GIBANJA MORA - PowerPoint PPT Presentation

gibanja mora n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
GIBANJA MORA PowerPoint Presentation
Download Presentation
GIBANJA MORA

play fullscreen
1 / 7
GIBANJA MORA
657 Views
Download Presentation
heather
Download Presentation

GIBANJA MORA

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. GIBANJA MORA

  2. VALOVI Uzrokuje ih vjetar -Na veličinu vala utječe brzina, smjer i trajanje vjetra te prostranstvo mora Najveći su valovi na oceanima – do 25 m Najveći valovi na Jadranu su za vrijeme juga – nešto viši od 10 metara.

  3. MORSKE MJENE PLIMA I OSEKA • Uzrokuje ih privlačna sila Sunca i Mjeseca • Plima i oseka izmjenjuju se svakih šest sati • Razlika plime i oseke u Jadranskom moru je oko 50 cm a uz obalu Kanade najveća – 21 metar • Energija plime i oseke iskorištena je za dobivanje električne energije – plimoelektrana u Francuskoj u zaljevu St. Malo

  4. MORSKE STRUJE • Uzrokuju ih Planetarni vjetrovi • Mogu biti hladne i tople; tople polaze iz ekvatorskih širina a hladne iz hladnog toplinskog pojasa • Širina morskih struja može biti do 1000 km, dubina do 200 m i brzina do 4 km. • Mogu utjecati na klimu obalnog prostora • Za Europu je najvažnija topla Golfska struja koja nastaje u Meksičkom zaljevu

  5. SVOJSTVA MORA Slanoća -More je slano i gorko jer su u njemu otopljene razne soli iz Zemljine kore -U litri morske vode u prosjeku je otopljeno 35 grama soli - Slanoća ovisi o količini slatke vode koje donesu rijeke i jačini isparavanja

  6. Temperatura - Smanjuje se udaljavanjem od ekvatora, povećanjem morske dubine, utjecaja morske struje ili pritjecanju vode s kopna

  7. Boja mora -ponajviše ovisi o odrazu neba Boja i prozirnost ovise o bogatstvu života u moru (planktoni, alge,) i o tvarima koje rijeke donose s kopna. Topla mora su siromašna pa su modra i prozirna. Iako oduševljavaju posjetitelje ulov ribe e slab. Hladna mora obiluju planktonima, najvažnijom hranom riba, pa su ona glavna svjetska ribolovna područja. Ta su mora zelenomodra i mutnija. Po crvenim algama koje se preko ljeta namnože dobilo je ime Crveno more. Žuto more dobilo je ime po boji nanosa rijeke Huang Ho (Žuta rijeka)