mo i politika n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Moć i politika PowerPoint Presentation
Download Presentation
Moć i politika

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 37

Moć i politika - PowerPoint PPT Presentation


  • 121 Views
  • Uploaded on

Moć i politika. Studenti: Škrabo, Ana Kiš, Katarina Bratec, Vesna Mikolić, Silvija Jovanović, Mirjana. Sadržaj predavanja. Moć Temelji moći Izvori moći Zavisnost Elastičnost moći Koalicije Političko ponašanje Menedžment dojmova. 1. Moć.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Moć i politika' - camila


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
mo i politika

Moć i politika

Studenti:

Škrabo, Ana

Kiš, Katarina

Bratec, Vesna

Mikolić, Silvija

Jovanović, Mirjana

sadr aj predavanja
Sadržaj predavanja
  • Moć
  • Temelji moći
  • Izvori moći
  • Zavisnost
  • Elastičnost moći
  • Koalicije
  • Političko ponašanje
  • Menedžment dojmova
slide3
1. Moć
  • Jedna od posljednjih jednostavnih riječi.
  • Određuje ciljeve kojima će težiti skupina, te kako će se resursi grupe raspoređivati na njene pripadnike.
  • Pripadnici skupine koji posjeduju dobro političko umijeće, koriste svoju moć s ciljem utjecaja na distribuciju resursa u svoju korist.
1 1 definicija mo i
1.1. Definicija moći
  • Moć se odnosi na svojstvo osobe A da može utjecati na ponašanje osobe B, tako da osoba B učini nešto što inače ne bi učinila.
  • Definicija obuhvaća:
1 1 1 potencijal
1.1.1. Potencijal
  • Ne mora se aktualizirati da bi bio učinkovit.
  • Moć može postojati, ali se ne mora koristiti.
  • Primjer: Arthur Fonzarelli i njegova emisija “Happy Days”.

1.1.2. Odnos zavisnosti

  • Što je veća zavisnost osobe B od osobe A, osoba A ima u
  • tom odnosu veću moć.
  • Zavisnost se temelji na alternativama koje osoba B
  • percipira i na značenju koje osoba B pridaje alternativama
  • koje osoba A kontrolira. To je najvažniji aspekt moći.
  • Primjeri: želja za visokoškolskom diplomom,

pohađanje fakulteta na temelju financijskihsredstava roditelja.

1 1 3 diskrecijsko pravo osobe b nad svojim pona anjem
1.1.3. Diskrecijsko pravo osobe B nad svojim ponašanjem
  • Kako bi osoba A postigla da osoba B učini nešto što inače ne bi, osoba B mora imati diskrecijsko pravo izbora.
  • Čimbenici koji ograničavaju ljudima mogućnost izbora: opis posla, skupne norme, organizacijska pravila i propisi, zakoni i standardi zajednice.
  • Potrebno je ljudima ostaviti dovoljno prostora da imaju mogućnost odabira.
1 2 su eljavanje vo enja i mo i
1.2. Sučeljavanje vođenja i moći
  • Vođe postižu ciljeve i pri tom koriste moć

kao sredstvo za lakše postignuće tih ciljeva.

  • Razlike između vođenja i moći:
    • kompatibilnost ciljeva: moć ju ne zahtijeva, vođenje zahtijeva kongruenciju između ciljeva vođe i onih koji su vođeni;
    • smjer kretanja znanstvenih istraživanja ova dva koncepta: istraživanja o vodstvu naglašavaju stil, a o moći pokazuju tendenciju obuhvaćanja šireg područja i koncentraciju na taktike s kojima bi se postiglo prihvaćanje.
2 temelji mo i
2. Temelji moći
  • Odakle dolazi moć? Što je to što pojedincu ili skupini pomaže da utječe na druge?
  • Temelji moći se odnose na ono što nositelj usluge posjeduje, a što mu daje njegova moć.
2 1 mo prinude

Oslanja se na strah i čovjek reagira na tu moć iz straha od negativnih posljedica koje mogu rezultirati ukoliko se ne posluša.

Ova moć počiva na primjeni, ili na prijetnji primjene fizičkih sankcija kao što je nanošenje boli, ozljede ili smrti; stvaranje frustracije zbog ograničavanja kretanja ili nasilne kontrole temeljnih psiholoških potreba ili potrebe za sigurnošću.

Temelj moći prinude je kontrola nad kažnjavanjem.

2.1. Moć prinude
2 2 mo nagrade

Suprotno je moći prinude.

Ljudi se pokoravaju željama druge osobe zato što će to rezultirati pozitivnom koristi; stoga, onaj koji može raspoređivati nagrade koje drugi smatraju vrijednima ima moć nad njima.

Nagrade se odnose na materijalne nagrade (plaće, honorare, provizije i sl.)

Temelj moći nagrade je

kontrolanad materijalnim nagradama.

2.2. Moć nagrade
2 3 mo uvjeravanja

Počiva na alokaciji i manipulaciji simboličnim nagradama.

Ako možete odlučiti tko će biti primljen na posao, manipulirati masovnim medijima, kontrolirati alokaciju statusnih simbola, ili utjecati na norme skupine, posjedujete moć uvjeravanja.

Temelj moći uvjeravanja je u kontroli simboličnih nagrada.

2.3. Moć uvjeravanja
2 4 mo znanja

Znanje, ili pristup informacijama konačni su temelj moći.

Kad pojedinac u skupini ili organizaciji kontrolira značajnu informaciju i kad je ta informacija potrebna za donošenje odluke, možemo reći da taj pojedinac ima moć koja se temelji na znanju.

Temelj moći znanja je kontrola informacija.

2.4. Moć znanja
3 izvori mo i
3. Izvori moći

Izvori moći govore otkuda držatelj moći dobiva svoje temelje moći.

slide14

3.1. Moć položaja

U formalnim skupinama ili organizacijama vjerojatno je najčešći pristup jednoj ili više temelja moći nečiji položaj u strukturi.

Primjeri: tajnica (moć znanja), glavni trener

nekog tima (moć prinude) i sl.

3.2. Osobna moć

Ako se jasno izražavate, ako dominirate, ako ste fizički nametljivi ili posjedujete karizmu, imate osobne karakteristike koje se mogu koristiti da se drugi natjeraju da učine ono što vi želite.

slide15

3.3. Stručna moć

Ekspertiza je sredstvo kojim nositelj moći može postići kontrolu nad specijaliziranim informacijama. Oni koji posjeduju ekspertizu izraženu specijaliziranim informacijama mogu to koristiti za manipuliranje drugim osobama.

Kako poslovi postaju sve više specijalizirani, tako sve više zavisimo od stručnjaka za postignuće ciljeva.

Primjer: liječnici, specijalisti za kompjutore, stručnjaci za izračunavanje poreza, solarni inžinjeri, i drugi specijalisti.

3.4. Moć prilike

Biti na pravom mjestu u pravom trenutku može osobi dati mogućnost da upotrebljava moć.

4 zavisnost klju mo i
4. Zavisnost: ključ moći

Što osoba B više zavisi o osobi A, to je veća moć osobe A nad osobom B.

  • Kada posjedujete bilo što, što drugi traže, ali samo vi kontrolirate, činite ih zavisnim o sebi i, stoga, stječete nad njima moć.
  • Ako nečega ima u izobilju ( inteligencije, novca,…), njegovo posjedovanje neće povećati vašu moć.
  • Ako možete stvoriti monopol kontroliranjem informacija, ugleda ili bilo čega za čim ostali žude, oni postaju zavisni o vama.
slide17

Joyce Fields predstavlja primjer uloge koju zavisnost igra u radnoj skupini ili organizaciji.

  • Dobiva posao u glavnom sjedištu kompanije

Times Mirror u Los Angelesu.

  • Brzo se penje duž organizacijske ljestvice te postaje član uprave kompanije sa zaduženjem za financijska pitanja.
  • Mužu gospođe Fields ponuđeno je promaknuće na mjesto glavnog financijskog službenika u New Yorku.
  • Kompanija Times Mirror nije željela izgubiti gospođu Fields te u znak priznanja njezine važnosti, menadžment i cjelokupno financijsko poslovanje kompanije preseljeni su u New York zajedno s gospođom Fields.
to stvara zavisnost
Što stvara zavisnost?

Zavisnost se povećava kad je resurs koji kontrolirate VAŽAN, RIJEDAK i NEZAMJENJIV.

a) Važnost – za stvaranje zavisnosti stvar(i) koju kontrolirate mora se smatrati važnom.

(kompanija “Apple Computer” – zavisna o inženjerima za

za održanje kakvoće proizvoda,

kompanija “Procter&Gamble” – marketinški stručnjaci su

najmoćnija skupina…)

slide19

b) Oskudnost – resurs mora biti oskudan kako bi stvorio ovisnost. Odnos oskudnost-zavisnost može se uočiti u kategorijama zanimanja i to pogotovo u zanimanjima gdje je ponuda osoblja manja u odnosu na potražnju.

(sveučilište u SAD-u, nema problema u pronalaženju nastavnika engleskog jezika, dok je nastavnika knjigovodstva vrlo malo, a mnogo ih se traži.)

c) Nezamjenjivost – što ima manje pogodnih supstituta za dani resurs to je veća moć koju osigurava kontrola nad tim resursom (koncept elastičnost moći).

slide20

5. Elastičnost moći

  • relativna prihvatljivost moći na promjene unutar raspoloživih alternativa. Nečija sposobnost utjecaja na druge gleda se kao da ovisi o tome kako drugi percipiraju svoje alternative.
  • Krivulja elastičnosti moći osobe A relativno je neelastična ( ima velike mogućnosti zapošljavanja izvan organizacije u kojoj trenutačno radi; ima cijeli niz alternativa).
  • Krivulja osobe B relativno je elastična (ona može naći samo mali broj prilika za zapošljavanje; osoba B ovisna je o sadašnjoj organizaciji i šefu).
  • Primjer: Na sveučilištima
6 mo u skupinama koalicije
6. Moć u skupinama: koalicije
  • U slučaju kada se povećanje pojedinačne moći pokaže neučinkovito, alternativa je stvaranje koalicije.
  • Omogućuje poboljšanje vlastitog položaja na račun onih koji su izvan koalicije.
  • Primjeri:stvaranje studentski skupina moći šezdesetih, zaposleno osoblje u organizacijama i sindikati, menedžeri i sindikati.
7 politika mo u akciji
7. Politika: Moć u akciji
  • Ljudi žele imati određeni položaj iz kojeg će provoditi utjecaj, postizati nagrade, i promicati svoje karijere.
  • Kada zaposleno osoblje pretvara svoju moć u akciju bavi se politikom.
  • Oni sa dobrim političkim vještinama imaju sposobnost korištenja svojih temelja moći.
7 1 to je politi ko pona anje
7.1. Što je političko ponašanje?
  • Političko ponašanje u organizacijama možemo definirati kao one aktivnosti što se ne traže kao dio formalne uloge u poduzeću, ali koje utječu ili pokušavaju utjecati na raspodjelu određenih koristi unutar poduzeća.
  • Postoje različita politička ponašanja kao što su:
    • uskraćivanje ključnih informacija od donositelja odluka, ismijavanje,
    • širenje glasina,
    • odvajanje povjerljivih informacija o organizacijskim

aktivnostima medijima,

    • knjige žalbe,
    • razmjena usluga s drugima u organizaciji

na uzajamnu korist,

    • lobiranje u korist ili protiv određenog pojedinca ...
7 2 legitimna vs nelegitimna dimenzija politi kog pona anja
7.2. Legitimna vs. nelegitimna dimenzija političkog ponašanja

Legitimno se odnosi na normalnu svakodnevnu politiku:

  • prigovaranje pretpostavljenom,
  • zaobilaženje hijerarhije zapovjedi,
  • stvaranje koalicija,
  • kočenje organizacijskih politika ili odluka neaktivnošću ili prevelikim lijepljenjem za pravila,
  • razvitak kontakata izvan organizacije na temelju profesionalnih aktivnosti.
slide25

Nelegitimne aktivnosti uključuju:

  • zviždanje i simboličke proteste poput neuobičajenog oblačenja,
  • sabotažu,
  • nošenja protestantskih znački ili skupina,
  • djelatnika koji zajednički odlaze na bolovanje.
7 3 va nost politi kog gledanja
7.3. Važnost političkog gledanja
  • Političko gledište može objasniti mnogo toga što nam se može činiti iracionalnim ponašanjem u organizacijama.
  • Npr. može nam pomoći objasniti zašto zaposleno osoblje zadržava informacije, ograničuje radni učinak, pokušava „izgraditi carstva“, skriva svoje promašaje, iskrivljuje podatke o radnom učinku kako bi bolje izgledali…
  • Primjer: prodaja paketa dionica T- mobile-a građanima RH
7 4 1 pojed i na ni imbenici
7.4.1. Pojedinačni čimbenici
  • Na pojedinačnoj razini istraživači su identificirali određene karakteristike osobnosti, potrebe i druge pojedinačne čimbenike koji su povezani sa političkim ponašanjem.
  • Visoka potreba za moći, samostalnošću, sigurnošću i statusom su čimbenici koji utječu na djelatnika da se angažira u političkom ponašanju.
slide29

Npr. djelatnici koji su autoritarni imaju sklonost prema visokom riziku ili posjeduju vanjsko mjesto kontrole, djeluju politički uz manje obaziranje na posljedice koje može imati organizacija.

  • Pojedinčevo investiranje u organizaciju, percipirane alternative i očekivanje uspjeha, utjecat će na stupanj do kojeg će netko slijediti nelegitimna sredstva.
  • Mali uspjeh od legitimnih operacija – mala vjerojatnost upuštanja i obrnuto.
7 4 2 organizacijski imbenici
7.4.2. Organizacijski čimbenici
  • Što je manje povjerenja unutar organizacije, to će razina političkog ponašanja biti veća kao i vjerojatnost da će to političko ponašanje biti nelegitimno.
  • Tako na primjer: ako kultura organizacije više naglašava pristup dodjeljivanju nagrada „nultog zbroja“ i „dobit-gubitak“, to će veći broj zaposlenih biti motiviran da se angažira u politiziranju.
  • Pristup nulte sume –

AKO JA POBJEDIM TI MORAŠ

IZGUBIT!

8 menad ment dojmova
8. Menadžment dojmova
  • je proces pomoću kojeg pojedinci pokušavaju kontrolirati dojmove drugih o njima.
  • Npr. U Sjevernoj se Americi troše milijarde dolara na dijete, članstvo u dijetalnim klubovima, na kozmetiku i plastičnu kirurgiju – a sve to s nakanom da ljudi postanu privlačniji i pozitivno percipirani od drugih kako bi ostvarili što veće koristi u organizaciji.
8 1 tehnike menad menta dojmova
8.1.Tehnike menadžmenta dojmova
  • Pojedinci ih koriste kako bi manipulirali informacijama o sebi samima, a odnose se na:

1. Samoopis

  • su tvrdnje što ih daje osoba koja opisuje osobne karakteristike poput karakternih crta, sposobnosti, osjećaja, mišljenja i osobnog života.
  • Npr. kandidat za posao kaže osobi koja ga intervjuira: ”Dobio sam na Harvardu diplomu magistra poslovne administracije premda patim od disleksije.”
slide33

2. Konformizam

  • je slaganje s mišljenjem druge osobe kako bismo je time pridobili.
  • Npr. menadžer kaže svom šefu: “ Apsolutno ste u pravu što se tiče vašega plana reorganizacije zapadnoga regionalnoga ureda. Potpuno dijelim vaše mišljenje.”

3. Iskazi

  • to su izgovori, opravdanja ili druga objašnjenja nekog neprijatnog događaja s ciljem svođenja na min. ozbiljnosti neke nelagodne situacije.
  • Npr. menadžer prodaje kaže svome šefu:” Propustili smo na vrijeme staviti oglas u novine, ali uza sve to, nitko ne odgovara na te oglase.”
slide34

4. Isprike

  • su priznavanje odgovornosti za neugodan događaj i uz to istodobno nastojanje da se dobije oprost za tu akciju.
  • Npr. djelatnik govori šefu: “Žao mi je da sam napravio pogrešku u izvješću. Molim da mi oprostite.”

5. Aklamacija

  • je objašnjenje povoljnih događaja kako bi se maksimalno povećale poželjne implikacije po tu osobu.
  • Npr. prodavatelj informira kolegu: ”Prodaja se u našem odijelu gotovo trostruko povećala otkako sam ja zaposlen.”
slide35

6. Laskanje

  • je davanje komplimenata drugima u svezi njihovih vrlina kako bi se prikazali perspektivnim i ljubaznim.
  • Npr. novi pripravnik u odijelu prodaje kaže svom kolegi: “Tako si taktično postupio s reklamacijom toga klijenta. Ja nikad ne bih mogao tako dobro postupiti.”

7. Usluge

  • su kada se učini nešto lijepo za nekoga kako bi se dobila naklonost te osobe.
  • Npr.” Imam dvije karte za kazalište za večeras koje ne mogu iskoristiti. Uzmite ih. Smatrajte to znakom zahvalnosti što ste posvetili svoje vrijeme razgovoru sa mnom.”
8 3 zaklju ak
8.3.Zaključak
  • Ako želite obaviti posao u skupini ili organizaciji pomaže vam da imate moć.
  • Menadžer koji želi maksimalno povećati svoju moć, željet će povećati zavisnost drugih o vama.
  • Učinkovit menadžer prihvaća političku narav organizacija. Procjenjivanjem ponašanja u političkom okviru, može bolje predvidjeti akcije drugih i koristiti informacije za formuliranje političkih strategija koje će mu dati prednost u radnoj jedinici.