Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 123

POSLOVANJE U UNUTARNJOJ TRGOVINI Seminari 1 PowerPoint PPT Presentation


  • 145 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

POSLOVANJE U UNUTARNJOJ TRGOVINI Seminari 1. SADRŽAJ. Uvodne informacije Kanali distribucije Tržišni udio Tržišna koncentracija Interpretacija statističkih izvještaja Asortiman proizvoda Lokacija prodavaonica. OPĆE INFORMACIJE. Kristina Petljak, univ.spec.oec., asistentica

Download Presentation

POSLOVANJE U UNUTARNJOJ TRGOVINI Seminari 1

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

POSLOVANJE U UNUTARNJOJ TRGOVINISeminari 1


Sadr aj

SADRŽAJ

  • Uvodne informacije

  • Kanali distribucije

  • Tržišni udio

  • Tržišna koncentracija

  • Interpretacija statističkih izvještaja

  • Asortiman proizvoda

  • Lokacija prodavaonica


Op e informacije

OPĆE INFORMACIJE

Kristina Petljak, univ.spec.oec., asistentica

kabinet: B-413

e-mail: [email protected]

konzultacije:ponedjeljak: 10:00 – 12:00

četvrtak: 10:00 – 12:00

po dogovoru


Radni materijali

RADNI MATERIJALI

  • Radni materijali, seminarska nastava, kao i obavijesti studentima, nalaze se na web stranici prof.dr.sc. S. Renko; http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=17854

  • Pristupni podaci:

    • Korisničko ime put

    • Lozinka put1314


Zadatak za vje bu kanali distribucije

ZADATAK ZA VJEŽBU – KANALI DISTRIBUCIJE

KANAL DISTRIBUCIJE, MARKETINŠKI KANAL, TRGOVAČKI KANAL

Marketinški kanal je niz međusobno ovisnih organizacija uključenih u proces proizvodnje proizvoda ili usluga raspoloživih za upotrebu ili potrošnju (Kotler, 2001)


Zadatak 1

ZADATAK 1.

Pomoću broja kontakata u marketinškom kanalu objasnite na primjeru proizvoda krajnje potrošnje važnost posrednika u marketinškom kanalu; P=proizvođač, K=kupac, D=distributer


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

ZADATAK 2.

KANAL MARKETINGA NULTE RAZINE (IZRAVNI KANAL)

KANAL PRVE RAZINE

KANAL DRUGE RAZINE

KANAL TREĆE RAZINE


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

ZADATAK 2.

KANAL MARKETINGA NULTE RAZINE (IZRAVNI KANAL)

PROIZVOĐAČ

POTROŠAČ

KANAL PRVE RAZINE

MP

KANAL DRUGE RAZINE

MP

VP

KANAL TREĆE RAZINE

VP

AGENT

MP


Zadatak 3

ZADATAK 3.

Na primjerima proizvoda objasnite glavne razlike između 3 strategije distribucije: ekskluzivne, selektivne i intenzivne.


Zadatak 4

ZADATAK 4.

Na primjerima proizvoda objasnite glavne razlike osnivanja i glavne razlike između vertikalnih i horizontalnih marketinških sustava.


Zadatak 41

ZADATAK 4.

Vertikalni marketinški sustav – dvije ili više organizacija na susjednim razinama u kanalu (npr. proizvođač, veletrgovac i maloprodavač) koji djeluju kao jedinstveni sustav. (podjela?)

Horizontalni marketinški sustav – dvije ili više organizacija na istoj razini kanala distribucije udružuju se radi iskorištavanja novih prilika na tržištu; moguće udružiti kapital, proizvodna postrojenja, marketinška sredstva.


Tr i ni udio

Tržišni udio

  • engl. marketshare

  • franc. part de marché

  • njem. marktanteil

  • mjerilo relativne veličine poslovnog subjekta na nekom tržištu (sektoru, industriji)

  • odnos obujma proizvodnje (prodaje) poslovnog subjekta i ukupnoga obujma proizvodnje (prodaje) na tom mjerodavnom tržištu


Tr i ni udio1

Tržišni udio

  • Što je tržišni udio veći, razina kontrole tržišta je veća

  • Što je tržišni udio veći, profitabilnost je veća

  • U trgovini:

    • Ostvarena prodaja (vrijednost, količina)

    • Broj prodajnih mjesta

    • Prodajne površine

    • Stranih i domaćih trgovaca

    • Pojedinog maloprodajnog formata

    • Vrste kanala distribucije


Tr i ni udio2

Tržišni udio

  • USPOREDIVE VELIČINE!!!

  • Isti geografski obuhvat

    • Opseg prodaje tenisica X u Zagrebu u odnosu na ukupnu prodaju tenisica X u Hrvatskoj

  • Ista vrsta proizvoda i/ili usluga

    • Vrijednost prodaje svježeg mlijeka u odnosu na ukupnu prodaju svježeg voća i povrća u Hrvatskoj

  • Isto vremensko razdoblje

    • Broj prodanih Audija u Hrvatskoj 2008. godine u odnosu na prodaju osobnih vozila u Hrvatskoj 2010. godine


Tr i ni udio3

Tržišni udio

  • Formula

    TU(Poduzeće X) = prodaja poduzeća X / ukupna prodaja

    TU(Poduzeće X) = (prodaja poduzeća X / ukupna prodaja) *100


Tr i ni udio4

Tržišni udio

Zadatak 1.

Izračunajte tržišni udio za sve maloprodavače prema podacima iz sljedeće tablice.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio5

Tržišni udio

Zadatak 1. rješenje

Izračunajte tržišni udio za sve maloprodavače prema podacima iz sljedeće tablice.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio6

Tržišni udio

Zadatak 2.

Izračunajte tržišni udio Bille prema podacima iz sljedeće tablice.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio7

Tržišni udio

Zadatak 2. rješenje

Izračunajte tržišni udio Bille prema podacima iz sljedeće tablice.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio8

Tržišni udio

Zadatak 3.

Ako je tržišni udio proizvođača pekmeza PP na hrvatskom tržištu 20%, a ukupna vrijednost tržišta pekmeza u Hrvatskoj iznosi 10 milijuna kuna, kolika je bila prodaja pekmeza proizvođača PP?

Zadatak 3. rješenje

TU = 20% → 0,2

UP = 10.000.000 kuna

PP= ?

TU = PP / UP

PP = TU * UP = 0,2 * 10.000.000

PP = 2.000.000 kn


Tr i ni udio9

Tržišni udio

Zadatak 4.

U Varaždinskoj županiji je u prosincu 2009. godine prodano 58 osobnih vozila marke Renault, dok je ukupno prodano 316 osobnih vozila. Koliki je bio tržišni udio osobnih vozila marke Renault u prosincu u Varaždinskoj županiji?

Zadatak 4. rješenje

TU = (PP / UP) * 100 = (58 / 316) * 100 = 18,35%

Tržišni udio osobnih vozila marke Renault u prosincu u Varaždinskoj županiji bio je 18,35%.


Tr i ni udio10

Tržišni udio

Zadatak 5.

Ako je Croatia Records od prodaje glazbenih CD-a ostvarila promet od 15 milijuna kuna, što čini tržišni udio od 40%, kolika je bila ukupna prodaja CD-a te godine?

Zadatak 5. rješenje

TU = (PP / UK) * 100

UP= PP /TU

UP = (15/0,4) * 100 = 37,5 milijuna kn

Ukupna prodaja CD-a te godine iznosila je 37,5 milijuna kuna.


Tr i ni udio11

Tržišni udio

Zadatak 6.

Interpretirajte sljedeću izjavu:

Siemens je u Hrvatskoj 2009. godine prodao mobilnih telefona u vrijednosti od 2.800.000 kn i time ostvario tržišni udio od 6%.

Zadatak 6. rješenje

TU= (PP / UP) * 100

UP = (PP /TU) * 100

UP = (2.800.000 / 0,06) * 100

UP = 46.666.666,67 kuna

Ukupna prodaja mobilnih telefona u 2009. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 46.666.666,67 kuna.


Tr i ni udio12

Tržišni udio

Zadatak 7.

Komentirajte tržišni udio malih prodavaonica i hipermarketa za razdoblje od 2001. do 2008. godine.

Izvor: HGK, Distributivna trgovina, 2009.


Tr i ni udio13

Tržišni udio

Zadatak 8.

Podaci u tablici prikazuju trenutni broj benzinskih postaja u Zagrebu. Izračunajte tržišne udjele.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio14

Tržišni udio

Zadatak 8. rješenje

Podaci u tablici prikazuju trenutni broj benzinskih postaja u Zagrebu. Izračunajte tržišne udjele.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio15

Tržišni udio

Zadatak 9.

Popunite podatke u tablici koji nedostaju.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i ni udio16

Tržišni udio

Zadatak 9. rješenje

Popunite podatke u tablici koji nedostaju.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Tr i na koncentracija

Tržišna koncentracija

  • Koncentracija tržišne snage poduzetnika

  • Porast tržišnih udjela manjeg broja poduzetnika

  • Raste tržišna moć - stupanj kontrole koji na tržištu ima 1 ili više poduzetnika

  • Ocjena u kojoj mjeri mali broj poduzetnika može značajno utjecati na određene gospodarske kategorije

  • U trgovini na malo

    = proces iznadproporcionalnog rasta velikih u odnosu na mala poduzeća, pa se ukupni broj malih poduzeća smanjuje


Koncentracija

Koncentracija

  • Svrha: povećanje ekonomičnosti, konkurentnosti i profitabilnosti poduzeća

  • Moguća pojava značajnih ograničenja tržišnog natjecanja i slabljenja konkurencije

     Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja

     Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja


Razina koncentracije

Razina koncentracije

U analizi razine koncentracije u obzir se uzimaju podaci o:

  • Broju poslovnih subjekata

  • Broju prodavaonica

  • Ostvarenom prometu

  • Prodajnim površinama


Mjere koncentracije

Mjere koncentracije

  • Koeficijent koncentracije (K)

  • Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

  • Usporedive veličine:

    • Geografski obuhvat

    • Vrsta proizvoda/usluge

    • Precizno definirana industrija

    • Vremensko razdoblje


Koeficijent koncentracije

Koeficijent koncentracije

  • Koliki je tržišni udio najvećih n (4, 5, 8…) poduzeća u nekoj industriji

  • Što je veći udio manjeg broja vodećih poduzeća, to je stupanj koncentracije veći, i obrnuto

  • Raspon vrijednosti K je od 0% do 100%

    Kn = tu1 + tu2 + tu3 + … + tun

  • Ako 3 najveća poduzeća imaju tržišne udjele 20%, 30% i 40%, koliki je K?

    K = 20% + 30% + 40% = 90%


Najve i globalni maloprodava i

Najveći globalni maloprodavači

  • Izvor: Levy i Weitz, Retailing Management, 2009.


Obilje ja koncentracije u svijetu

Obilježja koncentracije u svijetu

  • Procijenjena vrijednost svjetske maloprodaje je 11 bilijuna USD

  • 20 najvećih svjetskih maloprodavača imaju tržišni udio od 35%

  • Promet koji ostvaruje 20 najvećih svjetskih maloprodavača iznosi 3,85 bilijuna USD

  • Izvor: Levy i Weitz, Retailing Management, 2009.


Herfindahl h irschmanov indeks hhi

Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

  • Zbroj kvadrata tržišnih udjela najvećih 50 poduzeća u nekoj industriji

  • Što je HHI veći, to je stupanj koncentracije veći, i obrnuto

  • Raspon vrijednosti HHI je od 0 do 10000 (od 0 do 1,0)

    HHI = tu12 + tu22 + tu32 + … + tu502

  • Ako 3 najveća poduzeća imaju tržišne udjele 20%, 30% i 40%, a preostalih 10% ravnomjerno dijeli 10 poduzeća, koliki je HHI?

    HHI = 202 + 302 + 402 + 10*12= 400 + 900 + 1600 + 10 = 2910


Herfindahl hirschmanov indeks hhi

Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

Interpretacija vrijednosti HH indeksa:

HHI manji od 1000 niska koncentracija

HHI između 1000 i 1800srednja koncentracija

HHI veći od 1800visoka koncentracija


Herfindahl hirschmanov indeks hhi1

Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

  • Bolji pokazatelj od koeficijenta koncentracije

    U 2 industrije, 6 vodećih poduzeća ima 90% tržišnog udjela:

    • Svaki od 6 vodećih ima tržišni udio od 15%

    • Vodeće poduzeće ima udio od 80%, a preostalih 5 po 2%,

      pri čemu preostalih 10% dijeli 10 jednako velikih poduzeća.

      HHI1 = 6*152 + 10*12 = 1350 + 10 = 1360

      HHI2= 802 + 5*22 + 10*12 = 6400 + 20 + 10 = 6430

      Kvadriranje pridaje veću važnost većim poduzećima.


Zadatak 11

Zadatak 1.

Izračunajte K3, K4, K5, K8 i K10 za 2008. g. prema podacima iz tablice 1.

Tablica 1:


Zadatak 2

Zadatak 2.

Komentirajte K15 za 2001.-2008. g. prema podacima iz tablice 1.

Tablica 1:


Zadatak 31

Zadatak 3.

Izračunajte HHI (od ostalih, 3 poduzeća imaju po 1,2% i ostalih 25 po 1%) za 2008. godinu i usporedite s K15 prema podacima iz tablice 1.

Tablica 1:


Zadatak 42

Zadatak 4.

Izračunajte koeficijent koncentracije K3 i HHI za maloprodavače prema podacima iz sljedeće tablice. Komentirajte rezultat.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Zadatak 4 rje enje

Zadatak 4. rješenje

K3= 32% + 23% + 19% = 74 %

HHI = 322+ 122 + 142 +232+ 192 = 1024 + 144 + 196 + 529 + 361 = 2 254 visoka koncentracija


Zadatak 5

Zadatak 5.

Izračunajte koeficijent koncentracije K3 i HHI za maloprodavače prema podacima iz sljedeće tablice. Komentirajte rezultat.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Zadatak 5 rje enje

Zadatak 5. rješenje

K3= 32% + 23% + 19% = 74 %

HHI = 322+ 142+ 232 +192+ 12*12 = 2 122 visoka koncentracija


Zadatak 6

Zadatak 6.

Izračunajte koeficijent koncentracije K6 i HHI za maloprodavače prema podacima iz sljedeće tablice. Komentirajte rezultat.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Zadatak 6 rje enje

Zadatak 6. rješenje

K6= 50% + 11% + 4% + 4% + 4% + 4% = 77 %

HHI = 42+ 42+ 502+ 112+ 42+ 42+ 3*(2,78)2+ 10*(1,39)2 = 2727,49 visoka koncentracija


Zadatak 7

Zadatak 7.

Izračunajte koeficijent koncentracije K4 i HHI za maloprodavače prema podacima iz sljedeće tablice. Komentirajte rezultat.

Svi podaci su izmišljeni, svaka sličnost sa stvarnim poduzećima je slučajna!


Zadatak 7 rje enje

Zadatak 7. rješenje

K4= 32% + 13% + 11% + 10% = 66 %

HHI = 112+ 102+ 322+ 82+ 132+ 4*42+ 10*12 = 1552

srednja koncentracija


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

ANALIZA STATISTIČKIH PODATAKA O TRGOVINI


Izvori statisti kih podataka o trgovini

IZVORI STATISTIČKIH PODATAKA O TRGOVINI

  • Državni zavod za statistiku www.dzs.hr

  • Grad Zagreb – Statistika www.zagreb.hr

  • Knjižnice…


Statisti ki podaci o trgovini

STATISTIČKI PODACI O TRGOVINI

  • Tromjesečno priopćenje Distributivna trgovina, IV. tromjesečje 2010., od 18.03.2011., dostupno je na web stranici Grada Zagreba, Odjel za statistiku: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1029


Analiza statisti kih podataka o trgovini

Analiza statističkih podataka o trgovini

  • Analiza statističkih podataka može se raditi na 2 načina:

    1.HORIZONTALNA ANALIZA – analizira se kretanje nekog pokazatelja kroz više vremenskih perioda, putem indeksa

    2.VERTIKALNA ANALIZA – analizira se struktura pojedinih segmenata unutar djelatnosti trgovine, putem udjela manjih dijelova u cjelini


Horizontalna analiza

HORIZONTALNA ANALIZA

  • kao vremenski period može se promatrati dan, mjesec, tromjesečje, godina, no važno je da se uspoređuju i analiziraju isti periodi

  • bazni indeks– analizira promjenu u odnosu na bazno razdoblje

  • verižni indeks– analizira promjenu u odnosu na prethodno razdoblje


Horizontalna analiza1

HORIZONTALNA ANALIZA

  • ako je indeks = 100, u promatranom razdoblju, promatrana pojava se nije mijenjala

  • ako je indeks > 100, u promatranom razdoblju promatrana pojava je bila veća nego u razdoblju usporedbe (bazno ili prethodno)

  • ako je indeks < 100, u promatranom razdoblju promatrana pojava je bila manjanego u razdoblju usporedbe (bazno ili prethodno)


Vertikalna analiza

Vertikalna analiza

  • udio manje u većoj geografskoj jedinici (udio Varaždinske županije u RH), udio trgovine na malo u ukupnoj trgovini…

  • udio se mjeri postocima, i zbroj svih dijelova neke cjeline je 100%

  • mogu se promatrati ostvareni promet, broj zaposlenih, broj poslovnih subjekata, broj prodavaonica/servisa i sl.

  • moguće je analizirati i kretanje strukture kroz vrijeme, pa se prvo računaju udjeli i potom analiziraju njihove promjene kroz vrijeme


Analiza statisti kih podataka o trgovini1

ANALIZA STATISTIČKIH PODATAKA O TRGOVINI

  • Za praćenje gospodarskih aktivnosti koristi se Nacionalna klasifikacija djelatnosti, NKD 2007., prema kojoj se gospodarske aktivnosti dijele na:

    -područja

    -odjeljke

    -skupine

    -razrede i,

    -podrazrede.

  • paziti na vremenski okvir usporedbe, geografski obuhvat, djelatnosti i predmete usporedbe


Formule

FORMULE

  • Bazni indeks: IBt= (Xt/ XB) * 100

  • Verižni indeks: IVt= (Xt/ Xt-1) * 100

  • Udio: udio = (dio / cjelina) *100

  • Svi indeksi bazne godine su jednaki 100.

  • Bazna godina je 2005.


Analiza prometa u distributivnoj trgovini

ANALIZA PROMETA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI

SLJH2011, 23-1. DISTRIBUTIVNA TRGOVINA – INDEKSI PROMETA


Analiza prometa u distributivnoj trgovini1

ANALIZA PROMETA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI

  • 100: svi indeksi bazne godine su jednaki 100

  • 97,9: promet u distributivnoj trgovini je u 2010. godini bio 2,1% manji nego je ostvaren bazne, 2005. godine

  • 95,9: promet u distributivnoj trgovini je 2010. godine iznosio 95,9% prometa ostvarenog 2009. godine/ U odnosu na prethodnu godinu, promet u DT je 2010. godine pao 4,1%

  • 110,6: nominalna vrijednost prometa trgovine na malo je 2010. godine bila 10,6% veća nego bazne (2005.) godine

  • 96,4: realna vrijednost prometa trgovine na malo je 2010. godine bila 3,6% manja od prometa bazne (2005.) godine.

  • Razlika: nominalna vrijednost je korigirana za promjenu (više) cijene u trgovini na malo.


Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini

Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica/servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini

SLJH2011, 23-2. ZAPOSLENI I PRODAVAONICE/SERVISI U DJELATNOSTIMA

DISTRIBUTIVNE TRGOVINE PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI POSLOVNIH

SUBJEKATA


Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini1

Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica/servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini

Zadatak 1.

Analizirajte kretanje ukupnog broja prodavaonica/servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini, 2005.-2010. (stanje na kraju godine). Bazna godina je 2005. Broj prodavaonica/servisa u 2005. godini je 42 351.


Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini2

Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica/servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini

X2005. = 42 351 IB2005. = (X2005. / X2005.) * 100 = (42 351/ 42 351) * 100 = 100,00

X2006. = 41 426 IB2006.= (X2006. / X2005.) * 100 = (41 426/ 42 351) * 100 = 97,82

X2007. = 43 926 IB2007.= (X2007. / X2005.) * 100 = (43 926/ 42 351) * 100 = 103,72

X2008. = 43 762 IB2008.= (X2008. / X2005.) * 100 = (43 762/ 42 351) * 100 = 103, 33

X2009. = 40 802 IB2009.= (X2009. / X2005.) * 100 = (40 802/ 42 351) * 100 = 96,34

X2010. = 40 524 IB2010.= (X2010. / X2005.) * 100 = (40 524/ 42 351) * 100 = 95, 69

IBt= (Xt/ XB) * 100


Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini3

Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica/servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini

X2005. = 42 351 IV2005. = (X2005. / X2004.) * 100 = -

X2006. = 41 426 IV2006.= (X2006. / X2005.) * 100 = (41 426/ 42 351) * 100 = 97,82

X2007. = 43 926 IV2007.= (X2007. / X2006.) * 100 = (43 926/ 41 426) * 100 = 106,03

X2008. = 43 762 IV2008.= (X2008. / X2007.) * 100 = (43 762/ 43 926) * 100 = 99, 63

X2009. = 40 802 IV2009.= (X2009. / X2008.) * 100 = (40 802/ 43 762) * 100 = 93,24

X2010. = 40 524 IV2010.= (X2010. / X2009.) * 100 = (40 524/ 40 802) * 100 = 99,32

IVt= (Xt/ Xt-1) * 100


Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini4

Analiza kretanja ukupnog broja prodavaonica/servisa poslovnih subjekata u distributivnoj trgovini

Zadatak 1. rješenje


Analiza strukture poslovnih subjekata koji su se bavili distributivnom trgovinom

Analiza strukture poslovnih subjekata koji su se bavili distributivnom trgovinom

SLJH2011 23-3. POSLOVNI SUBJEKTI I ZALIHE U DJELATNOSTIMA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI POSLOVNIH SUBJEKATA

Zadatak 2.

Analizirajte strukturu poslovnih subjekata (pravne osobe i obrtnici) koji su se 2006. godine bavili distributivnom trgovinom.


Analiza strukture poslovnih subjekata koji su se bavili distributivnom trgovinom1

Analiza strukture poslovnih subjekata koji su se bavili distributivnom trgovinom

PSPO = 13 905

PSOB= 17 747

PSUK= 31 652

udioPO= ?

udioOB= ?

Udio: udio = (dio / cjelina) *100


Analiza strukture poslovnih subjekata koji su se bavili distributivnom trgovinom2

Analiza strukture poslovnih subjekata koji su se bavili distributivnom trgovinom

udioPO = (PSPO / PSUK )*100 = (13 905 / 31 652) * 100 = 43,93%

udioOB= (PSOB/ PSUK)*100 = (17 747 / 31 652) * 100 = 56,07%

(ili udioOB= 100,00 - udioPO) = 100,00 – 43,93 = 56,07%

Komentar:

Od ukupnog broja poslovnih subjekata u djelatnostima distributivne trgovine na dan 31.12.2006. godine 44% poslovnih subjekata čine pravne osobe, a 56% poslovnih subjekata su obrtnici.


Analiza kretanja stanja zaliha pravnih osoba

Analiza kretanja stanja zaliha pravnih osoba

SLJH2011 23-3. POSLOVNI SUBJEKTI I ZALIHE U DJELATNOSTIMA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI POSLOVNIH SUBJEKATA

Zadatak 3.

Usporedite kretanje stanja zaliha pravnih osoba od 2005. do 2010. godine. Bazna godina je 2005. Vrijednost zaliha pravnih osoba u 2005. godini je 24 817 347 (u 000 kuna).


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

Analiza kretanja stanja zaliha u djelatnostima distributivne trgovine prema pretežnoj djelatnosti poslovnih subjekata

Zadatak 3. rješenje


Analiza kretanja udjela trgovine na malo u prometu trgovinske djelatnosti

Analiza kretanja udjela trgovine na malo u prometu trgovinske djelatnosti

SLJH2011 23-4. PROMET U DJELATNOSTIMA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI POSLOVNIH SUBJEKATA, NKD 2007.

Zadatak 4.

Analizirajte kretanje udjela trgovine na malo (47) u prometu trgovinske djelatnosti (G) u razdoblju 2005.-2010. Bazna godina je 2005. Promet u trgovini na malo u 2005. godini je 85 258 239 kn, a ukupan promet u 2005. godini iznosi 223 042 406 kn.


Analiza kretanja udjela trgovine na malo u prometu trgovinske djelatnosti1

Analiza kretanja udjela trgovine na malo u prometu trgovinske djelatnosti

Zadatak 4. rješenje


Interpretacija podataka

Interpretacija podataka

SLJH2011 23-7. DISTRIBUTIVNA TRGOVINA PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI OBRTA I DJELATNOSTIMA KOJE OBRT OBAVLJA U 2010.

Zadatak 5.

Interpretirajte podatke: 17515, 37 907,2974036,9887209 (stanje prodavaonica, zaposlenih, zaliha i prometa za G Trgovinske djelatnosti).


Zadatak 5 rje enje1

Zadatak 5. rješenje

  • 17515: Obrtnici koji se bave trgovinskim djelatnostima su na kraju 2010. godine imali 17 515 prodavaonice/servisa.

  • 37 907: Obrtnici koji se bave trgovinskim djelatnostima su na kraju 2010. godine imali 37 907 zaposlenih.

  • 2 974 036: Obrtnici koji se bave trgovinskim djelatnostima su na kraju 2010. godine imali zalihe u vrijednosti 2 974 036 000 kuna.

  • 9 887 209: Obrtnici koji se bave trgovinskim djelatnostima su tokom 2010. godine ostvarili promet s PDV-om u iznosu od 9 887 209 000 kuna.


Analiza udjela zaposlenih u trgovini na malo u broju ukupno zaposlenih u trgovinskim djelatnostima

Analiza udjela zaposlenih u trgovini na malo u broju ukupno zaposlenih u trgovinskim djelatnostima

SLJH2011 23-7. DISTRIBUTIVNA TRGOVINA PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI OBRTA I DJELATNOSTIMA KOJE OBRT OBAVLJA U 2010.

Zadatak 6.

Komentirajte udio zaposlenih u trgovini na malo (47) u broju ukupno zaposlenih u trgovinskim djelatnostima (G).


Analiza udjela zaposlenih u trgovini na malo u broju ukupno zaposlenih u trgovinskim djelatnostima1

Analiza udjela zaposlenih u trgovini na malo u broju ukupno zaposlenih u trgovinskim djelatnostima

ZTM = 27 488

ZG= 37 907

Udio: udio = (dio / cjelina) *100 = (ZTM / ZG) *100 = (27 488/37 907) * 100 = 72,51%

Komentar:

Udio zaposlenih u trgovini na malo u broju ukupno zaposlenih u trgovinskim djelatnostima na dan 31.12.2010. godine iznosi 73%.


Usporedba pokazatelja distributivne trgovine

Usporedba pokazatelja distributivne trgovine

SLJH2011 23-9. PRAVNE OSOBE U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI U 2010.

Zadatak 7.

Usporedite pokazatelje distributivne trgovine u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.


Usporedba pokazatelja distributivne trgovine1

Usporedba pokazatelja distributivne trgovine


Analiza doprinosa upanije distributivnoj trgovini u republici hrvatskoj

Analiza doprinosa županije distributivnoj trgovini u Republici Hrvatskoj

SLJH2011 23-9. PRAVNE OSOBE U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI U 2010.

Zadatak 8.

Analizirajte doprinos Varaždinske županije distributivnoj trgovini uRepublici Hrvatskoj.


Analiza doprinosa upanije distributivnoj trgovini u republici hrvatskoj1

Analiza doprinosa županije distributivnoj trgovini u Republici Hrvatskoj


Analiza udjela prometa pravnih osoba u ukupnom prometu u distributivnoj trgovini

Analiza udjela prometa pravnih osoba u ukupnom prometu u distributivnoj trgovini

Tromjesečno priopćenje DISTRIBUTIVNA TRGOVINA, X-XII. 2010., Tablica 1.

Zadatak 9.

Koliki je udio prometa pravnih osoba u ukupnom prometu u distributivnoj trgovini u Gradu Zagrebu u razdoblju X-XII. 2010.?


Analiza udjela prometa pravnih osoba u ukupnom prometu u distributivnoj trgovini1

Analiza udjela prometa pravnih osoba u ukupnom prometu u distributivnoj trgovini

PUK = 40 527 214

PPO= 40 035 659

Udio: udio = (dio / cjelina) *100 = (ZPO/ PUK) *100 = (40 035 659/40 527 214) * 100 = 98,78%

Komentar:

Udio prometa pravnih osoba u ukupnom prometu u distributivnoj trgovini u Gradu Zagrebu u razdoblju X-XII. 2010. iznosi 98,78%.


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

Analiza udjela obrtnika u broju zaposlenih, broju prodavaonica, zalihama i prometu u ukupnoj distributivnoj trgovini

Tromjesečno priopćenje DISTRIBUTIVNA TRGOVINA, X-XII. 2010., Tabela 1.

Zadatak 10.

Izračunajte udjele obrtnika u broju zaposlenih, broju prodavaonica, zalihama i prometu (kvartal i cijela godina) u ukupnoj distributivnoj trgovini u Gradu Zagrebu u razdoblju X-XII. 2010..


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

Analiza udjela obrtnika u broju zaposlenih, broju prodavaonica, zalihama i prometu u ukupnoj distributivnoj trgovini


Interpretacija podataka1

Interpretacija podataka

Tromjesečno priopćenje DISTRIBUTIVNA TRGOVINA, X-XII. 2010., Tabela 2.

Zadatak 11.

Objasnite vrijednost 105,1.


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

Analiza udjela broja nespecijaliziranih prodavaonica u ukupnom broju prodavaonica u trgovini na malo

Tromjesečno priopćenje DISTRIBUTIVNA TRGOVINA, X-XII. 2010., Tabela 2.

Zadatak 12.

Analizirajte udjele broja nespecijaliziranih prodavaonica u ukupnom broju prodavaonica u trgovini na malo.


Poslovanje u unutarnjoj trgovini seminari 1

Analiza udjela broja nespecijaliziranih prodavaonica u ukupnom broju prodavaonica u trgovini na malo

P47 = 7 965

P47.11= 1 715

P47.19= 523

PNESPEC. = 1 715 + 523 = 2 238

Udio: udio = (dio / cjelina) *100 = (PNESPEC./ PTM) *100 = (2 238/7 965) * 100 = 28,10%

Komentar:

Udio broja nespecijaliziranih prodavaonica u ukupnom broju prodavaonica u trgovini na malo u Gradu Zagrebu iznosi 28%.


Asortiman proizvoda

Asortiman proizvoda

  • struktura asortimana prodavaonice može se određivati prema životnom ciklusu proizvoda, pri čemu se ovisno o vrsti proizvoda razlikuju udjeli proizvoda u pojedinoj fazi životnog ciklusa

  • za proizvode u pojedinoj fazi životnog ciklusa koeficijenti obrtaja su različiti:

    KOEFICIJENTfaza zrelosti NAJVIŠI

    OBRTAJAfaza rasta

    ZALIHAfaza opadanja

    faza uvođenja NAJNIŽI


Asortiman proizvoda1

Asortiman proizvoda

Zadatak 1. Prodavaonica XY u asortimanu ima ukupno 1000 artikala. Pri tome je struktura asortimana prema fazama životnog ciklusa proizvoda kao što je prikazano na slici.

Koeficijenti obrtaja za 4 grupe proizvoda – A, B, C i D su Kob(A)=2, Kob(B)=10, Kob(C)=5 i Kob(D)=4. Koliko artikala iz svake grupe proizvoda čini asortiman?


Asortiman proizvoda2

Asortiman proizvoda

Koeficijenti obrtaja za 4 grupe proizvoda – A, B, C i D su Kob(A)=2, Kob(B)=10, Kob(C)=5 i Kob(D)=4. Koliko artikala iz svake grupe proizvoda čini asortiman?

Rješenje:

grupa A – Kob=2 – faza uvođenja (5%)

grupa B – Kob=10 – faza zrelosti (70%)

grupa C – Kob=5 – faza rasta (15%)

grupa D – Kob=4 – faza opadanja (10%)

grupa A: 1000*0,05=50 artikala

grupa B: 1000*0,70=700 artikala

grupa C: 1000*0,15=150 artikala

grupa D: 1000*0,10=100 artikala


Asortiman proizvoda3

Asortiman proizvoda

Zadatak 2. Prodavaonica YZ u asortimanu ima ukupno 500 artikala. Pri tome je struktura asortimana prema fazama životnog ciklusa proizvoda kao što je prikazano na slici.

Koeficijenti obrtaja za 4 grupe proizvoda – A, B, C i D su Kob (A)=4, Kob(B)=2, Kob(C)=8 i Kob(D)=10. Koliko artikala iz svake grupe proizvoda čini asortiman?


Asortiman proizvoda4

Asortiman proizvoda

Koeficijenti obrtaja za 4 grupe proizvoda – A, B, C i D su Kob(A)=4, Kob(B)=2, Kob(C)=8i Kob(D)=10. Koliko artikala iz svake grupe proizvoda čini asortiman?

Rješenje:

grupa A – Kob=4 – faza opadanja (5%)

grupa B – Kob=2 – faza uvođenja (10%)

grupa C – Kob=8 – faza rasta (25%)

grupa D – Kob=10 – faza zrelosti (60%)

grupa A: 500*0,05=25 artikala

grupa B: 500*0,10=50 artikala

grupa C: 500*0,25=125 artikala

grupa D: 500*0,60=300 artikala


Lokacija prodavaonice

Lokacija prodavaonice

Maloprodavači mogu procijeniti prodajnu učinkovitost pojedine prodavaonice promatranjem četiri pokazatelja vezana uz lokaciju prodavaonice (pokazatelji uspjeha lokacije):

1. broj ljudi koji prolaze u prosječnom danu,

2. postotak onih koji ulaze u prodavaonicu,

3. postotak onih koji su ušli i kupili,

4. prosječan iznos ostvarene kupnje.


Lokacija prodavaonice1

Lokacija prodavaonice

  • Mogući problemi prodavaonice koja slabo posluje:

    • nalazi se na slabo prometnom mjestu; ili

    • nedovoljno prolaznika ulazi u prodavaonicu; ili

    • previše je onih koji ulaze u prodavaonicu, razgledavaju, ali ne kupuju; ili/i

    • oni koji kupuju – kupuju malo

  • RJEŠENJE:

    • promet se rješava boljom lokacijom

    • broj onih koji ulaze povećava se boljim izlozima i obavještenjima o prodaji

    • broj onih koji kupuju kao i iznos same kupnje u velikoj mjeri su funkcija kvalitete robe, razine cijena i trgovačke sposobnosti


Lokacija prodavaonice2

Lokacija prodavaonice

Zadatak 1. Zbog recesije, poduzeće mora zatvoriti 1 od 4 svoje prodavaonice. Između ostalog, za usporedbu i ocjenu prodavaonica koristi pokazatelje uspjeha lokacije. Svaki od 4 pokazatelja ima dodijeljene pondere, i svaka je prodavaonica ocijenjena za svaki od 4 pokazatelja ocjenama od 5 (najbolja) do 1 (najlošija). Koju bi prodavaonicu temeljem ovih kriterija poduzeće trebalo zatvoriti?


Lokacija prodavaonice3

Lokacija prodavaonice


Lokacija prodavaonice4

Lokacija prodavaonice


Lokacija prodavaonice5

Lokacija prodavaonice

Poduzeće bi trebalo zatvoriti prodavaonicu A.


Lokacija prodavaonice6

Lokacija prodavaonice

Zadatak 2. Zbog recesije, poduzeće mora zatvoriti 1 od 4 svoje prodavaonice. Između ostalog, za usporedbu i ocjenu prodavaonica koristi pokazatelje uspjeha lokacije. Svaki od 4 pokazatelja ima dodijeljene pondere, i svaka je prodavaonica ocijenjena za svaki od 4 pokazatelja ocjenama od 5 (najbolja) do 1 (najlošija). Koju bi prodavaonicu temeljem ovih kriterija poduzeće trebalo zatvoriti?


Lokacija prodavaonice7

Lokacija prodavaonice


Lokacija prodavaonice8

Lokacija prodavaonice


Lokacija prodavaonice9

Lokacija prodavaonice

Poduzeće bi trebalo zatvoriti prodavaonicu C.


Lokacija prodavaonice10

Lokacija prodavaonice

Zadatak 3. Poduzeće ocjenjuje svoje prodavaonice temeljem 4 indikatora: broj prolaznika u prosječnom danu, postotak prolaznika koji uđu u prodavaonicu, postotak onih koji uđu i obave kupnju, te vrijednost prosječne kupnje. Prodavaonica broj 42 je za ova 4 indikatora ocijenjena sljedećim ocjenama: 5 – 2 – 1 – 3 (5 je najviša, a 1 najniža ocjena). Komentirajte ocjene za svaki od 4 indikatora i predložite promjene u prodavaonici 42.


Lokacija prodavaonice11

Lokacija prodavaonice

Zadatak 3. rješenje

5: prodavaonica je na frekventnoj lokaciji, uz puno prolaznika

2:od puno prolaznika, malo ih uđe u prodavaonicu - možda tih puno prolaznika nije zainteresirano za tu vrstu prodavaonice, pa ih malo uđe u samu prodavaonicu; možda vanjski izgled prodavaonice i izlozi nisu dovoljno primamljivi prolaznicima

1:vrlo malo posjetitelja prodavaonice doista i nešto kupi; možda se radi o problemima vezanim za asortiman prodavaonice, uređenje, razinu cijena, razinu usluga

3:prosječna ostvarena kupnja je ocijenjena kao srednja, što znači da su posjetitelji prodavaonice koji nešto kupe solidni potrošači

PREPORUKE: doraditi vanjski izgled prodavaonice da privuče više prolaznika, analizirati primjerenost lokacije u odnosu na ciljnu skupinu kupaca, svakako unaprijediti uslugu kupcima, te detaljnije analizirati asortiman proizvoda i razinu cijena


Lokacija prodavaonice12

Lokacija prodavaonice

Zadatak 4. Poduzeće ocjenjuje svoje prodavaonice temeljem 4 indikatora: broj prolaznika u prosječnom danu, postotak prolaznika koji uđu u prodavaonicu, postotak onih koji uđu i obave kupnju, te vrijednost prosječne kupnje. Prodavaonica broj 14 je za ova 4 indikatora ocijenjena sljedećim ocjenama: 2 – 4 – 4 – 3 (5 je najviša, a 1 najniža ocjena). Komentirajte ocjene za svaki od 4 indikatora i predložite promjene u prodavaonici 14.


Lokacija prodavaonice13

Lokacija prodavaonice

Zadatak 4. rješenje

2:prodavaonica se nalazi na lokaciji na kojoj nema puno prolaznika

4:od malo prolaznika, dosta ih uđe u prodavaonicu – vanjski izgled je dovoljno privlačan, moguće je da se radi o prodavaonici magnetu, zbog koje ljudi dolaze upravo na tu lokaciju

4:znatan udio posjetitelja prodavaonice ostvari i kupnju – moguće je da posjetitelji na određenu lokaciju dolaze upravo kako bi ostvarili kupnju u prodavaonici 14

3:prosječna ostvarena kupnja je ocijenjena kao srednja, što ukazuje na potrebu dodatne analize asortimana prodavaonice (možda su proizvodi višeg ranga kvalitete nego potrošači traže, možda je česti stockoutodređenih artikala (malo brojeva raspoloživih cipela)), uređenja prodavaonice (možda su proizvodi nepregledno izloženi, možda je osvjetljenje preslabo, muzika preglasna ili nije u skladu sa stilom kupaca), razine cijena (možda je previsoka, pa kupci kupuju najjeftinije artikle, ili ciljaju akcije), razine usluga (možda su prodavači prenapadni, možda ih je premalo, možda se radi o premalo kabina za isprobavanje…)


Lokacija prodavaonice14

Lokacija prodavaonice

Zadatak 4. rješenje

PREPORUKE: Pojačati promociju kako bi se još više potencijalnih kupaca privuklo na lokaciju gdje se nalazi prodavaonica, detaljnije analizirati asortiman i raspoloživost najčešće prodavanih artikala, doraditi uređenje prodavaonice (preglednost).


  • Login