Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog

1. Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb

2. Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi

3. Malo brojki.... • U RH 19% stanovništva su djeca i mladi do 18. godine • Inozemni podaci - 20-25% djece i adolescenata ima psihičke smetnje • 15% ima psihičke poremećaje • samo jedno od petero djece dobiva adekvatnu psihološku pomoć

4. Zašto djeca ne dobivaju pomoć? • razlog je nedovoljno dobro prepoznavanje psihičkih smetnji od strane odraslih osoba koje okružuju djecu • Neke smetnje su teže prepoznatljive jer: • Djeca imaju manji repertoar ponašanja nego odrasli • Oskudno verbaliziraju emocionalna stanja • Emocije su promjenjive • Dinamičan razvoj – neka ponašanja su očekivana u nekoj dobi – NUŽNO POZNAVANJE RAZVOJNIH NORMI • Ponašanja su ovisna o socijalnom kontekstu

5. - istase psihička smetnja manifestira na različite načine kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se:

6. kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se: poremećaj ponašanja - različiti poremećaji manifestiraju na isti način depresija adhd agresivnost

7. Što ostaje skriveno? • Češće se prepoznaju eksternalizirane poteškoće • Internalizirane poteškoće su češće, ali se teško otkrivaju • Mnogi dječji poremećaji dovode do trajnih posljedica za pojedinca, obitelj i društvo jer narušavaju psihosocijalni razvoj • Većina poremećaja odraslih ima korijene u dječjim poremećajima koji nisu dijagnosticirani ni tretirani... • Još malo brojki...

8. PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE Ingersoll i Previts, 2001.

9. PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE Ingersoll i Previts, 2001.

10. Najčešće smetnje su: • Anksioznost • Depresija • Poremećaji ponašanja • Teškoće učenja

12. Biopsihosocijalni model • umirenje i uznemirenje može krenuti iz svakog sustava i djelovat će na sve sustave! • U dječjoj i adolescentnoj dobi biološki i psihološki sustav sazrijevaju te je stoga socijalni još značajniji nego u odrasloj dobi

13. Kako prepoznati djecu sa smetnjama? • Smetnje se očituju u ponašanju • Nastavnik opaža promjene i/ili odstupanja • Roditelj izražava zabrinutost • Psiholog provodi trijažu

14. Razvojne promjene 10 12 14 16 18

15. TEŠKO JE RAZLIKOVATI: reducirani voljni dinamizmi zbog dep. depresivno dijete se ne smije depresivno i zločesto dijete depresivno i lijeno dijete depresivno i hiperaktivno hiperaktivno i živahno dijete hiperaktivno i zločesto dijete hiperaktivno i manično dijete adolescentna krizu i borderline adolescentna krizu i psihozu kod ADHD je aktivnost neusmjerena psihomotorni nemir zbog dep. ADHD je motiviran “iznutra” ADHD je “oduvijek” prisutan za borderline je potreban faktor vremena kod psihoze uvijek dolazi do poremećaja u socijalnom funkcioniranju

16. Trijaža psihičkih poteškoća kod djece • Trebalo bi je provoditi svake godine • Posebice su značajna prijelazna razdoblja – 5. razred i prelazak u SŠ • 7. i 8. razred – pojačani zahtjevi, pubertet • SŠ – kod djevojaka posebnu pažnju obratiti poremećajima hranjenja

17. Što treba ispitati u trijažnom postupku? • Izvore stresa • Zadovoljstvo sobom kao učenikom • Percepciju roditeljskog zadovoljstva • Prihvaćenost u grupi • Somatizaciju • Anksioznost • Depresivnost • Samopoštovanje • Opće psihopatološke simptome

18. Izvori stresa

19. Istraživanje u jednoj OŠ u Zagrebu • 356 učenika (179 dječaka i 177 djevojčica) • dob - 4. r. (10 godina) – 8. r.(14 godina)

20. Pitali smo djecu... • „Da imaš čarobni štapić, koje bi svoje strahove volio/ljela maknuti?”

21. Instruments: U odgovarajućem stupcu sjenčanjem označi koliko problema imaš sa školom, prijateljima, roditeljima, braćom ili sestrama te izgledom u zadnjih mjesec dana. Ukoliko postoji još neki izvori problema, napiši ga i označi pod nešto drugo.

22. Izvori stresa u djece • ŠKOLA – s dobi sve više 2. roditelji, braća i izgled 3. prijatelji 15% djece je označilo nešto drugo – bolest, izvanškolske aktivnosti, ljubavne probleme..)

24. Zadovoljstvo

25. Istraživanje na velikom uzorku djece i adolescenata SUDIONICI • N=1370 (663-Ž) • 254 iz SŠ (strukovne i gimnazije) • Zagreb, Osijek, Karlovac • Prosjek ocjena na polugodištu • Samoprocjene zadovoljstva sobom kao učenikom i roditeljskog zadovoljstva • Procjena omiljenosti u razredu INSTRUMENTI depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory) anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index) anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children) samopoštovanje – Coopersmith upitnik samopoštovanja

26. Pitali smo djecu i mlade da procjene... Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom? a) zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti b) zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji c) nezadovoljan sam, trebao bi se više potruditi d) nezadovoljan sam, ali nemam volje više se potruditi Što misliš koliko su tobom kao učenikom zadovoljni tvoji roditelji? a) Jako su zadovoljni, stalno me hvale b) Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi c) Ne znam jesu li zadovoljni d) Nezadovoljni su, stalno me kritiziraju Kako se osjećaš u svom razredu? a) izvrsno, imam dobro društvo u razredu b) imam malo prijatelja u razredu c) nemam baš prijatelja u razredu, ali imam izvan razreda (iz drugih razreda ili van škole) d) uopće nemam prijatelja, ali bi volio imati e) nemam prijatelja niti bi ih želio imati Na liniji označi u kojoj se mjeri smatraš omiljenim ili neomiljenim u svom razredu od strane drugih učenika Ja sam Ja sam neomiljen u razredu oomiljen u razredu

27. Zadovoljstvo osobno i roditeljsko • Oko 50% odličnih učenika odgovara: “zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji”, odnosno “Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi” • Samo 9% vrlo dobrih učenika odgovara “zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti” odnosno “Jako su zadovoljni, stalno me hvale” Treba svakako ispitati zadovoljstvo učenika i njihovih roditelja jer je ono prediktor psihičkih smetnji!

28. Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje

29. Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje

30. Tjelesne manifestacije

31. SUDIONICI N=572 Učenici 1.r. SŠ 4 grada (Zagreb, Subotica, Tuzla, Bihać) U svakom gradu jedna gimnazija i jedna strukovna 49% djevojaka INSTRUMENTI: depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory) anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children) anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index) psihopatološki simptomi (CORE-YP) tjelesne manifestacije stresa (silueta ljudskog tijela) Međunacionalno istraživanje

32. Gdje u tijelu osjećaš stres? Kada ljudi osjećaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah možemo osjećati u različitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjećaš strah. Pred tobom je crtež ljudskog tijela. Označi (sjenčanjem) na tom crtežu sva mjesta na tijelu na kojima osjećaš strah.

33. % • viša • depresivnost • anksioznost • anksiozna osjetljivost • opća psihopatologija • niže • samopoštovanje M=2.1; SD=1.3 Nema spolnih razlika

34. Gdje u tijelu osjećaš strah/stres?

35. Opći psihopatološki simptomi

37. CORE-YP • Nastao u Velikoj Britaniji • Postoje različite verzije (odrasli, skraćene forme, za djecu...) • Ateorijski • Preporuka za korištenje u školskom okruženju i u savjetovalištima • Pogodan za praćenje • Inovativan način prijevoda

38. Preliminarni rezultati na uzorku15-godišnjaka (N=570) • Cronbach alpha= 0.79 • MDjevojčice=13.7; SD=6.2 • MDječaci=11.4; SD=6.1

39. Zadovoljstvo sobom i CORE-YP

40. POSTUPCI KLINIČKE PROCJENE • intervju • opažanje • ljestvice procjene ponašanja i doživljavanja • testovi inteligencije • testovi specifičnih sposobnosti • upitnici ličnosti • projektivni testovi

41. Specifičnosti psihološke procjene djece u odnosu na procjenu odraslih • razvojna perspektiva - prepoznavanje onih oblika ponašanja koje se smatra primjerenim za određeno razvojno razdoblje, ali znakom poremećaja u drugoj životnoj dobi • postojanje problema ne uočavaju sama djeca već ih upućuju drugi • maturacijske razlike između djece utječu na način izražavanja simptoma, te ih je teže klasificirati • ograničenje uporabe nekih metoda

42. 1. Procjena problema zbog kojeg dijete dolazi utvrđivanje socijalnog konteksta - tko vidi problem, zašto baš sada traže pomoć, emocije roditelja kada govore o problemu koji čimbenici su ga potaknuli, koji ga održavaju učestalost, situacijska specifičnost Faze psihološke procjene djece

43. 2. Ispitivanje djeteta - procjena općih područja razvoja razvojni status (motorički, kognitivni, govorni, socijalni, emocionalni) roditelji i obitelj (osobine ličnosti, bračni status, stilovi roditeljstva) okolina (stres, SES) zdravstveni status (članovi obitelji, kronične bolesti, perinatalna povijest) Faze psihološke procjene djece

44. 3.analiza podataka i interpretacija nalaza odgovori na pitanja postavljena tijekom procjene utvrđivanje područja za intervencije preporuke za roditelje (što realističnije za kontekst u kojem dijete živi) Faze psihološke procjene djece

45. Anamneza • obitelji (dob, obrazovanje, zdravlje, interakcije, privrženost) • razvojni miljokazi (hranjenje, spavanje, socijalne interakcije) • zdravlje, medicinska povijest • vrtić, škola (odnosi s vršnjacima, postignuće) • smetnje ponašanja i emocionalne smetnje

46. Specifičnosti intervjua • komunikacija prilagođena dobi djeteta • smanjivanje i prevladavanje straha • specifične tehnike: razgovor o crtežu, nadopunjavanje rečenica, nadopunjavanje priče, razgovor o hipotetskom problemu, korištenje igre • zaključivanje: sumirati, informirati o daljnjim koracima, pitati za mišljenje

47. Testiranje • uspostavljanje odgovarajućeg odnosa • promatranje ponašanja • poticanje • izbjegavanje frustracije • očuvati djetetovo samopoštovanje • uspostaviti i održati dobar odnos s roditeljima

48. Opažanje ponašanja • prilagodba testovnoj situaciji • reakcije na pogreške i uspjehe • način rada • govor • opće raspoloženje i socijabilnost • razina tjeskobe • distraktibilnost

49. Interpretacija nalaza • zaključak u smislu odgovora na razlog dolaska - dijagnoza ili prisutnost elemenata određenog poremećaja, stupanj oštećenja ili poboljšanja, preporuka za daljnju obradu, tretman ili rehabilitaciju • interpretacija nalaza roditeljima - informiranje, savjetovanje, konkretne upute

50. PRIMJERI Dječak (11) dolazi u pratnji oca zbog školskog neuspjeha. Polazi 5. razred, na polugodištu je imao više negativnih ocjena. Kod kuće mu pomažu u učenju. Osim poteškoća u savladavanju školskog gradiva, nema drugih problema. Mladić (17) dolazi u pratnji majke zbog smetnji ponašanja. Majka ga opisuje kao oduvijek nemirnog i neposlušnog, a sada i zbog malih nesuglasica dolazi do velikih ispada (prijeti ukućanima, razbija ili bude auto-agresivan i sl.) Dječak (11) dolazi u pratnji majke. Djeluje uplašeno. Izložen je zlostavljanju nekolicine dječaka već duže vrijeme. O tome nije nikome govorio i prije neki dan je sjedio na prozorskoj dasci i razmišljao o samoubojstvu. Tek je tada priznao roditeljima koji su obavijestili školu. Nakon intervencije škole osjeća se lošije. Djevojka (12) dolazi u pratnji majke zbog poteškoća u vidu kompulzivnih radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). Prije izraženo pranje ruku oko 30ak puta na dan. U školi i pred drugom djecom kontrolira prisile, katkad ih kasnije «odradi».