1 / 46

SOCIJALNA INFRASTRUKTURA KAO ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

SOCIJALNA INFRASTRUKTURA KAO ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA. SADRŽAJ: Temeljna obilježja socijalne infrastrukture Zdravstvo i zdravstvena zaštita Obrazovanje Znanost Javna uprava. TEMELJNA OBILJEŽJA SOCIJALNE INFRASTRUKTURE.

minerva-hinton
Download Presentation

SOCIJALNA INFRASTRUKTURA KAO ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SOCIJALNA INFRASTRUKTURA KAO ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

  2. SADRŽAJ: • Temeljna obilježja socijalne infrastrukture • Zdravstvo i zdravstvena zaštita • Obrazovanje • Znanost • Javna uprava GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  3. TEMELJNA OBILJEŽJA SOCIJALNE INFRASTRUKTURE INFRASTRUKTURNE DJELATNOSTI: predstavljaju opći input i pretpostavku skladnog gospodarskog i socijalnog razvitka zemlje • SOCIJALNA ILI NEPRIVREDNA INFRASTRUKTURA: • zdravstvo • obrazovanje • kultura • znanost • očuvanje javnog reda i poretka GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  4. TEMELJNE ZNAČAJKE SOCIJALNE INFRASTRUKTURE: • primarni cilj nije stvaranje ekonomskog viška • što kvalitetnije zadovoljenje temeljnih ljudskih potreba (zdravstvo i obrazovanje) • univerzalnost • komplementarnost • sinergijsko djelovanje • svojevrsna priprema rada materijalnoj proizvodnji GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  5. potreba DRŽAVNE INTERVENCIJE • tržište se u slučaju djelovanja socijalne infrastrukture ne može javiti kao odgovarajući alokator financijskih sredstava jer ne ispunjava dobro svoju ulogu u slučaju postojanja javnog dobra, eksternalija, monopolskog položaja pojedinih segmenata socijalne infrastrukture te pitanja pravednosti • pretjeran udio javnog sektora i javne potrošnje u BDP-u • poduzima se niz REFORMSKIH ZAHVATA u cilju postizanja veće interne učinkovitosti sustava socijalne infrastrukture uz nužnu državnu intervenciju prema dohodovno slabijim pojedincima GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  6. Javno dobro • ukoliko se potrošnjom nekog dobra od strane jedne osobe ne umanjuje mogućnost potrošnje istog dobra od strane drugih osoba, proizvod ili usluga smatraju se JAVNIM DOBROM • istovremeno kada se neko javno dobro proizvede i postane dostupno jednom potencijalnom potrošaču, ono je na jednak način dostupno svim drugim potrošačima • tzv. problem besplatne vožnje • važno je razlikovati nemogućnost isključivanja pojedinca iz potrošnje nekog proizvoda ili usluge od nepostojanja natjecanja ili rivaliteta za isti proizvod GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  7. Eksternalije • pojam eksternalija se odnosi na sve troškove i koristi koje zbog neke tržišne aktivnosti snosi treća osoba, tj. netko tko izravno nije proizvođač ili potrošač • kao posljedica tog slučaja nastaje situacija u kojoj tržište ne može ispuniti svoju ulogu u određivanju optimalnog rezultata GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  8. Monopoli • tržište može zakazati u svojoj ulozi alokatora resursa čak i kada je cijena nekog proizvoda ili usluge točan pokazatelj troškova proizvodnje • problem je u tim slučajevima način formiranja cijene na tržištu • jedan proizvođač ili potrošač ima mogućnost utjecaja na cijenu određenog proizvoda - država se u tom slučaju javlja kao korektor neopravdanih monopolističkih prednosti putem antimonopolističkih zakona GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  9. ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA • ZDRAVLJE je normalno fizičko stanje, tj. stanje cjelovitosti, slobode od fizičke i duševne bolesti i bola (Britanski medicinski rječnik) • ZDRAVSTVENA POTREBA je nepredvidljiva, iznenadna, neočekivana i neželjena potreba • za većinu svojih potreba čovjek se financijski priprema, štedi; osim u iznimnim slučajevima to za zdravstvene potrebe ne vrijedi • zdravstvo i zdravstvena zaštita sa svojom veličinom i iskušenjima ne pripadaju samo medicinskoj struci • sadržaj javnozdravstvene politike i zdravstveno prosvjećivanje stanovništva imaju svoj puni smisao, pogotovo sa stajališta smanjenja rastućih troškova u zdravstvu • EKONOMIKA ZDRAVSTVA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  10. ZDRAVSTVENI SUSTAV HRVATSKE, STANJE I OČEKIVANE RAZVOJNE PROMJENE • POTRAŽNJA ZDRAVSTVENIH USLUGA neposredno ovisi o trima skupinama čimbenika: • Veličini i strukturi populacije • Zdravstvenom stanju populacije • Okolinskim faktorima GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  11. OSNOVNA KONSTRUKCIJA MODELA POTRAŽNJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  12. … stanje u Hrvatskoj • mali ukupni broj stanovnika koje je SVE STARIJE- osnovni generator sve veće zdravstvene potrošnje • OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA- prema podacima WTO-a, u RH je 2003. godine očekivana dob iznosila 74,73 g. za oba spola • UBRZANO STARENJE STANOVNIŠTVA- postotak starijih od 65 godina je 16,4% (2001. godina) i iznad je prosjeka EU, a predviđa se da će 2030. 24% hrvatske populacije biti starije od 65 godina • promatrajući RAZINU SMRTNOSTI DOJENČADI 1998. godine (8,2 na 1000 živorođenih) zaostajali smo otprilike 11 godina od prosjeka EU (ispod 5 na 1000 živorođenih) U RH samo od posljedica pušenja godišnje umire 12 000 do 15 000 ljudi (rak pluća, želuca, srca) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  13. RAZNOLIKOSTI ZDRAVSTVA U EUROPI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  14. PONUDA ZDRAVSTVENIH USLUGA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  15. ponuda zdravstvenih usluga u mnogim je elementima neelastična • u strukturi zdravstvenih djelatnika prema stručnoj spremi dominiraju osobe sa srednjim stručnim obrazovanjem (51,17% u 2000. godini) • trend rasta visokoobrazovanih djelatnika • stagnacija ili smanjenje zapošljavanja u javnom sektoru te relativno dinamički trend zapošljavanja u privatnom sektoru • u 2004. u RH je sudjelovalo 2,63 liječnika na 1000 stanovnika, što je oko 1 liječnik na 1000 stanovnika manje nego u EU • nepovoljan omjer broja specijalista i liječnika opće prakse (5:1) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  16. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  17. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  18. SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA • temeljna odrednica ponude i potražnje zdravstvenih usluga • sredstva za financiranje sustava zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz: • Doprinosa • Sredstva proračuna za Zakonom propisane obveze GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  19. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  20. u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  21. FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE • od 1993. godine odvija se proces privatizacije primarne zdravstvene zaštite • tijekom 2000. i 2001. godine Vlada RH donijela je niz mjera kojima je cilj smanjiti troškove zdravstvene zaštite u RH: • - smanjenje osnovice za plaću za 5%, smanjenje stope doprinosa “na” plaću za 2 postotna poena i saniranje “gubitaša” u zdravstvu • sve manje značenje ima participacija ili sudjelovanje osiguranih osoba u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  22. USPOREDNI PRIKAZ RASHODA ZA ZDRAVSTVO I OPSEGA OSIGURANJA STANOVNNIŠTVA (1999.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  23. KOMBINACIJA IZVORA FINANCIRANJA ZDRAVSTVA (2002.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  24. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  25. - u 2000. godini ukupna potrošnja za zdravstvo je iznosila 10,2% BDP-a u RH - nakon 2000. godine porast potrošnje je zadržan ispod stope rasta BDP-a, pa je 2005. godine iznosio 5,8% BDP-a (u RH) • Za ostvarivanje nove zdravstvene politike u RH postavljaju se sjedeći • RAZVOJNI CILJEVI ZDRAVSTVA: • Produljenje trajanja života • Poboljšanje kvalitete života u vezi s zdravljem • Smanjenje razlike u zdravlju i zdravstvu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  26. OBRAZOVANJE • postotak nepismenih stanovnika starih 10 i više godina četverostruko je manji nego prije trideset godina i iznosi 1,7%, iako je u europskom prosjeku i ovaj postotak još uvijek visok • “funkcionalno nepismeni”- gospodarske i tehnološke promjene od zaposlenih traže tzv. prag minimalnih sposobnosti u koje se uključuje njihova informatička pismenost i znanje stranog jezika • više od 45% odraslih osoba u RH ima završenu samo osnovnu školu ili čak niti završenu osnovnu školu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  27. OBRAZOVNI SUSTAV U RH sastoji se od 4 razine: • predškolsko • osnovnoškolsko • srednjoškolsko • visokoškolsko obrazovanje • 98% učenika završava osnovnu školu, a oko 94% nastavlja srednjoškolsko obrazovanje • broj osnovnih škola i učenika posljednjih 10-tak godina u stalnom je padu • dinamičan rast i razvoj zabilježen je na području visokog školstva • problem kadrovske obnove • regionalni nesrazmjer: 60% studenata i 68% nastavnika na zagrebačkom sveučilištu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  28. STANOVNIŠTVO HRVATSKE STARO 15 GODINA I VIŠE PREMA ZAVRŠENOJ ŠKOLI I SPOLU, 1991. GODINA (STRUKTURA U %) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  29. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  30. U RH U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  31. RASHODI ZA ZNANOST, VISOKU NAOBRAZBU, MEĐUNARODNU ZNANSTVENU SURADNJU, TEHNOLOGIJSKA I INFORMACIJSKA ISTRAŽIVANJA ZA RAZDOBLJE 1996.-2000. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  32. Struktura rashoda za podsustave osnovnog i srednjeg školstva u razdoblju 2000.-2007. godine u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  33. Ulaganja u obrazovanje kao % GDP GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  34. Trend promjene prosječnog ulaganja po upisanom polazniku u razdoblju 1999-2004. godine (1999= 100) u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  35. TEMELJNI PROBLEMI I KLJUČNA MJESTA DJELOVANJA NOSITELJA OBRAZOVNE POLITIKE U PODRUČJU VISOKOG ŠKOLSTVA: • povećati postotni udio mlađeg radnog kontingenta • - u 2000. u RH on je iznosio 5,5% (u EU: 14,6%) • povećati postotni udio starijeg radnog kontingenta (35-59) • - u 2000. u RH on je iznosio 0,3% (u EU: 6,9%) • povećati internu učinkovitost sustava i učiniti napore prema konsolidaciji ukupnog gospodarstva zemlje • - u RH u propisanom roku diplomira 20% studenata (u Engleskoj čak 90%) • približiti razinu financijskog napora države prema obrazovanju s onim u zemljama EU GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  36. KONCEPT CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA STRUKTURA CJELOŽIVOTNOG OSIGURANJA U ZEMLJAMA OECD-a u % GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  37. ZNANOST • ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA DJELATNOST jedna je od temelja razvoja suvremenog svijeta • dugoročne istraživačke djelatnosti vs. primijenjena ili aplikativna istraživanja • 6 ZNANSTVENIH PODRUČJA: • Prirodne • Tehničke • Biomedicinske • Biotehničke • Društvene i • Humanističke znanosti • ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI INSTITUTI ORGANIZIRANI SU U 4 OSNOVNA TIPA USTANOVA: • Javni instituti • Visoka učilišta • Gospodarski instituti • Ostali pravni subjekti (npr. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  38. STRUKTURA IZVORNIH PRIHODA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ U 1998. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  39. KOMPARATIVNI PRIKAZ RASHODA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ KAO DIO BDP-a U 1999. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  40. UKUPNI UNUTRAŠNJI IZDACI ZA ISRAŽIVANJE I RAZVOJ PREMA PODRUČJIMA ZNANOSTI I SEKTORIMA U 2004. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  41. JAVNA UPRAVA • složeni sustav koji se veže za različite funkcije države • "Javna uprava je aktivni dio vlade, sredstvo kojim se ostvaruju državni ciljevi" (Dwight Waldo, 1978.) • 3 PRISTUPA JAVNOJ UPRAVI: • politički pristup • pravni pristup • menadžerski pristup GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  42. ... polazne osnove za reformu sustava lokalnih jedinica u Hrvatskoj • prijeđena je granica centralne administracije i upravljanja • upravljanje javnom upravom danas se mora obavljati u globalnom svijetu i velike su poteškoće u djelotvornom upravljanju velikim sustavom iz centra • FISKALNA DECENTRALIZACIJA još je nepoznanica na našim prostorima • nesređenost lokalne vlasti i naglašeno centralizirani stav centralne vlasti glede prikupljanja i raspodjele fiskalnih prihoda simultano su određivali razinu prihoda i rashoda lokalne zajednice GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  43. dominantan udio države u ukupnoj javnoj potrošnji, koja je među najvišima u Europi • "decentralizacijski šok" PRIHODI PO POJEDINIM LOKALNIM JEDINICAMA U HRVATSKOJ (STRUKTURA U %) RASHODI KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE I LOKALNIH JEDINICA (U % BDP-a) RASHODI UKUPNE DRŽAVNE POTROŠNJE U HRVATSKOJ PREMA RAZINAMA VLASTI U POJEDINIM GRANAMA (U %) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  44. ... raspodjela funkcija prema razinama vlasti u Hrvatskoj • stvaranje neovisne hrvatske države u ratnim uvjetima bilo je određujuće za centralizaciju većeg dijela funkcija države • od 1995. javljaju se snažnije potrebe i inicijative za za decentralizacijom javne uprave koje nisu dovoljno stručno fundirane GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  45. RASPODJELA FUNKCIJA PREMA RAZINAMA VLASTI U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

  46. proces DECENTRALIZACIJE javne uprave je nužan prije svega sa stajališta povećanja financijske efikasnosti središnje i lokalne razine vlasti da bi proces decentralizacije išao željenim smjerom trebaju se uvažiti sljedeće pretpostavke i preporuke: - utvrditi optimalan broj lokalnih jedinica - u svim lokalnim jedinicama utvrditi broj administrativnih odjela i broj zaposlenih u njima - razgraničiti prava i obveze lokalnih jedinica i središnje države - utvrditi realno financijsko stanje i pokazatelje razvijenosti područja od posebne državne skrbi , te utvrditi učinkovitost poticajnih državnih mjera glede funkcioniranja javnog sektora na tim područjima - utvrditi kriterije fiskalnog izravnavanja GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.

More Related