1 / 54

Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u BiH

Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u BiH Anđa Kalem-Perić, dipl.pravnik CARDS EIA. Pristup informacijama. Šta je razlog postojanja zakonodavstva o pristupu informacijama? “Informacija je kiseonik demokratije”

newman
Download Presentation

Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u BiH

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u BiH Anđa Kalem-Perić, dipl.pravnik CARDS EIA

  2. Pristup informacijama • Šta je razlog postojanja zakonodavstva o pristupu informacijama? • “Informacija je kiseonik demokratije” • Svi imaju pravo da traže, primaju i šire informacije i ideje • ne bi bilo efikasne kontrole Vlade, • prilično je teško imati odgovornu Vladu, • prilično je lako pokriti korupciju, • bez ovog prava nemoguće je slobodno glasati.

  3. PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U BIH • Osnovno ljudsko pravo • Član 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i • Član 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kaže: »Svi imaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; • pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez ičijeg uplitanja, tražiti, primati i pružati informacije i ideje kroz bilo koje medije, bez obzira na granice».

  4. PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U BIH • USTAV BiH i entiteta - pravo na slobodu izražavanja • Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00) (ZoSPI) • Indeks registar - informacije koje su pod kontrolom Vijeća ministara BiH • Vodič - Pristup informacijama detaljno je opisan (postupak) • Zakon o upravi („Sl. gl. BiH”, br. 32/02) • Zakon o upravnom postupku („Sl. gl. BiH”, br. 29/02, 12/04) • Zakon o upravnim sporovima („Sl. gl.BiH”, br. 19/02)

  5. PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U FBIH • Zakon o slobodi pristupa informacijama u F BiH (“Sl.n. F BiH”, br. 32/01) (ZoSPI) • Uputstvo za provođenje Zakona o slobodi pristupa informacijma u F BiH (“Sl. n. F BiH”, br. 57/01) • Zakon o zaštiti okoliša („Sl. n. FBiH”, br. 33/03) • Zakon o oganizaciji uprave u FBiH („Sl. n. FBiH”, br.35/05) • Zakon o upravnom postupku („Sl. n. FBiH”, br. 2/98) • Zakon o upravnom sporu („Sl. n. FBiH”, br. 9/05)

  6. PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U REPUBLICI SRPSKOJ • Zakon o slobodi pristupa informacijama u Republici Srpskoj (“Sl. gl. RS”, br. 20/01) (ZoSPI) • Odluka o troškovima umnožavana zahtijevanih informacija saglasno ZoSPI BiH (“Službeni glasnik RS”, br. 12/01) • Zakon o zaštiti životne sredine (Sl. gl. RS, br. 53/02) • Zakon o administrativnoj službi u upravi RS-a („Sl. gl. RS”, br. 16/02, 62/02, 38/03) • Zakon o opštem upravnom postupku („Sl. gl. RS”, br.13/02) • Zakon o upravnim sporovima („Sl. gl. RS”, br. 12/94)

  7. PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U BRČKO DISTRIKTU • Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00) (ZoSPI) • Uputstvo za provođenje Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH u Brčko Distriktu (“Sl. gl.BD”, br. 36/04) • Zakon o zaštiti životne sredine (“Sl. gl. BD”, br. 24/04, 1/05) • Zakon o izvršnoj vlasti (“Sl. gl. BD”, br. 2/00, 5/01, 9/01, 12/01, 16/01, 17/02, 8/03) • Zakon o upravnim sporovima (“Sl. gl. BD”, br. 4/00, 1/00) • Zakon o upravnom postupku (“Sl. gl. BD”, br. 3/00, 9/02, 8/03)

  8. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Šta je/predstavlja Zakon o slobodi pristupa informacijama? • ZoSPI uspostavlja pravo javnosti da ostvari pristup vladinim informacijama i dokumentima • Šta je cilj donošenja ovih Zakona? Tri su cilja: • da se ustanovi da informacije koje posjeduju javni organi predstavljaju javno dobro, • da se ustanovi da svako lice, dakle i fizičko i pravno ima pravo pristupa ovim informacijama, a javni organi obavezu da objave informaciju, • da se omogući svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu i daje komentar na informacije kojima lično raspolaže ili koje kontroliše javni organ.

  9. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Od kakve je važnosti ovaj zakon za građane? • svim građanima olakšava pristup informacijama • Javni pristup informacijama koje su u posjedu javnih organa ima tri važna cilja: • Podstiče veću otvorenost i odgovornost javnih organa pri donošenju odluka • Unapređuje demokratiju promovišući učešće javnosti pri donošenju odluka javnih organa • Sloboda pristupa informacijama doprinosi borbi protiv korupcije i lošeg rukovođenja u organima vlasti

  10. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Ko je dužan da postupa po ovom Zakonu? • Zakon se odnosi na sve javne organe • Ko je obavezan da obezbijedi informacije u skladu sa ZoSPI? • ZOSPI se odnosi na sve "javne organe“ (zakonodavne, sudske i izvršne organe vlasti, kao i organe "koji obavljaju javnu funkciju, imenovane ili ustanovljene u skladu sa zakonom", sve upravne organe, i sva pravna lica koja su "u vlasništvu ili pod kontrolom javnog organa." (ZOSPI, član 3.2.). • ZOSPI se ne odnosi na organe u privatnom vlasništvu ili privatno vođene organe van javnog sektora. Međutim, privatni subjekti koji se finansiraju iz javnih fondova (na pr., ugovarači poslova sa vladom ili koncesionari) imaju obavezu da po ovome Zakonu polažu račune i dostavljaju informacije koje se odnose na dio poslova obavljenih trošenjem javnih prihoda.

  11. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Ko može imati uvida u informacije prema Zakonu? • Svaka osoba ima pravo tražiti informacije, bez obzira da li je on/ona državljanin BiH ili mu je mjesto stanovanja BiH. Kompanije, organizacije ili druga tijela koja imaju pravni identitet mogu tražiti inf. • Koje (vrste) informacija su dostupne prema Zakonu? • «svaki materijal koji sadrži činjenice, mišljenja, podatke ili bilo koje druge teme, uključujući svaku kopiju ili dio, bez obzira na fizičku formu». Ovo uključuje sve štampane ili pisane dokumente (npr. ručno pisanje zabilješke, zapisnici sa sastanka, audio trake, fotografije).

  12. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Da li su sve informacije koje posjeduju javni organi dostupne? • Kao lex specialis (član 25. Zakona), ovaj je zakon utvrdio da je objavljivanje informacija u posjedu javnih vlasti opšte pravilo, dok su izuzeci od tog pravila precizno određeni u ovom zakonu i ne mogu se automatski primjenjivati. 

  13. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Da li su određene vrste informacija izuzete od saopštavanja? • Da. ZOSPI predviđa izuzetke u slučajevima postojanja opravdanih razloga zbog kojih se određene informacije ne mogu saopštiti (npr. informacije koje se tiču zaštite javne sigurnosti ili nacionalne sigurnosti, sprečavanja kriminala, informacije u cilju zaštite interesa privatnosti trećih lica, itd.)

  14. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Koje informacije su izuzete prema Zakonu? • Zakon određuje tri kategroije info. koje mogu biti izuzete od objavljivanja: • Izuzeci u vezi sa funkcijama javnih organa. Prva kategorija se odnosi na informacije koje su u vezi sa zaštitom pravnih funkcija javnih organa. • Povjerljive trgovinske informacije. Druga kategorija izuzetih informacija se odnosi na zaštitu trgovinski osjetljivih informacija privatnih kompanija ili treće strane. Na primjer, informacije u posjedu vlade koje se odnose na pregovore o kupovini ili prodaji određene kompanije mogu biti izuzete od objavljivanja. • Informacije o privatnosti trećeg lica. Treća kategorija se odnosi na izuzetke koji se odnose na zaštitu privatnosti trećeg lica.

  15. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Šta ako javni organ odbije udovoljiti vašem zahtjevu? • U slučaju da javni organi odbiju ili ne udovolje vašem zahtjevu, možete: • uložiti žalbu drugostepenom organu koji će razmotriti vašu žalbu i donijeti odluku po istoj • Ukoliko ste i tada nezadovoljni odlukom, možete pokrenuti postupak kod suda (upravni spor). • Šta je Test javnog interesa? • “Test javnog interesa” traži od javnog organa da objavi informaciju, iako ona spada u jednu od kategorija izuzetaka, ukoliko javni interes za poznavanjem te informacije nadmašuje štetu koju može nanijeti njeno objavljivanje.

  16. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Kako tražiti informacije prema zakonu? • Zahtjev za informaciju treba podnijeti javnom organu za koji smatrate da posjeduje informaciju. Svi zahtjevi moraju: • biti u pismenoj formi • na bilo kom službenom jeziku u BiH • i treba da sadrži dovoljno detalja o prirodi i/ili sadržaju tražene informacije, kako bi javni organ mogao locirati informaciju. • Osim toga, morate uključiti svoje ime i kontakt informacije.

  17. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Niste obavezni objasniti za šta vam je informacija potrebna. • Zahtjev za pristup nečijim ličnim podacima može podnijeti samo fizičko lice u srodstvu ili njegov/njen pravni ili ovlašteni predstavnik. Osim toga, podnosilac zahtjeva mora priložiti identifikacijske dokumente sa slikom, te u slučaju pravnog ili ovlaštenog zastupnika, dokaz takvog zastupništva ili ovlaštenja.

  18. FORMA ZAHTJEVA • Ime i prezime / Adresa • Telefon/fax/e-mail • Mjesto / Datum • Vijeće ministara BiH • Služba za informiranje / Trg BiH 1 /Sarajevo • Predmet: ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA • Na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini tražim da mi omogućite pristup informaciji: • ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ • Zaokružite način na koji želite pristupiti informacijama: • a) neposredan uvid • b) umnožavanje informacije • c) slanje informacije na kućnu adresu • Prilog: Podnositelj zahtjeva

  19. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Zakon zahtijeva od javnih organa da uspostave proceduru koja će pomoći ljudima da otkriju koje informacije postoje i kako da dođu do njih. Prema Zakonu, svaki javni organ je obavezan da: • napravi Upustvo o pristupu informacijama, • napravi Indeks registar o vrstama informacija koje posjeduju ili kontroliraju • imenuju službenika za informisanje koji ce biti odgovoran za procesiranje zahtjeva. • Koliko dugo traje proces dobijanja tražene informacije? • obavijest da li će vam odobriti pristup informacijama u što kraćem roku, ali ne kasnije od 15 dana od dana prijema zahtjeva

  20. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Koliko košta dobijanje informacije? • Prema Zakonu, prvih 10 strana standardne veličine fotokopija je besplatno. Nakon toga, javni organ vam može naplatiti samo stvarnu cijenu kopiranja. • Gdje možete dobiti pomoć ako je zahtjev odbijen? • Ukoliko vam je potrebna pomoć u podnošenju zahtjeva za informaciju prema Zakonu, ili u podnošenju tužbe na odluke organa povodom vašeg zahtjeva, možete kontaktirati Ombudsmene koji su na raspolaganju da saslušaju vaše žalbe vezane za način procesuiranja vaših zahtjeva prema Zakonu • Postoji li pravo žalbe i ako postoji ko postupa po žalbi? • Ukoliko javni organ odbije ili ne izvrši vaš zahtjev, možete podnijeti internu administrativnu žalbu istom organu. Javni organ će zatim proslijediti vašu žalbu tijelu druge instance na preispitivanje vašeg zahtjeva i donijeti odluku. Ukoliko ste još uvijek nezadovoljni odlukom tijela druge instance, možete pokrenuti upravni spor.

  21. FORMA ŽALBE • Ime i prezime / Adresa • Telefon/fax/e-mail • Sarajevo / Datum • Nadležni organ • Adresa /Sarajevo • ŽALBA • U žalbi se mora navesti: • rješenje koje se pobija, • Naziv organa koji ga je donio, • broj i datum rješenja, • Žalbu ne mora posebno obrazlagati nego izložiti u kom pogledu je nezadovoljan • Podnositelj žalbe

  22. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Kakva je uloga ombudsmena? • “Ombudsmen može u bilo koje vrijeme podnijeti posebne izvještaje nadležnom federalnom, kantonalnom, općinskom ili međunarodnom tijelu. Domaći organi dužni su odgovoriti u roku koji odredi Ombudsmen" (član II. B.8. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine) • "Ombudsmen ima ovlaštenje da primi, prati ili istraži, između ostalog, slučajeve lošeg funkcioniranja ili kršenja ljudskih prava i sloboda koje počini bilo koji organ vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine, kao i bilo koje druge ustanove, ili osobe koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode." (Član 3, stav 4. Zakona o ombudsmenima Federacije)

  23. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Kakva je uloga ombudsmena? • "U obavljanju svojih funkcija u smislu ovog zakona ombudsmen može, između ostalog, razmatrati: 1) sačinjavanje i dostavljanje informacija, kao što su vodiči i opće preporuke koje se odnose na provođenje i primjenu ovog zakona, 2) uključivanje u godišnji izvještaj posebnog dijela koji se odnosi na njegove aktivnosti u smislu ovog zakona i3) predlaganje uputstava o primjeni ovoga zakona svim nadležnim organima u Federaciji, u saradnji sa institucijom ombudsmena za Bosnu i Hercegovinu i ombudsmenom Republike Srpske." (Član 22. Zo SPI FBH)

  24. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Kakav je odnos ovog zakona i drugih zakona, u smislu moguće kolizije i sukoba zakona? • Za odnos ovog zakona i drugih zakona, u smislu moguće kolizije i sukoba zakona, ključna je, međutim, odredba člana 25. koja izričito određuje da "zakoni koji se usvoje nakon donošenja ovog zakona, a čija svrha nije izmjena ili dopuna ovog zakona, ni na koji način ne mogu ograničiti prava i obaveze utvrđene ovim zakonom".

  25. Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH) • Kakav je odnos ovog zakona i drugih zakona, u smislu moguće kolizije i sukoba zakona? • U prijelaznim i završnim odredbama određuje se da se "u cilju provođenja ovog zakona primjenjuju Zakon o upravi, Zakon o upravnom postupku i Zakon o upravnim sporovima osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno“.

  26. Pregled institucija koje su ispunile obaveze prema ZoSPI • Državni nivo • Vijeće ministara BiH – DA – www.vijeceministara.gov.ba • Parlament BiH – DA – www.parlament .ba • Regulatorna agencija za komunikacije – DA – www.cra.ba • Visoko sudsko i tužilačko vijeće – DA – www.hjpc.ba • Entitetski nivo • Vlada RS – DA – www.vladars.net • Vlada FBiH – NE • Vlada BD - NE

  27. Pregled institucija koje su ispunile obaveze prema ZoSPI • Kantonalni nivo • Vlada TZ kantona – DA – www.vladatk.kim.ba • Vlada ZE-DO kantona – DA – www.zdk.ba • Srednja Bosna – DA – www.mupsbk-ksb.gov.ba • Vlada SA kantona – NE • Una sana – DA – www.pkusk.com.ba • Goraždanski kanton – DA – www.bpkgo.ba • Livanjski – NE • HE-NE kanton – NE • Zapadna Bosna – NE • Posavina - NE • Opština Lukavac – DA – www.lukavac.ba • Opština Tešanj – DA – opcina-tesanj.ba • Opština Novo Sarajevo – DA – novosarajevo.ba

  28. Zakon o upravi i upravnom postupku(BiH, RS, FBiH) • Uređuje se organizacija uprave, položaj, uloga, način osnivanja, ovlaštenja i obaveze organa uprave • Po ovom zakonu obavezni su postupati organi uprave na svim nivoima vlasti kad u upravnim stvarima rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima stranaka • Definiše: načela, nadležnost, komuniciranje organa i stranke, dostavljanje pismena, rokovi, troškovi postupka, pravni lijekovi itd.

  29. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Osnovni elementi u pogledu pružanja informacija kao što su: • Određivanje najvažnijih definicija, tj. informacije o okolišu organa vlasti, • Određivanje osnovnih načela slobodnog pristupa informacijama o okolišu, • Obaveza organa uprave da obezbjede ove informacije, • Određivanje obaveza ovih organa da sakupljaju i ažuriraju informacije, • Utvrđivanje obaveze da se informacije o okolišu učine transparentnijim, • Utvrđivanje razloga za odbijanje zahtjeva za davanje informacija, • Utvrđivanje obaveze država da redovno objavljuju informacije, • Određivanje troškova informisanja • su u potpunosti inkorporirani u Zakone o zaštiti okoliša/životne sredine

  30. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Jedno od osnovnih načela - učešće javnosti, pristup informacijama i pristup pravdi. • Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave, kao i mogućnost učešća u procesu donošenja odluka. • Organi koji donose propise i nadležni organi za zaštitu okoliša su dužni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i podsticati učešće, omogućavajući dostupnost informacija široj javnosti. • javnosti je zagarantovan pristup informacijama, mogućnost da učestvuju u procesu odlućivanja i pristup pravdi po pitanjima vezanim za okoliš

  31. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Pristup informacijama ima dva osnovna toka: • Aktivni protok informacija, tj. pravovremene informacije o stanju okoliša. Ovo je obaveza državnih organa da obezbjede ove informacije. Aktivni protok informacija predstavlja osnovu za pasivni pristup. Ove informacije su transparentne i stvarno dostupne. • Pasivni protok informacija. tj. pristup informacijama, gdje državni organi moraju da odgovore na zahtjeve ukoliko ih prime. Što se tiče javnih organa vlasti to znači da ovi organi moraju na zahtjev da objelodane informacije. • Najosjetljivije je pitanje razloga za odbijanje zahtjeva za davanje informacija, te su ti razlozi taksativno nabrojani u Zakonu.

  32. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Zahtjev za davanje informacija o okolišu može biti odbijen ukoliko: • nijedan organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu; • zahtjev je očigledno neosnovan ili formuliran suviše uopćeno; • zahtjev se tiče materijala koji je u fazi pripreme ili se tiče unutrašnje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predviđeno nekim drugim zakonom, uzimajući u obzir narušavanje općeg interesa davanjem informacije, ili • u slučaju da je informacija već dostavljena predstavnicima nevladinih organizacija, lokalnim zajednicama i štampi zbog kolektivnog javnog interesa. U tom slučaju nadležni organ uprave će uputiti podnosioca zahtjeva gdje može dobiti potrebne informacije.

  33. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo štetan utjecaj na: • međunarodne odnose, odbranu ili opću bezbjednost; • tok pravde, pravo lica na pravedno suđenje i mogućnost organa uprave da sprovede krivični ili disciplinski postupak; • povjerljivost informacija koje se tiču trgovine i industrije, gdje je takva povjerljivost zaštićena zakonom kako bi se zaštitili legitimni ekonomski interes. U ovom okviru, informacije o emisijama koje su bitne za zaštitu okoliša ne smiju se otkrivati; • prava intelektualne svojine; • povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizičke osobe u slučaju da te osobe nisu dale saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, gdje je ta povjerljivost predviđena zakonom; • interese treće osobe koja je obezbijedila tražene informacije a da na to nije bilo pravno obavezna i ukoliko ta osoba ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala, ili • okoliš na koji se informacije odnose, kao što su mjesta uzgoja rjetkih vrsta. • Razlog za odbijanje zahjeva za davanje informacija mora biti obrazložen.

  34. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Pravo žalbe ima: • Podnosilac zahtjeva ako njegov zahtjev za davanje informacija nije razmatran, neopravdano odbijen, da je na njega u potpunosti ili djelimično neadekvatno odgovoreno ili da nije bio obrađen, • predstavnici zainteresirane javnosti koji su učestvovali u prvostepenom postupku • Nakon provođenja postupka sud može: • naložiti organima ponavljanje ili obnovu postupka; • naložiti fizičkim osobama da preduzmu sve neophodne sanacione mjere uključujući obustavu određenih aktivnosti i/ili plaćanje šteta; • obavezati fizičke osobe da izvrše uplatu naknade u Federalni fond zaštite okoliša kao i da snose troškove sudskog postupka i • naložiti privremene mjere.

  35. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Učešće javnosti u odlučivanju u pitanjima relevantnim za okoliš od vitalnog je značaja kako za proces demokratizacije društva tako i za doprinos efikasnoj zaštiti okoliša. • U Zakonu je propisana obaveza nadležnih organa da obezbijede učešće javnosti u: • postupcima procjene utjecaja projekata na okoliš; • postupcima izdavanja okolinskih dozvola za pogone i postrojenja iz svoje nadležnosti • kao i u postupku donošenja drugih odluka koje mogu imati značajan uticaj na okoliš.

  36. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Odmah nakon pokretanja upravnog postupka javnost će biti informirana o slijedećem: • predloženim aktivnostima i zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole o čemu će biti donesena odluka; • nacrtu odluke; • organima uprave koji su odgovorni za donošenje odluke; • predviđenom postupku uključujući dostupne informacije o: a) načinu učešća javnosti; b) vremenu i mjestu predviđene javne rasprave; c) nazivu organa uprave od kojih se mogu dobiti relevantne informacije i izvršiti uvid u dokumentaciju; d) nazivu organa uprave ili bilo kog drugog organa kome se mogu podnijeti primjedbe i pitanja kao i rok za podnošenje primjedaba ili pitanja, e) okolišu koje su relevantne za predložene aktivnosti • Činjenici da li predložena aktivnost podliježe entitetskom ili prekograničnom postuu PUO • nacrtu odluke ili okolinske dozvole.

  37. Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine entiteta i Brčko Distrikta • Zainteresirana javnost će biti obaviještena prije ili najkasnije u vrijeme početka postupka izvođenja dokaza i upozorena da se u roku od 30 dana moraju podnijeti dokazi i činjenice koje se tiču datog slučaja. • Javna rasprava • Obavezna u postupku ocjene studije • Rok 30 dana za javnost da dostavi primjedbe i sugestije (od dana javnog obavještavanja) • Nadležno ministarstvo organizuje javnu raspravu • Obavijest najmanje 15 dana prije rasprave

  38. Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o vodama FBiH i RS (Sl.n. 18/98 i Sl.gl. 10/98) • FBiH • Vodoprivredna osnova - najvažniji planski dokument za dugoročno upravljanje vodama • Zakonom je predviđena obavezna izrada vodoprivredne osnove FBiH i vodoprivredne osnove šest glavnih slivnih područja u FBiH • U članovima 15. i 16. Zakona o vodama određena je procedura oko donošenja vodoprivrednih osnova • Nacrt vodoprivredne osnove se dostavlja na javnu raspravu gdje se javnost upoznaje sa sadržajem vodoprivredne osnove i ima mogućnost stavljanja primjedbi i prijedloga. • RS • U Zakonu RS nije predviđeno učešće javnosti u procesu donošenja vodoprivredne osnove i planova razvoja vodoprivrede

  39. Učešće javnosti u procesu planiranjaNacrt Zakona o vodama entiteta • Predlagač plana ima obavezu da obavještava javnost: • o početku pripreme pojedinačnih planova najmanje tri godine prije početka perioda na koji se plan odnosi i • da obezbjedi učešće javnosti u pripremi i usvajanju relevantnog plana.

  40. Učešće javnosti u procesu planiranjaNacrt Zakona o vodama entiteta • Prije početka pripreme pojedinačnih planova, predlagač ima obavezu da: • pozove na saradnju nadležne federalne i lokalne organe, javne službe, nevladine i druge organizacije, i ostale osobe koje su u području koje je obuhvaćeno planom • im predstavi prijedlog sadržaja i raspored izrade i usvajanja plana (šira javnost se o ovome obavještava putem medija) • predstavi javnosti izvještaj o napredovanju na pripremi plana najmanje dvije godine prije početka perioda na koji se plan odnosi • objavi nacrt plana najmanje godinu dana prije početka perioda na koji se plan odnosi • obezbjediti pristup dokumentima na osnovu kojih je plan izrađen. • Javnost ima pravo da: • podnosi pismene primjedbe na nacrt plana u roku od šest mjeseci nakon njegovog objavljivanja • učestvuje u ponovnom razmatranju, izmjenama i dopunama planova

  41. Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o prostornom uređenju FBiH (Sl.n.52/02) • Obavezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja: • za teritorij Federacije – Prostorna osnova Federacije, Prostorni plan Federacije i Program mjera, • za teritorij kantona - Prostorni plan kantona, • za grad Mostar i Sarajevo - Prostorni plan Grada, • za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja, • za urbano područje općine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan, • za naselje gradskog tipa – urbanistički plan grada, • za uža urbana područja, za koja je urbanističkim planom predviđeno – regulacioni plan i urbanistički projekt.

  42. Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o prostornom uređenju FBiH (Sl.n.52/02) • Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja donosi zakonodavno tijelo ovisno o nivou nadležnosti za donošenje odnosnog dokumenta prostornog uređenja. • Odluka sadrži sve činioce od značaja za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito:- vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa,- granice područja za koje se dokument radi ili mijenja,- vremenski period za koji se dokument prostornog uređenja donosi,- smjernice za izradu/izmjenu dokumenta,- rok izrade,- način osiguranja sredstava za izradu,- odredbe o javnoj raspravi,- nosioca pripreme za izradu/izmjenu dokumenta,- nosioca izrade/izmjene dokumenta,- druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se radi

  43. Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o prostornom uređenju FBiH (Sl.n.52/02) • Postupak usvajanja i donošenja dokumenta prostornog uređenja iz nadležnosti Federacije istovjetan je postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona. • Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog uređenja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja, a najduže u trajanju od tri mjeseca.

  44. Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o uređenju prostora RS (Sl.gl. 84/02) • Obavezna je izrada donošenje sljedećih planova: • za teritorij Republike – Prostorni plan Republike, • za područje opštine - Prostorni plan opštine, • za gradove, naselja gradskog tipa – urbanistički plan, • Za ostala naselja – urbanistički plan, odnosno regulacioni plan • Nosilac pripreme plana utvrđuje nacrt plana i stavlja ga na javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana radi izjašnjavanja i podnošenja pismenih promjedbi u ostavljenom roku • Istovremeno sa izlaganjem nacrta plana na javni uvid sprovodi se stručna rasprava • Obavjest najmanje 8 dana ranije

  45. Podnošenje zahtjeva REZIME Zahtjev nepotpun Vraća se na dopunu Razmatra dop.zahtjev Organ nije nadležan Dostavlja nadl. org. Obavještava podnos.. Razmatra zahtjev Dostava odgovora Nema odgovora Odbija dati informaciju Daje djelimičan odgov. Dostavlja traženu infor. Ulaže žalbu Ulaže žalbu Ulaže žalbu Pokreće upravni spor

  46. Zakon o upravnom sporu (RS, FBiH, BD) • Ko ima pravo pokretanja upravnog spora? • pojedinac ili pravno lice ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, • te pod istim uvjetima pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa (zainteresirano lice) • nadležni pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa , kao i u drugim slučajevima određenim zakonom, • ombudsmen ako je upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode pojedinca zajamčeni Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine

  47. Zakon o upravnom sporu (RS, FBiH, BD) • Koje akte donosi sud i karakter tih akata? • donosi presude • presude donesene u upravnim sporovima obavezne su. •  Ko je nadležan da postupa u upravnim sporovima? • Upravne sporove rješava kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. • Šta se podrazumjeva pod pojmom «organ»? • podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona, gradonačelnik i općinski načelnik i gradske i općinske službe za upravu, kao i institucije koje imaju javna ovlaštenja kad u vršenju javnih ovlaštenja rješavaju u upravnim stvarima.

  48. Zakon o upravnom sporu (RS, FBiH, BD) • Ko je nadležan da rješava sukob nadležnosti po pitanju rješavanja upravnog spora? • Vrhovni sud FBiH čije je rješenje pravosnažno i obavezujuće • Šta je predmet upravnog spora? • Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. • Šta je upravni akt? • Upravni akt jeste akt kojim nadležni organ rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari

  49. Zakon o upravnom sporu (RS, FBiH, BD) • Kad se može pokrenuti upravni spor? • protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stepenu, • protiv prvostepenog upravnog akta, ako zakonom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku, • Upravni spor može se pokrenuti i kad nadležni organ o zahtjevu, odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku, pod uvjetima da se stranka prethodno pisano obratila nadležnoj upravnoj inspekciji (koja u roku od 30 dana nije postupila po njenom zahtjevu). • Rok za upravne organe je 30 dana ili u zakonom propisanom kraćem roku • Po zahtjevu upravne inspekcije 30 dana • Smatra se kao da je žalba odbijena

  50. Zakon o upravnom sporu (RS, FBiH, BD) • Šta se može tražiti u upravnom sporu?  • povrat oduzetih stvari, kao i naknada štete koja je tužiocu nanesena izvršenjem upravnog akta koji se osporava • Ko je tužena strana u upravnom sporu? • organ čiji se upravni akt osporava • Tužba, po pravilu, ne sprečava izvršenje upravnog akta protiv koga je podnesena, ako zakonom nije drugačije određeno. • Kako se pokreće upravni spor?  • Upravni spor pokreće se tužbom, • predaje nadležnom sudu neposredno ili mu poštom preporučeno, • Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tužbu.

More Related