TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

1. TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

2. Tehnolo�ki proces obuhvaca: proizvodnju transport ugradnju obradu i njegu betona

3. Prema �Pravilniku o tehnickim normativima za beton i armirani beton�, betoni su svrstani u dvije klase: B I i B II Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja kolicina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona). Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugradivati samo na gradili�tu na kojem se pripremaju.

4. Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna ispitivanja, te sve marke transportiranog betona. Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvodac betona do isporuke izvodacu betonskih radova. Nakon isporuke za kontrolu je zadu�en izvodac. Za armirani beton ne smije se upotrijebiti ni�a cvrstoca od MB 15

5. Na mjestu proizvodnje uzima se uzorak pod slijedecim uvjetima: - min. jedno pokusno tijelo svaki dan - min. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m� iste vrste ( za kolicinu vecu od 2000 m� na svakih 100 ) - ukupan broj uzoraka za razdoblje od tri mjeseca ne smije biti manji od 30

6. Stare oznake MB �marka betona� Nove oznake �klasa� C C 25/30 25 oznacava tlacnu cvrstocu na pokusnom uzorku u obliku cilindra (N/mm� = MPa ) 30 oznacava tlacnu cvrstocu na kocki

7. Beton je vi�ekomponentni kameni materijal Sastav : - agregat ( ispuna ) - cement ( vezivo ) - voda Kvaliteta ovisi o: - svojstvima komponenata - omjeru unutar mje�avine - nacinu mije�anja - transportu - zbijanju - njezi betona

8. AGREGAT - prirodni kameni materijal iz nalazi�ta ili dobiven drobljenjem (�ljunak,drobljenac ) - umjetni (zgura, drobljena opeka) Agregat se prije upotrebe ispituje i mora odgovarati uvjetima iz normi HRN EN Frakcija: skup zrna odredene velicine 0/4 ,4/8, 8/16, 16/32, ( 32/63 ) Granulometrijski sastav: odnos izmedu zrna raznih velicina

9. CEMENT -hidraulicko vezivo koje u smjesi s vodom razvija kemijsku reakciju hidratacije koja zavr�ava stvaranjem cementnog kamena Vrijeme vezanja- od momenta mije�anja do stupnja hidratacije pri kojem masa dobije krutost Neka od ispitivanja cementa: - pocetak i kraj vezanja (Vicatov aparat) - stabilnost obujma ( Le-Chatelierovi prstenovi) - cvrstoca - finoca mliva

12. VODA - kemijski cista - voda iz slavine bez ispitivanja - �tetne tvari ( �ecer, humus,kiselina,organske masnoce,otpaci kemijskih tvornica) sprecavaju vezanje i ocvr�civanje - vode iz rijeka i bunara obavezno se moraju ispitati prema va�ecim normama

13. DODACI BETONU Aeranti - u svje�oj betonskoj masi stvaraju mjehurice i tako povecavaju otpornost na mraz Plastifikatori - pobolj�avaju ugradivost bet. mase Ubrzivaci pocetka vezivanja - kod mlaznog betona Ubrzivaci ucvr�civanja - dobivanje ranih pocetnih cvrstoca (skidanje oplata ) Usporivaci pocetka vezivanja - vece udaljenosti Najce�ce su u tekucem stanju,a ako su u prahu najprije se pomije�aju s vodom

14. Vodocementni faktor -v/c Utjece na mnoga svojstva betona Ni�i vodocementni faktor daje kvalitetniji beton Cilj laboratorijskih ispitivanja naci najni�i v/c a da se postigne dobra homogenizacija smjese, ugradba i zbijanje U praksi najce�ce v/c = 0,45-0,65

15. Svojstva svje�eg betona Obradivost- kolicina rada potrebna da se beton zbije i ugradi u konstrukciju(veci v/c lak�e se ugraduje ) Konzistencija - mjera obradivosti prema kojoj Razlikujemo: - kruti zemljovla�ni beton - slabo plasticni beton - plasticni beton - tekuci beton

16. Kruti - za masivne nearmirane konstrukcije visoke rane cvrstoce , malo stezanje Slabo plasticni - za konstrukcije s rjedom armaturom Tekuci - za gusto armirane konstrukcije i pumpani beton

18. Vanjski nepovoljni utjecaji na beton - kemijski - fizicki - biolo�ki Trajnost betonske konstrukcije je odredena moguc- no�cu penetracije agresivnih tvari u beton Korozija- kemijski procesi kao posljedica prodora agresivnih tvari Erozija � mehanicko djelovanje ,habanje (bolji eruptivni agregat,manje cementnog kamena)

19. Volumne promjene � nejednako zagrijavanje unutar presjeka,prsline na povr�ini,ljuskanje Visoke temperature � uzrokuje gubitak vode , skupljanje cem. kamena, pad cvrstoce Niske temperature � mraz ,odmrzavanje,voda u kapilarama,razaranje(aeranti )

20. PRIPRAVA BETONA Veliki broj vrsta betona ( po cvrstoci,svojstvima, po vrstama agregata,vrstama cementa ) zahtjeva slo�ena, tehnicki zahtjevna postrojenja za proizvodnju betona Najvecim dijelom beton se spravlja u tvornicama betona( u Evropi posebna poduzeca) Proizvodac jamci kvalitetu,dokaz potvrda o sukladnosti normama

21. Mobilna postrojenja � veliki sustavi kao �eljez- nice,odr�avanje prometnica ( za brze interven- cije,mali kapaciteti 2-3 m�/ sat ) 2. Prenosiva postrojenja � na udaljenim gradili�tima za velike kolicine betona( 10-25 m�/sat ),veliki tro�kovi preseljenja Stabilna postrojenje �kvaliteta,sigurnost,za�tita okoline, u predgradima,sa filterima za pra�inu,sa prihvatom i proci�cavanjem otpadnih voda ( 80 -300 m�/sat )

22. Osnovni sklopovi postrojenja 1. Skladi�ta ( agregat,cement,voda dodaci) 2. Uredaji za doziranje 3. Uredaji za mije�anje 4. Prihvat i proci�cavanje otpadne vode 5. Uredaji za upravljanje

24. Skladi�te agregata: - otvorena ( zvijezda i sa pregradama ) - zatvorena (silosi,mogucnost grijanja) - zalihe za dva do tri dana Skladi�te cementa: - silosi 60 -900 tona - ne dopunjavati (mije�anje cementa ) - zaliha za tjedan

25. Betonare sa zvijezda skladi�tima za agregat

27. Uredaji za doziranje Doziranje sastojaka se vr�i prema Tehnickim propisima te�inski,prema odredenim recepturama Agregat: svaka frakcija se posebno dozira uredajima koji mogu biti mehanicki,poluautomatski i automatski( protocne vage ) Cement: Od silosa transporterima do dozatora koji su danas uglavnom rje�ene kao automatski protocni

28. Voda : problem se javlja kod ustanovljivanja vla�nosti agregata (senzori za vla�nost agregata),doziranje preko vodomjera, tako da se zatvara protok kad prode zada- na kolicina Dodaci: - ve�u se najce�ce na kolicinu cementa 0,5 � 3 % kol. cementa - uredaji su smje�teni izmedu dozatora za vodu i mije�elice

29. BETONARE(prema prostornom rasporedu) Ra�clanjene ili prizemne sa zvijezda skladi�tem agregata. U prizemnim tvornicama betona unutarnji tok transporta kamene sitne�i je vodoravan, deponiran u pregrade po kojima se povlaci skrejper bager do dozatora iz kojih izravno dospijeva u mje�alicu. Cement se iz silosa otprema u mje�alicu pomocu Arhimedovog pu�a, pomocu kojeg se i dozira.

30. KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa zatvorenim cilindricnim ili bunker-silosima i toranjske betonare) Zbijene sa zatvorenim bunkerima Bunker silosi imaju dozatore. Agregat do mje�alice dolazi transportnim trakama. Toranjske betonare Toranjske betonare imaju tri eta�e. Na najvi�oj eta�i su silosi za agregat sa dozatorima i silosi za cement s Arhimedovim pu�em. U sredini je mje�alica i upravljacko mjesto. Najni�e je punjenje mje�alica betonom.Zbijene sa zatvorenim bunkerima Bunker silosi imaju dozatore. Agregat do mje�alice dolazi transportnim trakama. Toranjske betonare Toranjske betonare imaju tri eta�e. Na najvi�oj eta�i su silosi za agregat sa dozatorima i silosi za cement s Arhimedovim pu�em. U sredini je mje�alica i upravljacko mjesto. Najni�e je punjenje mje�alica betonom.

31. Uredaji za mije�anje: Prema nacinu mije�anja razlikujemo tipove mje�alica : 1. GRAVITACIJSKE 2. PRINUDNE 3. DVOSTUPANJSKE 4. KONTINUIRANE

32. GRAVITACIJSKE: -bubanj sa lopaticama koje su pricvr�cene na unutarnjem pla�tu mje�avina se di�e i slobodnim padom se mije�a sa vodoravnim bubnjem i sa prevrtnim 15 � 30 o/min 0,10; 0,33; 0,5; 1m� u pogledu homogenizacije ne zadovoljavaju suvremene zahtjeve (ljepljenje za unutarnju povr�inu )

33. Mje�alice s prevrtnim bubnjem Mala gradili�na mje�alica Jedan otvor za punjenje i pra�njenje Rucno prevrtanje (kotac ili poluga) Elektromotorni pogon

34. Samohodna gravitacijska mje�alica s utovarnom lopatom

35. GRAVITACIJSKE MJE�ALICE ZA BETON S VODORAVNIM BUBNJEM � vodoravna os mije�anja Ima dva otvora � za punjenje i pra�njenje Punjenje i mije�anje okretanjem u jednom smjeru, pra�njenje okretanjem u drugom smjeru, pomocu preklopnog lijevka koji se umece u otvor za pra�njenje. 15 o/min Dijelovi: Postolje od celicnih profila na kotacima Vodoravni bubanj Sanduk za punjenje u polo�aju pra�njenja Vitlo za dizanje sanduka Preklopni �lijeb za pra�njenje sanduka Kotlic za vodu Pogonski motor s vitlom Dijelovi: Postolje od celicnih profila na kotacima Vodoravni bubanj Sanduk za punjenje u polo�aju pra�njenja Vitlo za dizanje sanduka Preklopni �lijeb za pra�njenje sanduka Kotlic za vodu Pogonski motor s vitlom

36. SREDNJE VELIKA MJE�ALICA S VODORAVNIM BUBNJEM Koristi se za prenosne gradili�ne betonare. Ima sita s dozatorima i transportnom trakom. 15 o/min Za uobicajene betone (2 i 3 frakcije), bez posebnih zahtjeva.Koristi se za prenosne gradili�ne betonare. Ima sita s dozatorima i transportnom trakom. 15 o/min Za uobicajene betone (2 i 3 frakcije), bez posebnih zahtjeva.

37. PRINUDNE: s horizontalnom i vertikalnom osovinom na osovini vi�e krakova s lopaticama tanjuraste male 5-10 m�/h srednje 15 -30 m�/h velike 50-100 m�/h 20 � 40 o/ min DVOSTUPANJSKE: u jednoj mje�alici voda i cement u drugoj agregat sa malo vode zajedno

38. PRISILNE MJE�ALICE ZA BETON- TANJURASTE S VERTIKALNOM OSOVINOM � za uobicajene betone do 32 mm, vrijeme mije�anja 1-2 min, za sitnozrnate betone 2-4 min)

39. Osovina s lopaticama vece prisilne mje�alice u betonarama (horizontalna osovina, djelomicno rade gravitacijski)

40. PRISILNE VALNE MJE�ALICE - za uobicajene betone do 32 mm i za krupnozrnate do 64 mm)

41. Mije�anje: - suhe komponente agregata i cementa mije�aju se 1/2 do 2/3 vremena - dodavanje vode i mije�anje - vrijeme mije�anja u prinudnim 1,5 � 3 min - u zimskim uvjetima vrela voda sa agregatom 2-3 min, zatim cement 1- 2 min Proci�cavanje: - talo�ni bazeni (ci�cenje bagerima)