1 / 49

Nema jasnog zaključka o tome koji je od ova dva režima superioran

Fleksibilan nasuprot fiksnom deviznom kursu , Evropski monetarni sistem i koordinacija makroekonomskih politika. Nema jasnog zaključka o tome koji je od ova dva režima superioran sistem u kome postoji samo jedna valuta

eve
Download Presentation

Nema jasnog zaključka o tome koji je od ova dva režima superioran

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Fleksibilannasuprotfiksnomdeviznomkursu,EvropskimonetarnisistemikoordinacijamakroekonomskihpolitikaFleksibilannasuprotfiksnomdeviznomkursu,Evropskimonetarnisistemikoordinacijamakroekonomskihpolitika • Nemajasnogzaključka o tome koji je od ova dvarežimasuperioran • sistem u komepostojisamojednavaluta • i gde između svih oblasti u zemlji važi permanentno fiksni devizni kurs. • To je idealanslučaj – optimalna valutna zona na nivou celog sveta

  2. Pažljivimpregledomteorijskihargumenatakojipokrećuobestrane ne dolazi sedo bilokakvogjasnogzaključka o tome da je jedanod ova dvarežimasuperioran • ranih 1970-ih u doba sloma Bretonvudskog sistema fiksnihkursevavećinaekonomistanaginjalaprelaskunafleksibilnideviznikurs. • Međutim, usled velikih fluktuacija deviznih kurseva u poslednje tri decenije, • danasprevagu imaju fiksni ili rukovođeni kursevi. • Izgleda da ekonomisti čestoimaju u viduočigledneslabostipostojećihrežimaidačestoidealizujunjegovualternativu • Ovo je u očitojsuprotnostisamanjeilivišestalnimpreferencijamaposlovnog • sveta, bankaraidržavnihčinovnikakojipreferirajufiksnikurs, ili u najmanjuruku,svakirežimkursa u komesufluktuacijeveomaograničene

  3. Konačno, o tome dali je boljirežimfleksibilnihilifiksnihdeviznihkurseva, možemnogozavisitiod same zemljeiuslova pod kojima se odvija • Niko ne bi mogaodaosporiprednostisistema u komepostojisamojednavaluta • i gde između svih oblasti u zemlji važi permanentno fiksni devizni kurs. (npr dolar u Njujorku se može zameniti za dolar u San Francisku ili u bilo kom drugom delu SAD.) • Ali ondadebata o fiksnomvsfleksibilni kurs postajedebatao tome šta je to optimalnavalutnazona (optimumcurrency area), • ilikoliko se možeproširitipodručjepokrivenofiksnimkursom pre negoštonedostacifiksnogkursanadmašenjegoveprednosti.

  4. Argumenti u koristfleksibilnogdeviznogkursa • 1. Tržišna efikasnost Pri istinskifleksibilnomdeviznomkursu se deficit ilisuficit u platnombilansu Automatskikorigujekrozdepresijacijuiliapresijaciju • bezikakvedržavneintervencije • bez gubitka ili akumulacijedeviznihrezervi.

  5. Prva prednost – tržišna efikasnost • Platnobilansnaravnoteža se možepostićiiprifiksnom kursuako sve domaće cene budu fleksibilne. • Ali efikasnije je,odnosno, manjekoštada se promenisamojednacena (tj. deviznikurs) negoda sedozvolipromenasvihdomaćihcenada bi došlo do uravnoteženjaplatnogbilansa. • Zaključivanje je isto kao pri uvođenju letnje vremenske šeme, kada je lakše promenitivreme nego pomerati sve sastanke i događaje jedan sat unapred. Nadalje, domaće cenesurigidneidalekoodsavršenofleksibilnih, naročitonadole.

  6. U prevodu • Ako se smanje cene svih proizvoda, smanjice se i plate!!! • Fleksibilni kurs, nasuprot tome, ublažavašpekulacije,štoumirujefluktuacijedeviznogkursa. • Svepreostalefluktuacijedeviznogkursa setadamoguhedžovatiuz male troškove.

  7. Ako je fiksan i previsok • možedoći do toga dazemljaizvozivišenegošto bi izvozilapriravnotežnomkursu. • U ekstremnimslučajevimamožečakdoćido izvozaonihdobara u kojimazemljauopšteinemakomparativneprednosti. • Tojest, roba može biti jeftinija u poređenju sa konkurentnim stranim robama (kada se izraze u istojvaluti) • pripotcenjenomkursu • mada bi priravnotežnomkursusvakakobilaskuplja. • To udaljavazemljuodnajefikasnijeupotreberesursaismanjujekoristiodmeđunarodne specijalizacije

  8. Argumenti za fleksibilni Tržišna efikasnost Ekonomska politika Monetarna politika ima dejstvo Posvećuje se rešavanju pitanja inflacije i nezaposlenosti Ne troše se devizne rezerve Ali sve ovo važi ako je kurs TF a ne – NTF (non truly flexible) • Efikasnije je menjati jednu cenu • Smanjuje se opseg za spekulacije • Zemlja proizvodi u skladu sa komparativnim prednostima, a ne u skladu sa potcenjenim kursom

  9. Argumenti u korist fiksnog kursa • Manje neizvesnosti • Stabilizujuće špekulacije • Cenovna disciplina, takozvani argument sidra

  10. Fiksni - stopa rasta realnog BDP bila mnogo veća, inflacija je bilazatrećinuveća, dok je stopanezaposlenostibilamnogoniža u periodufiksnihdeviznihkurseva • Ali treba biti oprezan u tumačenju

  11. ZastupnicirežimafleksibilnogkursapriznajudafleksibilnikursevimogubitiinflatornijiZastupnicirežimafleksibilnogkursapriznajudafleksibilnikursevimogubitiinflatorniji • Međutim, do toga dolazi jer pri fleksibilnom kursu • svakazemljamožedaizaberekakavćetrejd-of danapravi

  12. Fleksibilni štiti od spoljnih šokova, ail • fleksibilnideviznikursevisuinflatorniji • imaju slabije stabilizirajuće dejstvo • slabije su prilagođeni situacijama gde se zemljesuočavajusavelikimunutrašnjimšokovima

  13. režim fiksnog deviznog kursa bolji je za male otvorene privrede • kojeobavljajurazmenusajednomilisanekolikovelikihzemalja • u kojimasuporemećajiuglavnommonetarneprirode. • režimfleksibilnihdeviznihkurseva se činisuperiornim u slučaju • velikih, relativnozatvorenihzemalja • sadiversifikovanomrazmenom • i sa različitim preferencijama po pitanju izbora između niže stopenezaposlenostiinižestopeinflacije • ikoje se suočavajusaporemećajimakojipotičuizinostranogrealnogsektora.

  14. Optimalna valutna zona, Evropski monetarni sistem iEvropskamonetarnaunija • Teorijuoptimalnevalutne zone razvilisuMandel iMcKinonšezdesetihgodinaprošlogveka. • Mi smoposebnozainteresovanizaovuteorijuzbog toga štodobroosvetljavakonflikt u izboru između fiksnog i fleksibilnog deviznog kursa.

  15. Optimalnavalutnazonailiblokodnosi se nagrupuzemalja • čijesunacionalnevalutevezanekrozsisteme • permanentnofiksiranih • deviznihkurseva • iuslova pod kojima bi takvazonapredstavljalaoptimum. • Šta bi bio uslov? • Jedinstvena fiskalna politika, npr

  16. Optimalna valutna zona: • eliminišeneizvesnostpromene kursa • podstičeproizvodnuspecijalizaciju, spoljnotrgovinsketokove i investiranje među regionima i zemljama. • podstiče proizvođače da čitavu zonu tretiraju kao jedinstveno tržište i da ondaostvaruju dobit po osnovu rasta ekonomije obima. • imašansedaostvarivećucenovnustabilnost • neočekivanišokovi u različitimregionimajednidrugepotiru • možepodstaćiprivredne subjektedanovackoristekaometodzačuvanjebogatstvaikaosredstvorazmene, dokihsnažnoobeshrabrujeda se upuštaju u neefikasnebarterekoji se češćeodvijaju u inflatornimambijentima. • Optimalna valutna zona takođe smanjuje troškove intervencijanadeviznomtržištu

  17. najveći nedostatak optimalne valutne zone leži u tome što zemlje članice nemogu da vode nezavisne stabilizacione politike, koje bi bile prilagođene njihovim preferencijama i njihovim specifičnim okolnostima. Na primer, ako je neki region ili neka zemlja u okviru optimalne valutne zone u depresiji, trebalo bi primeniti ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku da bi se smanjila nezaposlenost, dok bi nekom prosperitetnijemregionu u istom tom trenutku možda više odgovarala restriktivna politika, nebi li se tako smanjili inflatorni pritisci.

  18. Optimalnavalutnazonabićesvepovoljnijerešenje pod sledećimpretpostavkama: • što veća mobilnost resursa između različitih zemalja članica • što veće strukturnesličnosti, • štovećaspremnostda se uspostavibliskakoordinacijafiskalnih, monetarnihi ostalih politika između zemalja članica.

  19. Nekekoristikojenastajuformiranjemoptimalnevalutne zone • mogu da se dobiju, u nešto slabijoj formi, i uvođenjem fiksnog deviznog kursa. • Na tajnačin, argumenti u koristoptimalnevalutne zone istovremenosuargumenti u koristfiksnog, a protivfleksibilnogdeviznogkursa.

  20. Evropskimonetarnisistem (1979-1998) • 1) zajedničkavaluta – ECU (EuropeanCurrency Unit) definisanakaoponderisaniproseksvihvalutačlanica; • 2) Valutesvihzemaljačlanicasmelesudafluktuirajumaksimalno do ± 2.25 odstookosvogpariteta • Tako je EMS formirankaofiksni, aliprilagodljivirežimdeviznogkursagdevalute zemalja članica zajednički plivaju u odnosu na dolar. • Od septembra 1992. godine, međutim, ovaj sistem je napadnut i avgusta 1993. se dozvoljeni interval fluktuacijapovećava sa 2.25 na 15% • (3) Predviđeno je da zemljamačlanicama bude obezbeđena kratkoročna i srednjoročna platnobilansna podrškaodstraneestablišmentaEMCF (European Monetary Cooperation Fund)

  21. Ako bi deviznikursdosegao do graniceintervala • onda bi se troškovisimetričnodeliliizmeđu zemlje sa slabom i zemlje sa jakom valutom. • Na primer, ako bi francuski franakdepresirao u odnosu na nemačku marku, • i to sve do svoje gornje granice, onda je • francuskacentralnabankamoraladaprodajesvojedeviznerezervenemačkihmaraka, • a nemačka centralna banka (Bundesbank) je morala da obezbedi kredit u nemačkim markamafrancuskojcentralnojbanci.

  22. Valutnakrizaevropskogmonetarnogsistemaiz 1992-1993. godine • Septembra 1992. godineUjedinjenoKraljevstvoiItalijanapustilesumehanizamdeviznogkursa (exchange mechanism - ERM), • što je bilopraćenodevalvacijom • španskepezete, portugalskogeškudošaiirskefunte

  23. Nemačka podigla kamatnu stopu • Radizaustavljanjainflatornihpritisaka (kojisunastali u procesurekonstrukcijeIstočneNemačke) • To je ojačalo su nemačku marku • UK iItalijasuproceniledasutroškoviočuvanjapariteta u okviruERMpostalinepodnošljivovisokitesuganapustile. • To je omogućilodanjihovevalutedepresirajua da se kamatne stope spuste, što je, i jedno i drugo, stimulisalo rast.

  24. Prerastanje u monetarnuuniju – tri etape • Prvaetapa, koja je počelajula 1990 • konvergencijaekonomskihperformansi • kooperacijamonetarnihifiskalnihpolitika • ukidanjesvihrestrikcija u unutarevropskimtokovima kapitala. • Druga etapa (Maastricht) decembra 1991. godine • stvaranjeEMI-ja(European Monetary Institute, EMI) kaoprethodniceEvropskojcentralnojbanci(ECB) • koja bi joščvršćecentralizovalamakroekonomskepolitikezemalja-članica • smanjilamarginenjihovihdeviznihkurseva • Treća etapa sastojala se u zaokruživanju • monetarne unije ili do 1997. ili do 1999. godine – jedinstvena valuta

  25. To je značilodaćezemlječlanicemorati • da se odreknusuverenitetanadsvojomnovčanomponudomimonetarnompolitikom. • Nadalje, višenisuimalepunusloboduninadsvojimfiskalnimpolitikama. • Centralnebankesvakezemljedobilesuulogukojapodsećaulogu pojedinačnih Federal Reserve banaka.

  26. Mastriški sporazum • (1) stopainflacijene sme da pređe 1.5 procentni poen iznad prosečne stope inflacije tri zemlje kojeimaju najmanju inflaciju; • (2) budžetski deficit ne sme da pređe 3 odsto BDP; • (3)ukupan državni dug ne sme da pređe 60 odsto BDP; • (4) dugoročna kamatna stopane smedapremašujezavišeoddvaprocentnapoenaprosečnukamatnustopuiz trizemljesanajnižomstopominflacije; • (5) dvegodine pre pristupanjanjenprosečnideviznikurs ne smedaodstupa višeod 2,25%odprosečnevrednosti EMS

  27. Ali i drugi su pravili “izlete”... • samo suFrancuskaiLuksemburgispunilisvekriterijume. • Nemačka - usled troškovaujedinjenjaimala budžetski deficit od 5%BDP • Italija -sabudžetskimdeficitomod 10%BDP idugomvećimod 100% BDP, nije bila zadovoljila niti jedan od ovih slova. • Do 1998, međutim, najvećibrojčlanica EU je ispuniooveitakosustvoreniuslovizaistinskumonetarnuuniju.

  28. UjedinjenoKraljevstvo, DanskaiŠvedskasuodlučileda ne • učestvuju u ovomprocesujernisuhteledaizgubekontrolunadnovčanomponudomimonetarnompolitikom, alisuzadržalepravoda to učinekasnije.

  29. 1997 - Paktzastabilnostirast (Stability and Growth Pact - SGP). • zahtevaoda se budžetskideficit zemaljačlanicasmanjinaispod 3 odstoBDP, • takoda u slučajurecesijezemljamožedavodiekspanzivnufiskalnupolitiku, a daistovremenoostaneispodlimitaod 3 odsto. • Zemljekoje bi prekršileovofiskalnoograničenjeplaćale bi visokekazne.

  30. 2000-2003, mnogezemljeprobilesuovaj limit • Krajem 2003. godinetrebalo je aktiviratikaznene mere protivFrancuskeiNemačke, • ali je pobedilarealpolitikaipakt je ‘suspendovan’, • što je kasnijeEvropskisudpravdeproglasionelegalnomakcijom.

  31. U čitavomperiodupregovoraUjedinjenoKraljevstvo je upornopokušavaladausporikretanje ka većojekonomskojipolitičkojuniji • izstrahadaćeizgubitijošviše • suvereniteta. • UjedinjenoKraljevstvo je odbilo • daobećadaćeuzetievrozasvojunacionalnuvalutu • ilidaćeprihvatitiradnozakonodavstvoEvropskeUnije.

  32. zašto? • Razlike u kulturi • Da li je UK dobila od te politike? • Nekada jeste, nekada nije • U proseku, isti bi verovatno bio ishod

  33. prvogjanuara 1999. godinenastao • evro (€) kaozajedničkavaluta 11 zemaljaevrozone • Austrija, Belgija, Nemačka,Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Španija, Portugal i Holandija).

  34. Koristi i troškovi od uvođenja evra • 1) nestanakkonverzije (štedičak 30 milijardiUS$ godišnje); • (2) nestanak valutnih fluktuacija među zemljama članicama; • (3) bržaekonomskaifinansijskaintegracija; • (4) mogućnostdaECBvodiekspanzivnijumonetarnu • politiku • (5) većaekonomskadisciplina u zemljama • poputGrčkeiItalije; • (6) emisionadobitodštampanjaevra kao međunarodne valute • (7) smanjeni troškovi pozajmljivanjana međunarodnom finansijskom tržištu; • (8) rastući ekonomski i političkiznačaj EUdnim odnosima

  35. Najozbiljnija negativna posledica uvođenja evra • nastaje kada se samo u jednoj ili u • nekolikozemaljadogodirecesijailinekidrugiasimetričnišok. • zemlja pogođena šokom ne može da koriguje devizni kurs niti da upotrebi monetarnupolitiku, a prostor za fiskalnu politiku jeveomaograničen.

  36. U takvojsituacijitazemljailitagrupazemaljamoradasačekada se taj problem rešisamodsebe, postepeno, vremenom • U SAD, ako je neki region u recesiji, nekiće se radnicitrenutnoodselitiidoćiće do velikefiskalneredistribucije (jerćepadatiizdavanjazaosiguranje od nezaposlenosti).

  37. Ispitno pitanje • Šta može u izvesnojmeriposlužitikaosupstitutneadekvatnojmobilnostiradai time pomoći uprevazilaženjuposledica asimetričnog šoka, kad već nema seljenja? • Velika mobilnost kapitala unutar evrozone

  38. Deviznavećaidolarizacija • Aranžmanideviznogveća (valutniodbor, currency board arrangements) suekstremna • forma fiksnogdeviznogkursa • Ili prihvatanjenekezajedničkevalute • Ili - dolarizacija (tj. prihvatanjedolarazanacionalnuvalutu).

  39. U aranžmanimadeviznog • veća, zemljarigidnofiksira (čestozakonom) svojuvalutu • zastranuvalutu, • zaspecijalnaprava vučenja • ili za neku kompozitnu valutu, • a njena centralna banka u osnovi prestaje dafunkcioniše.

  40. Deviznavećaimajuodlikezlatnogstandarda • u smisludazahtevajustopostotnupokrivenostnacionalnenovčaneponude. • U aranžmanudeviznogvećaponudanovcarasteiliopadasamokaoodgovornaplatnobilansnisuficit (priliv) deviznihrezervi • Kao rezultatstopainflacijeikamatnastopa se formiraju pod uslovimakojivladaju u zemljiizkoje je zemlja • preuzelavalutu.

  41. Ključnaprednostvalutnogodbora • u tome štomožedaobezbedikredibilitet • štodovodi do nižihkamatnihstopainižeinflacije u zemlji. • Nedostatakvalutnogodboraje u nemogućnosticentralnebankeda • (1) vodinezavisnumonetarnupolitiku, • (2) delujekao „krajnjipoverilac”, ida • (3) prikupljaemisionudobit

  42. Dolarizacija • Zemlje preuzimajuvalutunekedrugezemljeiproglašavaju je zasvojusopstvenu. • Madasvakazemljamožedakoristivalutubilokojedrugezemlje, ovajprocesobičnoimanazivdolarizacija

  43. Da li Srbija treba da preuze evro? • Ne može (politički) • Ne treba?

  44. Koristiitroškovidolarizacije • Sličnideviznom veću, alisujošizraženiji • ovde se zemljaodričeiod „izlaznestrategije” jošvišenego uaranžmanudeviznogveća. • (1) izbegavanje potrebeda se hedžujedeviznirizik, • (2) prihvatanjestopeinflacijesličneonoj u SAD • (3) izbegavanjedeviznihkriza

  45. troškovi • 1) troškovizamenedomaćevalutedolarom (LatinskaAmerika 4-5 odstoBDP); • (2) gubitaknezavisnostimonetarnepolitikeipolitikedeviznogkursa • (3) gubitakmogućnostidadomaćacentralnabankafunkcionišekaokrajnjipoverilac

  46. Raspon deviznog kursa, prilagodljivi paritet, puzajući pariteti rukovođeno plivajući kurs

More Related