1 / 32

Inovacije i tehnologija kao nužni uvjeti konkurentnosti Goran Radman Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost

Inovacije i tehnologija kao nužni uvjeti konkurentnosti Goran Radman Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Osijek, 23. listopada 2006. . Što je konkurentnost?. “U modernoj globalnoj ekonomiji prosperitet je izbor nacije.” ~~~ “Konkurentnost nije više ograničena samo

onan
Download Presentation

Inovacije i tehnologija kao nužni uvjeti konkurentnosti Goran Radman Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Inovacije i tehnologija kao nužni uvjeti konkurentnostiGoran RadmanČlan Nacionalnog vijeća za konkurentnost Osijek, 23. listopada 2006.

  2. Što je konkurentnost? “U modernoj globalnoj ekonomiji prosperitet je izbor nacije.” ~~~ “Konkurentnost nije više ograničena samo na one sa prestižnim nasljeđem.” ~~~ “Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti.” M. E. Porter, The Competitive Advantage of Nations

  3. procesi globalizacije tranzicija i promjene prema tržišnoj ekonomiji gospodarski trendovi 21. stoljeća želja za pristupanjem EU poticanje dijaloga privatnog i javnog sektora stvaranje uspješnog programa konkurentnosti stvaranje politika mjera dugoročne perspektive stvaranje konsenzusa podizanje razine svijesti Zašto konkurentnost? GLOBALNI IZAZOVI IZAZOVI UNUTAR ZEMLJE Ciljevi NVK Poticaji

  4. Nacionalno vijeće za konkurentnost Početak rada: veljača 2002. Željko Čović Šime Klarić Franjo Luković Darko Marinac Božo Prka Goran Radman Mladen Vedriš Ivan Vidaković Damir Polančec Zdenko Mičić Dragan Primorac Ivan Šuker Branko Vukelić Gospodarstvo Vlada RH Znanost i obrazovanje Sindikati Slavko Krajcar Helena Jasna Mencer Daniel Rukavina Slavica Singer Boris Kunst Vilim Ribić Krešimir Sever Ana Knežević

  5. Misija i fokus NVK- a • Katalizator promjena koje vode povećanju konkurentnostiHrvatske Za postizanje ove aktivne uloge Vijeće djeluje: 1. poticanjem politika reformi,  2. izgradnjom koalicija sa stakeholderima koji podržavaju reformske procese 3. širenjem javnog razumijevanja i podrške reformama • Prioriteti 2006. – 2009. 1. Borba protiv korupcije 2. Reforma javne uprave 3. Regulatorna reforma 4. Obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovativnost

  6. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007. + 9 Indeks GLOBALNE konkurentnosti 2005. 2006. Švicarska 4. 1. Finska 2. 2. Švedska 7. 3. Danska 3. 4. Singapur 5. 5. ….. Estonija 26. 25. Češka 29. 29. Slovenija 30. 33. Slovačka 36. 37. Mađarska 35. 41. Poljska 43. 48. ….. Hrvatska 64. 51. Turska 71. 59. Rumunjska 67. 68. Bugarska 61. 72. ….. Makedonija 75. 80. Srbija i C.G. 85. 87. BiH 88. 89. … Čad 117. Angola 125. Indeks POSLOVNE konkurentnosti 2005. 2006. SAD 1. 1. Njemačka 2. 2. Finska 3. 3. Švicarska 8. 4. Danska 5. 5. ….. Estonija 27. 24. Češka 26. 32. Slovenija 33. 36. Mađarska 38. 39. Slovačka 43. 40. Poljska 44. 53. ….. Turska 49. 46. Hrvatska 65. 56. Rumunjska 71. 74. Bugarska 74. 83. ….. Srbija i C.G. 86. 86. Makedonija 83. 87. BiH 101. 96. … Čad 113. 121. + 13

  7. Izvješće o globalnoj konkurentnosti Trendovi konkurentnosti Hrvatske 2002-2006. • Pozicija poslovne konkurentnosti se poboljšava. • Pozicija konkurentnosti rasta nije se bitno mijenjala. • Pozicija globalne konkurentnosti značajno bolja.

  8. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007. Indeks globalne konkurentnosti - usporedbe Vrlo različita kretanja – velika napredovanja Hrvatske i Turske, znatni pad Bugarske Kandidatkinje JI Europa

  9. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007. Indeks poslovne konkurentnosti - usporedba NEU 8 Kandidatkinje

  10. Pozicija Hrvatske: Indeks globalne konkurentnosti promjene 2006./2005. Devet stupova konkurentnosti + 13 + 19 + 10 Poboljšanje u svim faktorima konkurentnosti - najviše INOVATIVNOST, MAKROEKONOMIJA I VISOKO OBRAZOVANJE

  11. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007:Hrvatska - bitne pozitivne promjene 2006./2005. • Rang ‘06 • Kvaliteta škola za management 54. (+38) • Raspoloživost venture kapitala 66. (+32) • Teret vladine regulative 69. (+28) • Izdaci za R&D (anketa) 52. (+26) • Suradnja industrije i sveučilišta 35. (+24) • Raspoloživost znanstvenika (S/E) 38. (+24) • Veza plaća i produktivnosti radnika 55. (+23) • Usavršavanje osoblja 61. (+22)

  12. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007:Hrvatska - bitne negativne promjene 2006./2005. • Rang ‘06. • Inflacija 50. (-20) • Porezno opterećenje 95. (-17) • Zapošljavanje stranaca 99. (-17) • Nezavisnost sudstva 92. (-16) • "Zdravlje" bankarskog sektora 70. (-16) • Troškovi zbog org. kriminala 94. (-9)

  13. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007:Hrvatska – kritične točke Tržišna efikasnost (od 125.) • Trošak poljoprivredne politike 110. • Zapošljavanje stranaca 99. • Vrijeme za osnivanje poduzeća 95. • Porezno opterećenje 95. • Broj procedura pri osnivanju poduzeća 95. • Suradnja radnika i poslodavaca 95. Institucije (od 125.) • Troškovi zbog organiziranog kriminala 94. • Zaštita interesa manjinskih dioničara 94. • Nezavisnost sudstva 92. • Pravna zaštita financija i imovine 91. Makroekonomija (od 125.) • Deficit proračuna 103. • Recesijska očekivanja 94. Tehnološka spremnost (od 125.) • FDI kao izvor novih tehnologija 106. • Privlačenje stranih ulaganja 94. • Apsorpcija tehnologija u poduzećima 90.

  14. Stupnjevi razvoja Tranzicija 1-2 Tranzicija 2-3 Ekonomija temeljena na osnovnim faktorima Ekonomija temeljena na faktorima efikasnosti Ekonomija temeljena na inovacijskim faktorima Institucije Inovacije Infrastruktura Sofisticiranost poslovnog sektora Makroekonomija Tehnološka spremnost Zdravstvo i osnovno obrazovanje Visoko obrazovanje i trening Tržišna efikasnost Ekonomija temeljena na faktorima efikasnosti Hrvatska Pozicija Hrvatske: ekonomija temeljena na faktorima efikasnosti

  15. Najproblematičniji faktori za poslovanje u HR u 2006.Prvih 5 faktora – percepcija gospodarstvenika * Ispitanici “Istraživanja mišljenja rukovoditelja” rangirali su od 1 do 5 najproblematičnije faktore poslovanja od ponuđenih 14 faktora.

  16. Rezultati Hrvatske na pojedenim ljestvicama 2002-2006. – Tehnologija: inovativnost i difuzija • Pozicija Hrvatske na podindeksu FDI i transfer tehnologije se pogoršava – u 2006. je prepoznata kao ključno područje gdje je potrebno provesti reforme • Pozicija Hrvatske na pokazatelju tehnološke sofisticiranosti se ne mijenja • Nakon relativno dobrih pozicija 2002. I 2003., Hrvatska bilježi pad na podindeksu Apsorpcija tehnologije na razini poduzeća

  17. Rezultati Hrvatske na pojedenim ljestvicama 2002-2006. – Tehnologija: inovativnost i difuzija • Pozicija Hrvatske na podindeksu FDI i transfer tehnologije se pogoršava – u 2006. je prepoznata kao ključno područje gdje je potrebno provesti reforme • Pozicija Hrvatske na pokazatelju tehnološke sofisticiranosti se ne mijenja • Nakon relativno dobrih pozicija 2002. I 2003., Hrvatska bilježi pad na podindeksu Apsorpcija tehnologije na razini poduzeća

  18. The Global Information Technology Report 2005–06 … kako ekonomisti vole naglašavati, najvažnije je ono što se događa “na marginama” – a marginalne tehnologije – posebno informacijska i telekomunikacijska tehnologija (ICT) – imaju sve veću centralnu katalizatorsku ulogu u poticanju razvojnih procesa. Klaus Schwab, WEF

  19. The Global Information Technology Report 2005–06 Utjecaj ICT industrije na gospodarski razvoj • Tehnološki napredak informatičke i telekomunikacijske tehnologije tijekom zadnjih desetljeća utjecao je na način poslovanja poduzeća, te na promjene u načinima globalne trgovine i usluga • India – ICT revolucija dovela je do velikih pozitivnih promjena u gospodarstvu • Irska i Izrael – centri razvoja softverskih rješenja • Singapur, Hong Kong i Taiwan – osigurani osnovni uvjeti za razvoj ICT tehnologije

  20. Networked Readiness Index • NRI mjeri spremnosti nacije ili zajednice za sudjelovanje u ili za ubiranjem koristi od razvoja ICT sektora • Glavni cilj NRI je lakše razumijevanje kompleksnosti i raznovrsnosti čimbenika koji utječu na razvoj ICT-a nacije kako bi stvaraoci politika i donositelji odluka mogli jasnije definirati razvojne ciljeve Izvor: The Global, Information Technology Report 2005-2006, Networked Readiness and the Benchmarking of ICT Competitiveness, SOUMITRA DUTTA, INSEAD; AMIT JAIN, INSEAD

  21. Networked Readiness Index 2005.-2006. • od 115. zemalja ukupno • na zadnjem mjestu nalazi se Etiopija Izvor: The Global Information Technology Report 2005–06

  22. Stanje u ICT industriji u Hrvatskoj Broj tvrtki po stanovniku (# u milijunima) u informatičkim i srodnim aktivnostima (K72) u odabranim zemljama, 1999-2004 Izvor: FINA (Hrvatska), AJPES (Slovenija), Eurostat (ostale zemlje), Priprema IDC, 2006.

  23. Stanje u ICT industriji u Hrvatskoj Udio ICT industrije u odnosu na broj zaposlenih u ukupnom gospodarstvu u Hrvatskoj, 1999-2004 Izvor: FINA, Priprema IDC, 2006

  24. Inovacije, istraživanje i razvoj

  25. Inovacije, istraživanje i razvoj Pozicija Hrvatska • Nizak udjel poslovnog sektora u IR • Hrvatska treba razviti znatno ambiciozniju politiku poticanja kvalitete kao i inovacijsku i IR politiku usmjerenu tehnološki aktivnim poduzećima. Izvor: «Istraživanje i razvoj» 1997-2003, Državni zavod za statistiku, Eurostat

  26. Preporuke NVK: razvoj inovativnosti i tehnologije • 28: Potaknuti širenje standarda kvalitete i povećanje proizvodnosti poduzeća • 29: Organizirati “Enterprise Croatia” • 30: Unaprijediti sustav poticaja za tehnološke aktivnosti poduzeća • 31: Unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije i proširiti ga shemom potpore “Poduzećima koja uče” • 32: Uvođenje i modernizacija statističkog sustava ekonomije znanja • 33: Uspostaviti nacionalnu nagradu za inovativnost za pojedince i poduzeća

  27. Strateški okvir razvoja Hrvatske Ciljevi: znanost i tehnologija • Stvoriti moderno opremljene i fleksibilne znanstveno istraživačke centre izvrsnosti • Podići apsorpcijski kapacitet hrvatskih znanstvenih organizacija za programe EU u području znanosti i istraživanja • Povećati ulaganja u znanost i istraživanje, stvoriti uvjete za povećana ulaganja privatnog sektora uključujući i privlačenje stranog kapitala • Osigurati uvjete za transfer znanja i tehnologija u poduzetničke poduhvate u Hrvatskoj • Osigurati policentrični razvoj znanstveno-istraživačkih aktivnosti u Hrvatskoj Izvor: Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova

  28. Strateški okvir razvoja Hrvatske Instrumenti i akcije: • Okrupnjavati postojeća istraživanja u integrirane znanstvene programe s ciljem stvaranja prepoznatljivih centara izvrsnosti • Sustavno poticati znanstvenike na uključivanje u EU programe • Poticati javno-privatna partnerstva za ulaganja u razvoj tehnoloških parkova i zona • Afirmirati fond rizičnog kapitala koji će osigurati dodatan instrument za financiranje uvođenja istraživačkih rezultata u poslovnu upotrebu • Osuvremeniti istraživačku opremu i infrastrukturu • Stvoriti uvjete za rad stranih znanstvenika u Hrvatskoj i snažiti postojeće inicijative za povrat domaćih koji rade u inozemstvu Izvor: Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova

  29. Strateški okvir razvoja Hrvatske Ciljevi: ICT • Dostupnost, kvalitetu, sigurnost i cijenu informacijsko komunikacijske infrastrukture održavati na razini najviših europskih standarda • Uvesti informacijsku komunikacijsku tehnologiju kao temeljni način poslovanja državnih institucija • Obrazovni i visoko školski sustav modernizirati primjenom informacijsko komunikacijske tehnologije, i usmjeriti prema nastavnim sadržajima koji će osigurati znanja i vještine potrebne za njezino korištenje • Povećati broj studenata koji se školuju za zanimanja vezana uz informacijsko komunikacijsku tehnologiju Izvor: Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova

  30. Strateški okvir razvoja Hrvatske Instrumenti i akcije: • Povećati dostupnost i iskoristivost ICT infrastrukture koja se nalazi u vlasništvu javnih poduzeća • Intenzivno jačati kadrovske i organizacijske uvjete za djelovanje elektroničke javne uprave • Promovirati rad i učenje na daljinu • Ojačati znanstvene kapacitete uključene u istraživanje i razvoj ICT • Stvarati povoljno poslovno okruženje za rast tvrtki utemeljenih na znanju i informacijsko komunikacijskoj tehnologiji Izvor: Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova

  31. Zaključak 1. Hrvatska se priključila grupi prvih 50 zemalja u svijetu 2. Kontinuirani napori na reforme doprinose povećanju konkurentnosti gospodarstva Hrvatske Potreba zadržavanja reformskih pravaca Intenzivniji razvoj mogućnosti i uklanjanja slabosti Reforme su uspješne i donose rezultate, ako su kontinuirane i u dužem vremenskom razdoblju Mogućnosti • Obrazovanje • Inovativnost Slabosti • Neefikasnost javne administracije • Korupcija • Porezno opterećenje • FDI kao izvor novih tehnologija

  32. Nacionalno vijeće za konkurentnost www.konkurentnost.hr/nvk

More Related