri uživati svoja ljudska prava a i slobode ovisno o tome jesu li mu i kako oni priznati u društvu koje mu pripada, međunarodna zajednica je odredila 3 temeljna načela kojima se ograničava samovolja državnih vlasti u zaštiti ljudskih prava:
slide11
nediskriminacija – vlast mora osigurati da svatko jednako uživa svoja ljudska prava bez diskriminacije na osnovi rase, religije, boje kože, spola, nacionalnosti ili nekog drugog obilježja ili statusa;
slide12
Vladavina prava – poštivanje i puna zaštita ljudskih prava moguća je samo ako su ona ugrađena u domaći pravni sustav; takvo društvo se još naziva “društvom zakona” ili “društvom uređenim na načelu vladavine prava”.
slide13
Učinkovita odšteta – ljudska prava se učinkovito štite samo ako domaći pravni sustav jamči osobama kojima su ta prava povrijeđena učinkovit pravni lijek ili odštetu.
3 generacije ljudskih prava
3. GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA
  • Na pitanje jesu li ljudska prava rezultat revolucije ili evolucije, odnosno jesu li se pojavila odjedanput ili su postupno “izranjala” tijekom povijesti, ne postoji jedinstven odgovor.
  • Neki tvrde da je ova teza o razvoju pogrešna i krivo usmjerena, dok drugi autori, mišljenja su da su ljudska prava rezultat višestoljetnih nastojanja za potvrđivanjem ljudske osobe.
slide15
Međutim, ove dileme možemo riješiti ako se pozovemo na ljudska prava koja čine sadržaj “Opće deklaracije o ljudskim pravima” koja su se pojavila u različito vrijeme i u različitim društveno-političkim i gospodarskim okolnostima.
  • U tom smislu se govori o razvoju ljudskih prava, pri čemu se negdje spominju stupnjevi a negdje generacije ljudskih prava.
slide16
Danas govorimo o 4 generacije ljudskih prava:
    • Prva generacija – PRAVA NA SLOBODU – građanska i politička prava;
    • Druga generacija – PRAVA NA JEDNAKOST – gospodarska, socijalna i kulturna prava;
    • Treća generacija – PRAVA NA SOLIDARNOST – pravo na razvoj, mir, zdravi okoliš, humanitarnu pomoć;
    • Četvrta generacija – PRAVA NA DOBRU VLADAVINU – pravo na učinkovitu i odgovornu vladavinu.
4 podjele ljudskih prava po podru jima
4. PODJELE LJUDSKIH PRAVA PO PODRUČJIMA
  • Iako je neosporno da su ljudska prava nedjeljiva i da se samo njihovom sveobuhvatnom zaštitom u punoj mjeri potvrđuje ljudsko dostojanstvo pojedinca, valja reći da se bez doprinosa svakog pojedinog prava to ne bi moglo postići.
slide18
Građanska prava:
    • mogu se svrstati u 3 kategorije: pravo na život, pravo na slobodu i pravo na sigurnost.
    • pravo na život; jednakost i nediskriminaciju; na osobnu sigurnost; na brak i obitelj; na privatnost doma i dopisivanje; na državljanstvo i promjenu državljanstva; na vlasništvo i nasljedstvo; slobodu od ropstva i prisilnog rada; slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti; slobodu okupljanja i udruživanja u mirne skupine, itd.
slide19
Politička prava – dok građanske slobode štite pojedinca od samovolje vlasti, politička mu prava osiguravaju položaj političkog subjekta koji koristeći demokratske postupke, izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju svojom zemljom.
slide20
Gospodarska i socijalna prava
  • predstavljaju minimalni standard gospodarske sigurnosti o kojoj ovisi uživanje građanskih i političkih prava, uključujući jednakost i nediskriminaciju (npr. pravo na socijalnu sigurnost; na rad; pravedne i povoljne uvjete rada; na slobodno vrijeme i plaćeni odmor, itd.).
  • Postoje dvije kategorije:
    • Pravo na kvalitetan život – odnosno životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti pojedinca i njegove obitelji;
    • Pravo na uvjete – kojima pojedinac svojom vlastitom aktivnošću može ostvariti pravo na primjeren životni standard.
slide21
Kulturna prava – su do danas ostala neopravdano najnerazvijenijom kategorijom ljudskih prava. Ali, poštivanje kulturnih prava, osobito prava na očuvanje identiteta i identifikaciju u raspravama o manjinama, starosjediocima i drugim osjetljivim grupama, sve više se shvaća kao bitna pretpostavka poštivanja ljudskog dostojanstva te osiguranja globalnog mira i razvoja.
  • Najznačajnija kulturna prava su pravo na:
    • kulturni identitet; sudjelovanje u kulturnom životu; odgoj, obrazovanje i stručnu izobrazbu; kulturnu baštinu; sudjelovanje u izradi kulturnih politika i međunarodnu kulturnu suradnju; slobodu istraživanja i poučavanja, itd.
slide22
Kolektivnanasuprotindividualnih prava.
  • Kolektivna pravanisu prava neke posebne grupe, nego prava pojedinca koji pripada toj grupi.
  • Grupa može imati zajenički identitet, interese, tradiciju, itd., ali ona kao takva nije nositelj prava niti može od države zahtijevati neka svoja kolektivna prava osim na način da koristi pojedinačna prava svojih pripadnika.
  • U skladu s tim “zaštita manjina” znači zaštitu svakog pojedinca koji pripada manjini.
slide23
Prava osjetljivih grupaje termin koji se koristi za prava pojedinca koji pripada grupama izdvojenim po osjetljivosti svog društvenog položaja. “Osjetljiv položaj” može proizlaziti iz fizičke i psihičke ovisnosti o drugima, trajne diskriminacije i isključivanja, i sl.
  • Posebno osjetljive grupe su:
    • djeca i mladi; žene; lezbijke i homoseksualci; starije osobe; osobe s posebnim potrebama; bolesnici, uključujući osobe oboljele od AIDS-a; migranti i njihove obitelji; izbjeglice; starosjedioci; nacionalne etničke, vjerske i jezične manjine, itd.
5 temeljna na ela obrazovanja za ljudska prava
5. TEMELJNA NAČELA OBRAZOVANJA ZA LJUDSKA PRAVA
  • Uspješno učenje i poučavanje u području ljudskih prava mora uključivati sljedeće tri dimenzije:
    • usvajanje znanja o ljudskim pravima;
    • razvoj vještina i stavova bitnih za promicanje, zaštitu i jačanje ljudskih prava;
    • stvaranje okoline u kojoj se uči i poučava tako što se živi u ljudskim pravima.
slide25
S osloncem na te tri dimenzije obrazovanje za ljudska prava određuje se kao obrazovanje o, za i u:
    • ljudskom dostojanstvu;
    • univerzalnosti, nedjeljivosti, međuovisnosti, neotuđivosti i višestrukosti prava i sloboda svakog pojedinca;
    • jednakosti, različitosti i nediskriminaciji;
    • pravdi i vladavini prava;
    • odgovornosti i samoodgovornosti temeljenoj na pravima.
  • OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA:

= obrazovanje za jednakost ljudskog dostojanstva svih

= sredstvo razvoja kulture ljudskih prava

6 op i ciljevi obrazovanja za ljudska prava
6. OPĆI CILJEVI OBRAZOVANJA ZA LJUDSKA PRAVA
  • Znanja i vještine:
    • razumijevanje temeljnih pojmova i odnosa među njima u skladu s međunarodnim standardima;
    • razvoj intelektualnih i socijalnih vještina.
  • Vrijednosti i stavovi:
    • prihvaćanje novih znanja kao svojih osobnih vrijednosti i oblikovanje stavova u skladu s njima.
  • Ponašanje:
    • djelovanje u skladu s prihvaćenim vrijednostima i iskazanim stavovima.
6 1 bitne kompetencije i osobine li nosti u itelja ljudskih prava
6. 1. BITNE KOMPETENCIJE I OSOBINE LIČNOSTI UČITELJA LJUDSKIH PRAVA
  • Uspješno poučavanje pretpostavlja:
    • interdisciplinarnost;
    • kritički pristup;
    • poštenje, nepristranost, samorefleksiju i anticipaciju;
    • poštivanje razlika, osjetljivost na probleme drugih, suradnju i solidarnost;
    • usmjerenost na dobrobit učenika i zajednice
    • odgovornost za promjene.
slide28
Bitne kompetencije ogledaju se u:
  • Znanju
    • poznavanje međunarodnih i domaćih standarda općih ljudskih prava i temeljnih sloboda (osobito prava djece i mladih), kao i mehanizama njihove zaštite;
    • poznavanje učinkovitih strategija, metoda i tehnika učenja i poučavanja za ljudska prava, uključujući istraživanje;
    • poznavanje učinkovitih strategija razvoja kulture ljudskih prava.
slide29
Vještinama
    • vještine analitičkog, kritičkog, refleksivnog, dokazanog i anticipativnog mišljenja;
    • vještine konstruktivnog i nenasilnog rješavanja problema u razredu i školi, uključujući komunikaciju, slušanje, posredovanje;
    • vještine zagoravanja, itd.
slide30
Vrijednosnim orijentacijama i osobinama ličnosti:
    • poštivanje jednakog dostojanstva svakog učenika;
    • privrženost općim ljudskim pravima i temeljnim slobodama;
    • uvjerenje u mogućnost izgradnje pravednijeg društva na načelima općih ljudskih prava i temeljnih sloboda;
    • osjetljivost i poštivanje razlika te otvorenost za rizike i promjene;
    • povjerenje u vlastite snage, iskrenost, dosljednost, pravednost i nepristranost.
7 obrazovanje za ljudska prava u hrvatskoj
7. OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA U HRVATSKOJ
  • Pod hrvatskim Nacionalnim programom odgoja i obrazovnja za ljudska prava misli se na program koji se počeo izrađivati 1996. godine pod pokroviteljstvom Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim pravima a kao prilog ostvarivanja zadataka Desetljeća obrazovanja za ljudska prava UN (1995.-2004.).
  • Godine 1999. objavljena su 4 potprograma koja su izradile posbne radne grupe (za predškolu, niže i više razrede osnovne škole te za srednju školu).
slide32
Program za osnovnu školu pod nazivom “Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratski građanski odgoj”uključen je u Nastavni plan i program za osnovnu školu za 1999./2000. godinu.
  • Istovremeno je pokrenuta radna grupa za izradu programa obrazovanja odraslih za ljudska prava i obrazovanja putem medija.
slide33
Program promiče obrazovanje kojemu svrha nije savladavanje gradiva posebnog nastavnog predmeta, nego prije svega:
    • dobrobit učenika i razvoj škole kao demokratske zajednice
    • osvještavanje i rješavanje stavrnih problema čovjeka
    • razvoj stavova
    • aktivno djelovanje i odgovornost
    • suradnja na svim razinama (škola, roditelji, lokalna zajednica, vjerske ustanove, predstvanici nacionalnih manjina, nevladine udruge, mediji, dječje, đačke, studentske organizacije, itd..
umjesto zaklju ka
Umjesto zaključka
  • Mi nismo putnici na svemirskom brodu koji se zove Zemlja, mi smo njegova posada.
  • Mi nismo stanovnici ovoga planeta, mi smo njegovi građani. Razlika između to dvoje zove se -odgovornost.
  • Russel Schweickart
  • Izvor: Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Maijević, M. (2004.). Poučavati prava i slobode. Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.