RAZVIJANJE PAŽNJE KOD DJECE

1. RAZVIJANJE PAŽNJE KOD DJECE pedagoginja Branka Čović

3. Važnost pažnje u životu čovjeka 3 • O pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni sebe i svijeta koji nas okružuje • Kanal komunikacije između naše svijesti i svijeta • Često se koristi i izraz “koncentracija” – koncentriranje naše svijesti jest srž pažnje.

4. 3 tipa pažnje 4 1. nehotična pažnja – izazvanaiznenadnim ili intenzivnim podražajima; u ovakvim situacijama ponašamo se refleksno i uvijek jednako reagiramo. 2. spontana pažnja – prepuštanje vlastitim sklonostima, interesima, onome što nam se sviđa; pokreću je zadovoljenje potreba i želja 3. voljna pažnja -zahtijeva našu aktivnu ulogu, napor i volju kojom prevladavamo stare, uhodane oblike ponašanja, doživljavanja i mišljenja, kako bi obogatili život novim iskustvom, saznanjima,..

5. Pažnja • vještina s kojom se rađamo • sposobnost usmjeravanja mentalnih aktivnosti na određene podražaje • djeca se razlikuju po sposobnosti zadržavanja pažnje • školsko dijete treba biti u stanju izdvojiti i usmjeriti se pr. ono što učiteljica govori, a ne na drugu djecu, na ono što mu je netko prije toga rekao, na zvukove izvan učionice…

6. Što je s onim na što ne obraćamo pažnju? To ostaje izvan polja naše svijesti i tako za nas jednostavno ne postoji. • Aktivna uloga da upravljamo svojim perceptivnim procesima (procesi kojima uočavamo vanjske podražaje i odabiremo koje ćemo podatke zapamtiti) posebice postaje važna pri polasku djece u školu. • Zato je pažnja najčešći “krivac” za školske poteškoće djeteta.

7. Pažnja i budnost utječu na opažanje svijeta kod djece • S odrastanjem dolazi do promjena u upravljanju pažnjom - samoregulacija pažnje. • To znači, da dijete počinje upravljati pažnjom, prema svojim ciljevima i namjerama.

8. 4 aspekta Pažnje • KONTROLA - s dobi se povećava trajanje usmjeravanja svjesnih procesa na jednu aktivnost - u dobi od 6/7 do 10/11 godina trajanje usmjeravanja pažnje je oko 30-40 min 2. PRILAGODLJIVOST - mogućnost da se ignoriraju drugi podražaji od onog koje je primarno. - mlađa djeca se usredotočuju na više nevažnih aspekata zadatka koji trebaju napraviti

9. 3. PLANIRANJE - odnosi se na vještine planiranja usmjeravanja pažnje - stihijski ili usmjereno - mlađe dijete će usporediti dvije slike, promatrajući ih bez plana; starije dijete će uspoređivati jednu po jednu pojedinost na slici. 4. STRATEGIJE - mijenjaju se i postaju efikasnije s dobi, zavisno od zadatka koji je postavljen - djeca postaju sve uspješnija u prilagođavanju strategijapažnje – tako mlađi čitači imaju istu brzinu čitanja bez obzira na težinu teksta, a uvježbani čitači mijenjaju brzinu čitanja prema težini teksta.

10. Na što obraćamo pažnju? • poznati podražaji („koktel fenomen“)- kad se nađemo među mnoštvom ludi koji pričaju, čujemo kad netko izgovori naše ime, makar prije toga nismo obraćali pažnju na  govor te osobe • neobični podražaji - ukoliko neki podražaj neobičan (po obliku, intenzitetu...) prije ćemo na njega obratiti pažnju, nego na neki podražaj koji je svakodnevan, već viđen • zanimljivi podražaji - ukoliko je podražaj zanimljiv (zbog naših interesa, sklonosti, stavova) obratit ćemo pažnju na njega.

11. Tako će dijete prije obratiti pažnju, a time i prije naučiti pr. sve strategije prolaska kompjutorske igrice nego gradivo iz nastavnog predmeta. Preporuka nama odraslima • ako sadržaje koji su „dosadni" kombiniramo s nekom od ovih zakonitosti, možemo povećati usmjeravanje i zadržavanje djetetove pažnje, a time i vjerojatnost da će upamtiti ono što je dotad bilo “dosadno”.

12. Što je nedostatak pažnje, a što poremećaj? • Poremećaj pažnje ili pozornosti vrlo je često korišten termin kod djece školske dobi. • U posljednje vrijeme vrlo “popularan” u krugovima roditelja, odgajatelja, stručnjaka • Opravdanje za djecu koja imaju sposobnosti, ali nemaju volje ni motivacije.

13. Uzroci nedostatka pažnje u školi: • Zanemarivanje obrazovnih potreba djeteta, • Nedovoljna pomoć kod kuće, • Nepripremljenost, • Neprimjereni odgojni postupci, • Loše obiteljsko ozračje • Obiteljsko zlostavljanje, • Emocionalni problemi, traume • Školski neuspjeh, • Strah od ispitivanja, • Umor, • Dosada,…

14. Poremećaj nedostataka pažnje • Dijagnosticiran poremećaj ponašanja kod djece i učenika, kojeg najčešće prate simptomi impulzivnosti i neorijentiranost u vremenu. • Neurološki poremećaj uzrokovan sporijim sazrijevanjem pojedinih centara u mozgu i nedovoljnoj povezanosti među njima, nasljednim čimbenicima, posljedica različitih bolesti,.. • Uočava se prije sedme godine, kroz simptome koji su postojani tijekom šest mjeseci.

15. Postoje jasno definirani dijagnostički kriteriji Hiperaktivnog poremećaja - znanog i kao MCD ili ADHD • ( prisutnost osam od navedenih kriterija):1. Često nemirnih ruku ili nogu ili se vrpolji kod sjedenja2. Ima teškoće ostati sjediti kada se to zahtijeva3. Teškoće kod čekanja na red ili u skupnoj situaciji4. Često odgovara na pitanja prije no što su potpuna5. Teškoće s primanjem instrukcija 6. Teškoće sa zadržavanjem pažnje na zadatku ili igri7. Često mijenja jednu nedovršenu aktivnost drugom8. Vrlo nemirno pri igri 9. Često govori prekomjerno10. Često prekida druge ili im se nameće11. Često ne čuje ono što mu se govori 12. Često gubi stvari potrebne za zadatak ili aktivnost kod kuće ili u školi13. Često se upušta u opasne fizičke aktivnosti bez razmišljanja o posljedicama

16. Važno je imati na umu da se ADHD kao poremećaj pojavljuje uvijek, u svim situacijama. • Ukoliko dijete pokazuje nedostatak pažnje i koncentracije samo u jednoj sredini (kod kuće ili u školi …), velika je vjerojatnost da se ne radi o poremećaju, već o djetetovoj reakciji na navedenu sredinu. • Dijete koje ima dijagnosticiran poremećaj pažnje, treba prilagodba u tome KAKO učiti.

17. Stručnost i timski rad u dijagnostici poremećaja • Kako bi se izbjegle pogreške, nepotrebna etiketiranja zasnovana na opservaciji ili impresiji pojedinog stručnjaka, konačnu dijagnozu o postojanju poremećaja treba tražiti od stručnog tima: strukturirani interview-u koji će voditi i dječji psiholog i klinički psiholog i pedijatar i pedagog, s djetetom, njegovim roditeljima, odgajateljima ili/ i učiteljima.

18. Kako učitelji mogu doskočiti učenikovom nedostatku pažnje • neobičnim i neočekivanim sadržajima - npr. u nastavi hrvatskog jezika uvesti glazbu,u nastavi matematike ispričati anegdotu,prirodu i društvo organizirati izvan škole,.. • objašnjavanjem svrhe i koristi od učenja nastavnih sadržaja, • uporabom i mijenjanjem različitih aktivnosti - crtanja, pisanja, traženja podataka, podvlačenja,… • uvođenjem tjelesnih aktivnosti, razgibavanja, kraćih vježbi kada pažnja počinje popuštati, • …

19. Važnost obiteljskog okruženja u razvijanju dječje pažnje Na dječju pažnju se može izravno utjecati poticajnim, obiteljskim okruženjem. Djeca trebaju vrijeme i posvećivanje, od roditelja, kako bi se razvijali u potpunosti. O roditeljskoj pažnji ovisi dječja pažnja. Djetetu dnevno trebamo dati barem pola sata svog vremena i ono će biti zadovoljno, ispunjeno i sretno.

20. Kako pomoći djetetu u jačanju pažnje? • Stvaranjem dobrih navika - navikavanjem djece da pripremaju i spremaju svoj školski pribor i radno mjesto, da uče i pišu zadaće uvijek na istom mjestu, navikavanje na urednost: pravovremeno lijeganje i ustajanje, redovito pranje zuba, spremanje obuće, pospremanje igračaka… • Podrškom i organizacijom dnevnih aktivnosti - dijete treba učiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ručka, nakon odmora, i sl.) • Učenjem djeteta kako da upravlja vremenom – pomoći mu da organizira obaveze i učenje nakon škole; pomoć u postavljanju prioriteta

21. Upućivanjem djeteta u metode učenja – podcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje. • Odobravanjem i pohvalom uspjeha – često pohvaliti dijete i dati mu pozitivan poticaj; time pokazati da ste tu za njega, kada god mu zatrebate. • Igranjem - kroz nju dijete uči slijeđenje pravila; roditelji trebaju – ako je moguće, pustiti dijete da se igra do kraja kada je zadubljeno u igru. • Dosljednošću u provođenju pravila - djeca vole predvidivu okolinu; informacije i poticaji koje roditelji daju djeci, trebaju biti u što većoj mjeri jasni i jednoznačni.

22. Kvalitetno provedenim vremenom s djecom – provedeno u razgovoru ( uči razmišljati neovisno , postavljanjem pitanja, bez sugeriranja odgovora ),u kuhanju ručka ili večere, u planiranju i obavljanju kupovine, u čitanju (djetetu koje voli čitati, školske obaveze su mnogo lakše nego onima koji tu naviku i ljubav nisu razvili), vrijeme provedeno uz društvene igre i sport

23. S koliko pažnje im se posvetite s toliko pažnje će opažati svijet oko sebe.

24. Kako poboljšati vještinu održavanja pažnje? U pravilu - što je igra mirnija, strukturirana, pa čak i dosadnija, više se kroz nju trenira pažnja. • Puzzle, slagalice bilo kojeg oblika, bilo kojih dimenzija • Crtanje, kiparenje, rad s glinom, precrtavanje, bojanje - odličan je način da se dijete usmjeri na jednu aktivnost, s puno detalja • Mozgalice – labirinti,... kompjutorske igrice na dječjim portalima

25. Motoričke strukturirane igre - bavljenje strukturiranom fizičkom aktivnošću (treniranje svakog sporta ili plesa) • Pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama - što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano • Vježbe razvrstavanja – igračaka, lego kockica, pomaganje u razvrstavanju posuđa, odjeće , razvrstavanje novčića po vrijednosti, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica itd…

26. Preporučena literatura: • Pažnja! Razvijamo pažnju u igri – igre i vježbe za djecu od 5 do 10 godina, Anastasija Suncov - Planet Zoe, 2010. • Domaća zadaća bez suza, Lee Canter, dr. Lee Hausner - Naklada Kosinj, 2007. • Učimo opažati, Mala škola, Vesela sveznalica - vježbenice za vježbe opažanja i snalaženja u prostoru, razvijanja pažnje i logičkog zaključivanja, Željka Vučinić, FoMa • Iskrica, Radmila Rajka Zeba, FoMa • Vesela škola za radoznalce, J.Kozlov, G.Lazar, FoMa

27. Djeca nikada nisu bila dobra u slušanju odraslih. Ali nikad nisu propustila da ih imitiraju. James Baldwin

28. Što je s pažnjom nas odraslih?... • Pažnja današnjeg čovjeka, uglavnom nehotična i spontana, a tek vrlo rijetko voljna, zbog: • selektivnosti pažnje (tijekom života izgrađujemo posebnu osjetljivost za određene podražaje i na tome ustrajemo) • vremenske ograničenosti pažnje (koliko god se usredotočimo na neki sadržaj, nakon nekog vremena naša pažnja počne opadati)

29. Kao da smo sve što je potrebno već naučili pa se prepuštamo svojim starim navikama i stilu ponašanja. • Ako smo zaista već sve naučili, zar ne bi tada trebali živjeti smislenije, sretnije, ispunjenije, bez kriza, nezadovoljstava, stresova?

30. Uspavana pažnja odraslih • Na životne situacije često nemamo nikakvog utjecaja, ali način kako ih doživljavamo i reagiramo na njih možemo mijenjati. • Skloni smo ponavljati stalno ista ponašanja, činimo stalno jedne te iste greške i ne učimo iz iskustva. Možemo li “obnoviti” svoju pažnju?...

31. Za početak, • uočavati razliku između stanja nehotične, spontane pažnje (naše reakcije su refleksne, uobičajene, dobro poznate nama i okolini; posljedica prepuštanja utjecajima okoline, nesvjesnog, pasivnog "preslikavanja" vladajućih stavova, običaja, vrijednosnog sustava..), i stanja voljne pažnje (osvještavamo vlastito djelovanje, upoznajemo sami sebe, a to nam daje mogućnost da učimo iz iskustva i mijenjamo se) • planirati aktivnosti koje ćemo obaviti sljedećeg dana i osvijestiti ono što nas je ometalo u realizaciji plana – dobra vježba samodiscipline i volje

32. Posvetiti na kraju dana, nekoliko trenutaka razgovoru sa samim sobom, promisliti o onome što smo radili, što smo osjećali, o čemu smo razmišljali, što smo dobro učinili, a što loše. • Kontrolirati svoja emocionalna stanja koja ometaju voljnu pažnju • Pažljivim izborom ljudi s kojima se družimo, razgovora koje vodimo, onoga što čitamo, glazbe koju slušamo, televizijskih emisija koje gledamo, “odgajamo sebe ” prema onome što nas oplemenjuje, obogaćuje, nadahnjuje, čini nas boljima sebi i svojim najbližima.

33. Hvala na Pažnji!

34. Korištena literatura • Kocijan Hercigonja, D., Buljan Flander, G, Vučković, D(1999), Hiperaktivno dijete, uznemireni roditelji i odgajatelji, Jastrebarsko, Naklada Slap • Vasta, R.,Haith, M. M.,Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija, Zagreb, Naklada Slap • Miljković, Rijavec ( 2004.) Bolje biti vjetar nego list, Zagreb, IEP • Deborah M. Plummer ( 2009.) Kako pomoći djeci da izgrade samopoštovanje, Zagreb, Naklada Kosinj • Miljković, Rijavec, Brdar (1993.) Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu?, Zagreb, IEP • Anthony de Mello, (1997.) Minuta mudrosti • Scot Peck, (1993.) Put kojim se rjeđe ide