1 / 28

Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj

Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj. Zakonska osnova zdravstvene zaštite. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 85/06)

isleen
Download Presentation

Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj

  2. Zakonska osnova zdravstvene zaštite • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 85/06) • Ovim se Zakonom uređuju načela, mjere, način provođenja te organizacija zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite te sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti

  3. Definicija zdravstvene zaštite • Zdravstvena zaštita u smislu ovoga Zakona obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju

  4. Trenutni nedostaci sustava • Pravna i sadržajna usmjerenost primarno ka bolesti, a premalo zdravlju • SZO unazad desetak godina sugerira prenošenje odgovornosti i brige za zdravlje na vlade, parlamente, ali i jedinice lokalne samouprave, poduzeća i građane

  5. Prava i obveze građana • Građani imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja u skladu sa zakonskim propisima • Građani su dužni voditi brigu o vlastitu zdravlju, ukazivati prvu pomoć u skladu sa svojim znanjem, trebaju sudjelovati u zdravstveno-preventivnim djelatnostima i ne smiju ugrožavati zdravlje drugih

  6. Načela zdravstvene zaštite • Proizlaze iz želje za zadržavanjem socijalnog pristupa organizaciji zdravstva (nasuprot tržišnim) • Sveobuhvatnost – Ustav RH jamči svakom građaninu pravo na zdravstvenu zaštitu • Kontinuiranost – zdravstvena zaštita kroz cijeli život • Dostupnost – raspored zdravstvenih ustanova

  7. Načela zdravstvene zaštite • Primarna zdravstvena zaštita je temelj cjelokupnog sustava • Treba rješavati gotovo 90% zdravstvene problematike • Provodi prevenciju, dijagnostiku i liječenje • Privatizacija treba doprinijeti stimulaciji i konkurentnosti što bi trebalo rezultirati podizanjem kvalitete zdravstvene zaštite

  8. Organizacija zdravstvene zaštite • Primarna, sekundarna i tercijarna razina zaštite • Struktura organizacije primarne zaštite prema britanskom modelu tzv. obiteljskog liječnika uz određene modifikacije koje poštuju domaće specifičnosti • Zdravstvene ustanove za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini su domovi zdravlja

  9. Organizacija zdravstvene zaštite • Dom zdravlja u svom sastavu mora imati obiteljsku (opću) medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, dojenčadi i predškolske djece i starijih osoba, zaštitu mentalnog zdravlja i patronažnu zdravstvenu zaštitu • Dom zdravlja na svom području mora osigurati i hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, zdravstvenu njegu, palijativnu skrb bolesnika, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, ako obavljanje tih djelatnosti nije drukčije organizirano

  10. Organizacija zdravstvene zaštite • Zdravstvena zaštita na sekundarnoj razini organizira se u obliku poliklinika i bolnica • Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja • Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika • Djelatnost se obavlja u općim i specijalnim bolnicama

  11. Organizacija zdravstvene zaštite • Opća bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije te ginekologije i porodiljstva i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni • Ako u gradu opće bolnice bolničku djelatnost obavlja i specijalna bolnica za dječje bolesti, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo, opća bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo

  12. Organizacija zdravstvene zaštite • Specijalna bolnica jest zdravstvena ustanova za specijalističko-konzilijarno i bolničko liječenje određenih bolesti ili određenih dobnih skupina stanovništva • Na ovoj razini Zakon prepoznaje i lječilišta kao zdravstvene ustanove u kojima se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalistička i bolnička rehabilitacija

  13. Organizacija zdravstvene zaštite • Djelatnost na tercijarnoj razini se provodi u klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima • Klinika jest zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja obavlja najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz neke specijalističko-konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi nastava visokih učilišta i provodi znanstvenoistraživački rad za djelatnost za koju je osnovana

  14. Organizacija zdravstvene zaštite • Klinički zavod jest dio zdravstvene ustanove koji obavlja djelatnost dijagnostike • Klinička bolnica jest opća bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna medicina, kirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodiljstvo) nose naziv klinika kao i najmanje još dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike

  15. Organizacija zdravstvene zaštite • Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa medicinskog, stomatološkog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

  16. Organizacija zdravstvene zaštite • U kliničkim ustanovama organizira se nastava za studente visokih učilišta te dodiplomska i poslijediplomska nastava • Kliničke ustanove ovlaštene su i obvezne organizirati i provoditi specijalističko usavršavanje i usavršavanje iz područja užih specijalnosti zdravstvenih radnika

  17. Organizacija zdravstvene zaštite • Zakon prepoznaje kao zasebne subjekte i zdravstvene zavode i to: državne zdravstvene zavode i zavode za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave • Državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i znanstvenoistraživačkih zdravstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti Republike Hrvatske na području javnozdravstvene djelatnosti, medicine rada, transfuzijske medicine te mentalnog zdravlja

  18. Organizacija zdravstvene zaštite • Državni zdravstveni zavodi su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje i Hrvatski zavod za toksikologiju

  19. Organizacija zdravstvene zaštite • Posebne organizacijske cjeline koje Zakon definira su referentni centri i nacionalno zdravstveno vijeće • Referentni centar pored svoje osnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane uz primjenu i praćenje jedinstvene doktrine i metodologije u prevenciji, dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji bolesti u području za koje je osnovan

  20. Organizacija zdravstvene zaštite • Referentni centar prati, proučava i unapređuje stanje u području za koje je osnovan • Pruža stručno-metodološku pomoć edukacijom i drugim oblicima diseminacije znanja u području • Utvrđuje doktrinarna mjerila za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju bolesti u području • Daje ocjene i mišljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene zaštite za koje je nadležan • Sudjeluje u planiranju, praćenju i procjeni istraživanja i poticaju primjene rezultata istraživanja u području • Prati stručno usavršavanje zdravstvenih radnika

  21. Organizacija zdravstvene zaštite • Nacionalno zdravstveno vijeće broji devet članova koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor • Sastoji se od istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi proučavanja zdravstvenih problema, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku Hrvatsku

  22. Prava građana u ostvarenju zaštite • Usklađenost s Europskom poveljom o pravima bolesnika • Jednaka usluga, izbor liječnika primarne razine, aktivnija uloga u dijagnostici i liječenju (izbor ili odbijanje postupaka) • Pravo na detaljnu informiranost o mogućim ishodima i rizicima postupaka • Pravo žalbe ili pritužbe upravama ustanova, pravo promjene liječnika

  23. Obveze ustanova • Informiranje bolesnika o objektivnim rizicima • Traženje pismene suglasnosti za invazivne dijagnostičke ili terapijske zahvate – otklanjanje mogućih pravnih posljedica potencijalnih komplikacija

  24. Struktura vlasništva u zdravstvenom sustavu • Vlasništvo nad postojećim ustanovama • Regulira se osnutak novih i otvaranje privatne liječničke prakse • Primarna zaštita (domovi zdravlja) su u vlasništvu županija – osigurava se utjecaj lokalne uprave na zdravstvenu zaštitu prema preporukama SZO • Županijama se određuje provedba privatizacije prema budućim podzakonskim aktima – prilagodba budućim gospodarskim prilikama

  25. Struktura vlasništva u zdravstvenom sustavu • Vlasništvo nad bolničkim ustanovama je regulirano na dvojak način • Kliničke bolnice su postale državno vlasništvo – zadržava se državna kontrola i odgovornost nad ustanovama koje služe i edukaciji zdravstvenih djelatnika • Opće i specijalne bolnice su postale županijsko vlasništvo – poštuje se specifičnost pojedinih područja (povećanje zdravstvenog standarda iznad minimuma kojeg garantira država)

  26. Upravljanje zdravstvenim ustanovama • Upravno vijeće • Većinski broj članova imenuje vlasnik, a dva su člana iz redova radnika ustanove • Upravno vijeće je nadređeno ravnatelju • Stručno vijeće je savjetodavno tijelo ravnatelju ustanove koje razmatra sva pitanja od interesa za struku

  27. Zdravstveni radnici • Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke • Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja

  28. Zdravstveni radnici • Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici visoke, više i srednje stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom ministarstva nadležnog za zdravstvo • Odobrenje za samostalan rad jest javna isprava koju prema posebnome zakonu izdaje (nakon dobivenog uvjerenja zdravstvenog radnika o položenom stručnom ispitu), obnavlja i oduzima nadležna komora • Odobrenjem za samostalan rad zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci

More Related