1 / 20

Pozitivno poslovanje u zdravstvenom sustavu

Pozitivno poslovanje u zdravstvenom sustavu. Prof. dr. Rajko Ostojić, dr. med. Ministar zdravlja. Pozitivno poslovanje zdravstva – postoji li razlog za optimizam?. Učinjen je značajan pomak u podmirivanju dospjelih obveza (sukladno Zakonu o rokovima ispunjenja novčanih obveza ( N.N . 125/11))

sirius
Download Presentation

Pozitivno poslovanje u zdravstvenom sustavu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pozitivno poslovanje u zdravstvenom sustavu Prof. dr. Rajko Ostojić, dr. med. Ministar zdravlja

  2. Pozitivno poslovanje zdravstva –postoji li razlog za optimizam? • Učinjen je značajan pomak u podmirivanju dospjelih obveza (sukladno Zakonu o rokovima ispunjenja novčanih obveza (N.N. 125/11)) • Posljednjih mjeseci u državnim bolnicama (kliničkim ustanovama) bilježi se pozitivan trend smanjenja ukupnog duga u odnosu na prethodnu godinu • Gotovo sve državne bolnice prestale su generirati nove dugove!!!

  3. KB Dubrava: ukupne i dospjele obveze * ZAKON O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA (NN 125/11)

  4. KBC Rijekaukupne i dospjele obveze (razdoblje: 1-10.2012.g) NAPOMENE: 1. Sanacija obveza starijih od 360 dana od strane HZZO-a u srpnju 2012.g, u iznosu od 29.965.541 kuna. 2. Ukupne obveze: su manje u odnosu na siječanj za 10,32%, ako se izuzme efekt sanacije veće su za 1,23% 3. Dospjele obveze: su veće u odnosu na siječanj za 10,71%, odnosno ako se izuzme efekt sanacije za 32,99%, razlog: ugovaranje sa rokom plaćanja 60 dana 8. Naturalni pokazatelji: broj hospitalnih pacijenata na razini 2011. godine, broj polikliničkih pregleda +2% u odnosu na 2011.godinu 9. Broj zaposlenih: manji u odnosu na 31.12.2011.g za 3,55% (125 djelatnika)

  5. Ukupne i dospjele obveze

  6. Mjesečni iskazani gubitak korigiran za iznose primljenih asignacija i troškova neplaćene nabavke opreme iz Državnog proračuna

  7. Pozitivno poslovanje u korelaciji sa stanjem listi čekanja Tijekom 2012. godine evidentirano je značajno smanjenje listi čekanja za pojedine zdravstvene usluge: • CT- KBC Zagreb (5 dana), KBC Split (46 dana), KB Dubrava (30 dana) – uvođenje CT dijagnostičke obrade na CT- simulatoru • MR – KB Merkur (44 dana), KBC Split (75 dana) • Holter – KBC Zagreb (18 dana), KB Dubrava (27 dana) • Endoproteza kuka – KBC Zagreb (68 dana), KB Merkur (65 dana), Klinika Lovran (150 dana) • Endoproteza koljena - KBC Zagreb (65 dana), Klinika Lovran (150 dana) • Operacija očne mrene – KBC Zagreb (120 dana), KB Dubrava (185 dana)

  8. KB Dubrava – liste čekanja na operaciju očne mrene • povećanje iskorištenosti operacijskih dvorana u poslijepodnevnim terminima • selektivno povećanje limita

  9. Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama Spajanje ustrojstvenih jedinica ( racionalizacija troškova i osnaživanje uloge i odgovornosti čelnika ustrojbenih jedinica ) Program on-line kontrola odsustva s posla i evidencije rada kroz centralni informacijski sustav Dnevno monitoriranje listi čekanja Izrada i implementacija kratkih uputa za liječenje najčešćih kliničkih sindroma Uvođenje jedinične terapije na ime pacijenta Povjerenstvo za praćenje potrošnje lijekova - racionalizacija potrošnje lijekova Novi način raspodjele sredstava prihodovanih od kliničkih ispitivanja - značajan iznos će se usmjeriti u svrhu edukacije djelatnika.

  10. Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama • Primjena postupka javne nabave u svrhu racionalizacije materijalnih troškova - snižavanje nabavne cijene procesom otvorenih specifikacija u javnim nabavama • Model prezentacije algoritama za pojedine postupke sa ciljem racionalizacije troškova liječenja • Analiza mjesečnog poslovanja po djelatnostima s predstojnicima klinika, zavoda i jedinica (fakturirano, utrošeno lijekova, materijala / broj zaposlenih) • Reorganizacija rada - uvođenje poslijepodnevnih ambulanti

  11. Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama • KBC “S. milosrdnice”: Provedbom postupka javne nabave za fiksnu telefoniju izabran je najpovoljniji novi operater - mjesečni troškovi smanjeni za 30 %. • KBC Osijek: smanjenje potrošnja lijekova, zatezne kamata, troškova prijevoza za zaposlene • KBC Zagreb: SMS obavještavanje pacijenata o terminu pregleda (MR) smanjilo potrebu neposrednog kontakta za > 60%; kontrola ispisa – ušteda tonera za 40%; Uvedena IP telefonija, kontrola telefonskih računa, unatoč povećanju broja priključaka – trošak smanjen za 25% • KBC Rijeka: Praonica rublja - racionalizacija radnog vremena: ukinuti rad nedjeljom i noćna smjena; smanjen broj djelatnika

  12. Pozitivno poslovanje zdravstva – pogled u budućnost „Member States should strengthen national budgetary frameworks, enhance thequality of public expenditure and improve the sustainability of public finances through… reform of age-related publicexpenditure, such as health spending” Europe 2020, Integrated guidelines for the economic and employment policies of the Member States (Guideline 1) Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. utvrđuje prioritetne mjere kojima će se povećati djelotvornost sustava uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite

  13. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Razvoj informatizacije i e-zdravstva • Povezivanje svih IT sustava u zdravstvu • Uspostavljanje IT sustava za praćenje zdravstvene statistike i analizu podataka (businessintelligence) • Izgradnja IT potpore objedinjenoj nabavi i ostalim zajedničkim procesima bolničkog i čitavog zdravstvenog sustava • Integracija telemedicine u službu hitne medicinske pomoći i druge zdravstvene djelatnosti

  14. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa • Vertikalna mobilnost - definiranje kompetencija i omogućavanje preuzimanja zadataka u skladu s višom razinom postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika (taskshifting) • Horizontalna mobilnost – preraspodjela unutar regionalnih mreža ustanova (prema Strateškom planu razvoja ljudskih resursa, u izradi) • Odobravanje specijalizacija prema jasno dokumentiranim potrebama u mreži javne zdravstvene službe

  15. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Jačanje upravljačkih kapaciteta • Izobrazba upravljačkog kadra • Razdvajanje organizacijsko-financijskog i medicinskog upravljanja • Uspostavljanje odjela za analitiku, planiranje i projekte EU-a

  16. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Reorganizacija zdravstvenih ustanova • Poticanje grupnih praksi u PZZ • Master plan bolnica: • Udruživanje u regionalne bolničke mreže/zajednice ustanova • Preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih bolničkih mreža/zajednica ustanova • Smanjenje broja akutnih bolničkih kreveta, povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb • Povećanje energetske učinkovitosti objekata u zdravstvu • Izdvanje nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnica (spin-off) • Objedinjavanje bolničke nabave

  17. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti • Jačanje zdravstvene inspekcije • Praćenje i analiza pokazatelja kvalitete na svim razinama zdravstvene zaštite • Uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temeljenog na pokazateljima učinkovitosti i kvalitete • Jačanje procjene zdravstvenih tehnologija (Health TechnologyAssessment)

  18. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Jačanje preventivnih aktivnosti • Poboljšanje upravljanja preventivnim aktivnostima • Uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temljenog na mjerljivoj uključenosti u preventivne aktivnosti

  19. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Očuvanje financijske stabilnosti • Razvoj regulatornog okvira za jačanje dopunskih i dodatnih zdravstvenih osiguranja • Jača kontrola financijskog poslovanja • Strateška alokacija resursa prema definiranim prioritetima i u sinergiji sa sredstvima iz fondova EU-a • Suzbijanje korupcije i neformalnih plaćanja u zdravstvu

  20. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Suradnja s drugim resorima i društvom • Sinergijsko djelovanje među resorima u zaštiti zdravlja i promicanju zdravlja (pristup „whole-of-government”, „health-in-all-policies”) • Suradnja s područnom (regionalnom) i lokalnom samoupravom • Uključivanje civilnog društva u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti (nevladine organizacije) • Poticanje volonterskog rada (npr. palijativna skrb)

More Related