Studij slučaja : Budžetiranje orjentisano na učinke u Sloveniji – Dosadašnja dostignuća i prepreke

1. Studij slučaja: Budžetiranje orjentisano na učinke u Sloveniji – Dosadašnja dostignuća i prepreke Mateja Bizilj Ministarstvo finansija, Republika Slovenija Tbilisi, 28. Jun, 2007. godine

2. Preduslovi • Ekonomska klasifikacija, usklađena sa GFS-om 1986. god, uvedena je 1999. god. u državnom budžetu, kao i budžetima lokalnih samouprava. • Tokom 2000. god, jedinstvena ekonomska klasifikacija je uvedena za cjelokupni sektor državne uprave. • Osnovna jedinica budžetskog planiranja i izvršenja bila je budžetska stavka, koja predstavlja kombinaciju ekonomske i programske klasifikacije. Struktura budžeta je izgledala ovako:

3. BUDŽETSKA STAVKA EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

4. Uvođenje Programske Klasifikacije • Uspostavljanje programske klasifikacije započeli smo 1999. god • Ministarstvo ekonomije je bilo prvo pilot ministarstvo. • Polazne osnove u izradi programske klasifikacije: • COFOG-ova funkcionalna klasifikacija, • Model Švedske (twinning program sa Ministarstvom finansija Švedske), • Povezivanje sa programskim klasifikacijama komisija i parlamenta.

5. Prije uvođenja programske klasifikacije, uveli smo grupisane stavke budžeta. • Ovaj pristup je korišćen samo za 2000. godinu. • Grupisane stavke budžeta : 1 – Rukovodstvo i administracija 2 – Finansiranje javnih usluga 3 – Programi 4 – Upravljanje javnim dugom, kamate i rezerve • Svaka budžetska stavka je klasifikovana u jednu od ovih grupa

6. Nakon polugodišnjeg rada sa Ministarstvom ekonomije, ovo ministarstvo je izgubilo interesovanje za programski budžet, i nije željelo dalju saradnju sa Sektorom budžeta. • Nova inicijativa: Januar 2000.godine – počinjemo ponovo sa sljedećim pilot ministarstvima: • Ministarstvo obrazovanja i sporta • Ministarstvo saobraćaja i komunikacija • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ishrane • Ministarstvo za zaštitu životne sredine i uređenje prostora • Ministarstvo finansija • Kod ovih pilot ministarstava koristili smo pristup od dna ka vrhu.

7. Planirani pristup: • Detaljno ispitivanje svih aktivnosti i projekata ministarstva • Klasifikacija ovih aktivnosti, po funkcionalnoj klasifikaciji • Uspostavljanje misije ministarstva • Uspostavljanjeniza programa u skladu sa misijom • Definisanje zadataka svakog programa

8. Planirani pristup 6. Opis svakog programa 7. Povezati aktivnosti i projekte unutar svakog programa 8. Razmotriti aktivnosti i projekte koji se ne uklapaju ni u jedan od programa 9. Postaviti ciljane outpute za svaku aktivnost ili projekat 10. Postaviti inpute koji su potrebni za svaku aktivnost i projekat (finansijski i fizički) 11. Pripremiti nacrt budžeta za usvojenu programsku strukturu

9. Otkrili smo da nam je za ovaj pristup potrebno previše vremena. • Konačno, MF definiše područja trošenja i glavne programe. • Ministarstva su obavezna da definišu svoje podprograme. • Posljedica programske klasifikacije ogledala se u povećanju broja potrošačkih jedinica. • Maja 2000, izdali smo Pravilnik o funkcionalno - programskoj klasifikaciji troškova državnog budžeta. • Budžet za 2001. godinu je pripremljen po novoj klasifikaciji.

10. Karakteristike programske klasifikacije: • Definisali smo 23 vrste troškovnih oblasti za 95 glavnih programa. • Troškovne oblasti i glavni programi su objavljeni u Službenom listu. Podprogrami su objavljeni u Smjernicama za budžet. • Troškovne oblasti i glavni programi se mogu primijeniti od strane više ministarstava. • Podprogram se može primijeniti od strane samo jednog ministarstva. • Administrativni rashodi (plate …) su objedinjeni u administrativnim podprogramima.

11. Struktura programske klasifikacije TROŠKOVNE OBLASTI GLAVNI PROGRAMI PODPROGRAMI AKTIVNOSTI PROJEKTI 2-koda 4-koda 8-kodova Aktivnosti i projekti (još uvijek) nisu uvedeni kao dio programske klasifikacije.

12. Primjer: 11 POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBOLOV 1102 Reforma poljoprivrede i kvaliteta proizvodnje hrane 11022301 Mjere stabilizacije tržišta (politika cijena) 11022302 Poljoprivredno-ekološki programi 11022303 Prestrukturiranje poljoprivrede i kvaliteta proizvodnje hrane 11022304 Razvoj ruralnih područja

13. Struktura podprograma: Troškovna oblast Serijski broj podprograma 14022103 – Stimulacija biznisa Osnovni program Ministarstvo

14. Struktura budžeta: PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA BUDŽETSKA STAVKA EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

15. Problemi uvođenja programske klasifikacije: • Ministarstva su željela da postave podprograme koji bi odražavali ekonomsku, a ne programsku klasifikaciju (na primjer: investicije u bolnice itd.). • Ministarstva su željela programsku klasifikaciju po institucijama (svako ministarstvo bi imalo svoj glavni program ili troškovnu oblast). • MF je željelo da Vlada usvoji listu koordinatora (odgovornih za učinke) po troškovnim oblastima i glavnim programima. Ovo je bilo važno u slučajevima gdje više ministarstava sprovodi program.Lista koordinatora nikada nije usvojena.

16. Struktura obrazloženja budžeta:

17. Struktura obrazloženja završnog računa je ista!

18. Revizija • Od 2003. god, Revizija, u okviru kontrole završnog računa državnog budžeta, vrši procjenu i izvještavanje o ciljevima i indikatorima za odabrane podprograme. • Nalazi Revizije: • Planirani ciljevi i indikatori nisu konkretno ili jasno dati, • Indikatori ne daju očekivanu vrijednost, • Hijerarhija indikatora nije razumljiva (raznovrsnost podprograma), • Presudni momenat programskog budžeta je definicija ciljeva, mjera tih ciljeva, kao i izvještavanje o rezultatima.

19. U toku 2004 , Revizija je dala procjenu tačnosti i efikasnosti primjene 18 odabranih podprograma. • Procjena se odnosila na: • Tačnost i efikasnost planiranja, • Tačnost i efikasnost primjene, • Tačno, adekvatno i dovoljno izvještavanje o izvršenim zadacima i postignutim rezultatima. Source of data: Court of Audit, presentation by Mira Bitenc

20. Razvoj od 2004. godine do danas • U toku 2005, Vlada je uspostavila radnu grupu za razvoj programskog budžeta, sa definisanim zadacima, do kraja 2008. godine. • MF je pregovaralo sa Ministarstvom obrazovanja i sporta, Ministarstvom rada, porodice i socijalnog staranja, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ishrane, i Ministarstvom za zaštitu životne sredine i uređenje prostora, kako bi se poboljšalo informisanje o učincima. • Uvedene su promjene u programskoj klasifikaciji. • MF je pripremilo nove smjernice za definisanje ciljeva i indikatora. • U toku 2005, MF organizuje kratku obuku za ministarstva. • Programska klasifikacija se uvodi za lokalne samouprave.

21. Trenutna situacija • Pregovori sa odabranim ministarstvima su prekinuti. Ministarstva su pokazala nezainteresovanost za saradnju u vidu detaljnih diskusija o načinima za jačanje orjentacije zasnovane na učincima. • Ponekad, programska klasifikacija nije najbolji način za klasifikovanje projekata. • Informacija o učinku se ne koristi u procesu pripreme budžeta, uopšte. • Radna grupa je prestala sa radom.

22. Naredni koraci • Nedvosmisleno angažovanje Kabineta u nastavku reforme. • Izrada realističnog plana aktivnosti. • Motivisanje ministarstava i služenika MF, kako bi jačali rad na budžetu zasnovanom na učincima. • Izrada IT podrške neophodne za praćenje indikatora učinka.