1 / 16

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ Perspektiva socijalnog rada

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ Perspektiva socijalnog rada. . mr.sc.Iva Prpić, dipl.soc.rad Pomoćnica ministrice Ministarstvo socijalne politike i mladih. Sadržaj. Socijalna skrb Djelatnost socijalne skrbi Korisnici pomoći u socijalnoj skrbi Financiranje sustava

akina
Download Presentation

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ Perspektiva socijalnog rada

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJPerspektiva socijalnog rada . mr.sc.Iva Prpić, dipl.soc.rad Pomoćnica ministrice Ministarstvo socijalne politike i mladih

  2. Sadržaj • Socijalna skrb • Djelatnost socijalne skrbi • Korisnici pomoći u socijalnoj skrbi • Financiranje sustava • Djelatnici/ice u sustavu • Korisnici u domovima socijalne skrbi te ostalnim oblicima skrbi • Pogled unatrag • Kamo idemo? • Vaša pitanja, iskustva... 

  3. Socijalna skrb • Termin koji označava sustav usluga i prava namijenjenih određenim ugroženim i ovisnim socijalnim skupinama (djeca, starije i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom). Socijalna skrb služi prevladavanju rizika (stari vs.novi rizici). • Razlikujemo novčane transfere (“socijalna pomoć” - skup naknada kojima je cilj zajamčiti minimalnu razinu opstanka ljudima koji su ostali bez životnih sredstava (financirane iz poreznih prihoda i temelje se na provjeri dohotka ili imovine) od usluga. • Usluge mogu biti institucionalne i izvaninstitucionalne. • Trendovi: deinstitucionalizacija, pružanje usluga u zajednici, ciljanje naknada, provjera imovine (prihodovni vs. imovinski cenzus), decentralizacija, europeizacija...

  4. Zakon o socijalnoj skrbi (NN,33/12) • Socijalna skrb je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koji uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. • Socijalna skrb u Republici Hrvatskoj provodi se na načelima supsidijarnosti, pravičnosti, slobode izbora i dostupnosti, individualizacije, uključivanja korisnika u zajednicu, pravodobnosti, poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika, zabrane diskriminacije, informiranosti o pravima i uslugama, sudjelovanja korisnika u donošenju odluka, tajnosti i zaštiti osobnih podataka, privatnosti te podnošenja pritužbi.

  5. Djelatnost socijalne skrbi • Osnivači ustanova: RH, JLRS, neprofitne organizacije, vjerske zajednice, druge pravne i fizičke osobe • 11 domova socijalne skrbi za djecu s poremećajem u ponašanju • 22 doma socijalne skrbi i druge pravne osobe koje skrbe o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi (14 državnih domova , 2 nedržavna doma i 6 drugih pravnih osoba (vjerske zajednice i udruge). • 51 pružatelj usluga za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom i to 28 državnih, 12 nedržavnih domova, te 11 pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. • 28 domova socijalne skrbi, uključujući 18 državnih te 10 privatnih domova za osobe s mentalnim oštećenjema. • 139 domova za starije i nemoćne osobe (3 državna doma, 45 županijskih te 91 privatnih)te 202 obiteljska doma

  6. 9 prihvatilišta za beskućnike • 18 skloništa za žrtve nasilja • 2 skloništa za žrtve trgovanja ljudima • 4 doma ili drugih pravnih osoba za ovisnike o alkoholu i opojnim drogama • 80 centara za socijalnu skrb, 38 podružnica, od toga 11 u Zagrebu • 19 obiteljskih centara • Ministarstvo socijalne politike i mladih- upravni nadzor, inspekcijski nadzor, drugostupanjsko tijelo, donošenje zakonodavnog okvira, podzakonskih propisa, strategija i politika.

  7. Ministarstvo socijalne politike i mladih • Uprava za socijalnu politiku i podršku obitelji • Uprava za odrasle osobe i osobe s invaliditetom • Uprava za mlade, međunarodne poslove i poslove Europske unije • Samostalni odjel za udruge, humanitarnu pomoć i volonterstvo • Samostalna služba za upravni i inspekcijski nadzor, predstavke i pritužbe i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti

  8. Financiranje sustava • U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za novčane pomoći (osim prava na pomoć za troškove stanovanja), socijalne usluge, sredstva za rad ustanova kojima je osnivač RH, ulaganje u infrastrukturu, informatizaciju… • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osiguravaju pomoć za troškove stanovanja i ogrijeva. • Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga prihvatilišta za beskućnike . • Državni proračun financira 95 % izdataka, a 5 % od vlastitih prihoda (korisnika/ica,donacija,gosp.djelatnosti...). • Ukupan trošak za novčane transfere i usluge čini 55,7 %, plaće djelatnika/ica 27,7 %, ostatak mater.troškovi i investicije) • Ukupan udio u BDP-u 0,81 % (2011.)

  9. Djelatnici/ice u sustavu • U CZSS radi ukupno 2013 osoba ( od toga su 1483 stručni radnici/ice , a 530 administrativni, pomoćni...). Socijalnih radnika/ica ima 975, pravnika /ica 226, psihologa/inja 156, socijalnih pedagoga/inja 50, edukacijskih rehabilitatora/ica 26...) • U domovima socijalne skrbi čiji je osnivač RH radi ukupno 4 613 osoba ( od toga su 1554 administrativni i pomoćni, 33 %). Socijalnih radnika/ica ima 162, edukacijskih reahabilitatora/ica 471, psihologa/inja 78, medicinskih sestara 500, njegovatelja/ica 677...) • U domovima socijalne skrbi čiji osnivač nije RH radi ukupno 6 332 osobe ( od toga su 2 790 administrativni i pomoćni, 44 %). Socijalnih radnika/ica ima 147, edukacijskih rehabilitatora/ica 38, psihologa/inja 13, medicinskih sestara 1206, njegovatelja/ica 1564...) • Popunjenost normativa stručnih radnika u CZSS iznosi 76,5 % • Domovi: RS-100,3 %, PUP-89,7%, MO-80%, ITO-96%

  10. Korisnici/e u domovima socijalne skrbi te ostalim oblicima skrbi • Domovi za djecu bez odgovarajuće RS:1 117 djece • Domovi za djecu s PUP-om: 972 • Domovi za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima: 5 805 ( od toga stalni smještaj 2 848) • Domov i za osobe s mentalnim oštećenjima : 4 039 • Domovi za starije i nemoćne osobe : 15 396 • Udomiteljske obitelji: 5 304 osobe-djeca 1 856, odrasli 3 448 (najviše starijih i nemoćnih te osoba s mentalnim oštećenjima). • Organizirano stanovanje: 380 osoba ( djeca i odrasli) • Usluge rane intervencije : 448 • Usluga stručne pomoći u obitelji: 336 • Dnevni boravak: 3 179

  11. Pogled unatrag • Proveden Projekt razvoja sustava socijalne skrbi financiranog sredstvima Svjetske banke od 2006. do 2009. god (upitna realizacija te učinci, npr. informatizacija sustava) • Potpisan Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (engl. Joint Inclusion Memorandum ) u ožujku 2007. godine od strane VRH i EK. • Potpisana Konvencija o pravima osoba s invaliditetom 2007.godine • Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011.-2016. • Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi 2011-2016.(2018)-ciljevi: 20 % djece bez RS u instituciji, smanjiti stalni smještaj za 40 % za djecu i mlade s PUP-om te djecu s teškoćama u razvoju, za 30 % stalni smještaj odraslih osoba s invaliditetom te 20 % za osobe s mentalnim oštećenjima.

  12. Kamo idemo iliti prioriteti… • Povećati djelotvornost sustava socijalnih pomoći tj. ciljanost transfera: u tijeku je izrada Zakona o socijalnoj skrbi • Informatizacija sustava socijalne skrbi u tijeku • Promjene Obiteljskog zakona u dijelu odnosa roditelja i djece kao i instituta skrbništva (veliki uspjeh-Zakon o registru birača) • Izrada Zakona o inkluzivnom dodatku za osobe s invaliditetom • Priprema jedinstvenog tijela vještačenja za osobe s invaliditetom • Socijalno planiranje • Donošenje strateškog dokumenta o obiteljskoj politici

  13. Kamo idemo iliti prioriteti… • Zaustaviti trendove institucionalizacije, te provesti deinstitucionalizaciju i transformaciju domova socijalne skrbi-izrađeni operativni planovi, prijavljen projekt transformacije CZR „Stančić” i CRZ „Zagreb” • Transformacija domova u Centre za pružanje usluga u zajednici (podrška udomiteljima) • Odobren IPA projekt “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”. Podrška tima stručnjaka iz Oxford Policy Managenta uz suradnju s Udrugom za promicanje inkluzije i Udrugom za inicijative u socijalnoj politici • Redefiniranje sustava pomoći u kući za starije osobe • Stavljanje u uporabu državne imovine-stanovi za azilante, neovisno stanovanje...

  14. Hvala na pozornosti! iva.prpic@mspm.hr

More Related