1 / 19

HRVATSKA KRITIČNA INFRASTRUKTURA

HRVATSKA KRITIČNA INFRASTRUKTURA. Državna uprava za zaštitu i spašavanje Damir Čemerin, dipl. ing. Procjena kritičnosti infrastruktura - teorijska osnova. Tri aspekta:

liv
Download Presentation

HRVATSKA KRITIČNA INFRASTRUKTURA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HRVATSKA KRITIČNA INFRASTRUKTURA Državna uprava za zaštitu i spašavanje Damir Čemerin, dipl. ing.

  2. Procjena kritičnosti infrastruktura- teorijska osnova Tri aspekta: • gospodarski - značaj za gospodarstvo, profitabilnost korištenja, gospodarski i financijski parametri za korištenje pojedine infrastrukture; • politički - vlasništvo, stabilnost političkih prilika ili sustava u sredinama ili zemljama, procjenjuje ukupne učinke na sredinu koja o toj infrastrukturi ovisi i to na lokalnoj ili državnoj razini; • funkcionalni - kako izostanak usluge neke mreže ili infrastrukture utječe na funkcioniranje gospodarstva, uslužnih djelatnosti, zdravstva, obrazovanja, predškolskog odgoja, komunalnih usluga, očuvanja javnog reda i mira, očuvanja uobičajenog načina života

  3. NATO definicija kritične infrastrukture • Odbor za civilnu zaštitu – listopad 2002. god. • donio definiciju • Viši odbor za civilno planiranje za izvanredne situacije (SCEPC) – godišnje zasjedanje u travnju 2003. god. • prihvaćanje i potvrda definicije • EAPC na jesenskom zasjedanju 2003.god. prihvatio izvješće SCEPC sa definicijom KI

  4. KRITIČNA INFRASTRUKTURA definicija NATO/EAPC iz 2003. “ KRITIČNA INFRASTRUKTURAsuodgovarajući nacionalni kapaciteti, službe i informacijski sustavikoji su od tako vitalnog značaja da bi njihova nemogućnost djelovanja ili oštećenje mogli imati izravan utjecaj na nacionalnu sigurnost, nacionalnu ekonomiju, narodno zdravlje, sigurnost stanovništva i učinkovito djelovanje vlasti…”

  5. KRITIČNA INFRASTRUKTURA obuhvaća naročito (ali ne isključivo) : • Hranu; • Vodu; • Poljoprivredu; • Zdravstvene službe i službe hitne pomoći; • Energiju (električna, nuklearna, plin i nafta, brane); • Promet (zračni, cestovni, željeznički, luke, vodeni putovi); • Informacije i telekomunikacije; • Bankarstvo i financije; • Kemijska postrojenja; • Obrambenu industriju; • Pošte i dostavu roba; • Nacionalne spomenike i vrijednosti

  6. Europska kritična infrastruktura • POVIJEST: • 2004. • inicijativa Europskog vijeća • postupak u Komisiji i prema zemljama članicama • 2005. • “green paper” upućen iz Komisije • 2006. • Europski program zaštite kritične infrastrukture (EPCIP) • prijedlog EPCIP Direktive • komunikacija o zaštiti europske KI među zemljama članicama i u tijelima EU

  7. EKI direktiva Direktiva Vijeća2008/114/EC od 8. prosinca 2008. o definiranju i određivanju europske kritične infrastrukture i ocjeni potrebe za unaprjeđenjem njene zaštite • Primjenjuje se od 12. siječnja 2011. • za RH – primjena od ulaska u članstvo • Regulira samo dva sektora: • ENERGETIKA • (proizvodnja nafte i plina, rafiniranje, obrada, skladištenje i distribucija cjevovodima) • Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije • PROMET (cestovni, željeznički, zračni, unutarnji plovni putovi, oceanski promet i plovidba unutarnjim morima, luke)

  8. EKI direktiva • Obveze tijela vlasti zemalja članica • Obveze operatera KI • Obveze EK • Sustav razmjene informacija • Zajednički standardi zaštite

  9. STANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

  10. Vlada Republike Hrvatske je 25. studenoga 2010. godine donijela Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za pripremu aktivnosti potrebnih za definiranje i određivanje nacionalne kritične infrastrukture Republike Hrvatske • MRS obnovljena u lipnju 2012., od rujna intenziviran rad na izradi Zakona o kritičnim infrastrukturama

  11. Međuresorna radna skupina za pripremu aktivnosti potrebnih za definiranje i određivanje nacionalne KI RH • DUZS – predsjeda Članovi: • Ministarstvo financija • Ministarstvo gospodarstva • Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture • Ministarstvo pravosuđa • Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU • Ministarstvo poljoprivrede • Ministarstvo unutarnjih poslova • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova • Ministarstvo zaštite okoliša i prirode • Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva • Ministarstvo zdravlja • Ured vijeća za nacionalnu sigurnost • Sigurnosno-obavještajna agencija • Ministarstvo uprave • Ministarstvo pravosuđa • Ured za zakonodavstvo Vlade RH

  12. Postojeća regulativa KI u RH • I. UGROŽENOST REPUBLIKE HRVATSKE • IV. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE OPASNOSTI • IV.1. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima • IV.2. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom) • IV.3. Nuklearne opasnosti • IV.4. Epidemiološke i sanitarne nesreće • VI. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU POSLJEDICE

  13. Postojeća regulativa KI u RH • PROCJENA UGROŽENOSTI RH – Vlada RH, 7. ožujka 2013. • Plan zaštite i spašavanja za područje RH (NN 96/2010) • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) • Strategija nacionalne sigurnosti (nacrt)

  14. Zakon o kritičnim infrastrukturama • Prijedlog normativnog rješenja • izrada prijedloga Zakona - MRS – od rujna 2012. (DUZS koordinacija) • na sjednici Vlade RH 21. ožujka 2013. • slijedi donošenje u Hrvatskom saboru po hitnom postupku • Primjena propisa • Utvrđivanje konačne liste kroz širu raspravu i središnjim TDU, gospodarstvu, društvenim djelatnostima; • Rasprava sa operaterima KI; • Planovi za kontinuitet poslovanja – operateri i nadležna TDU – sadrže i planove zaštite

  15. Zakonom o kritičnim infrastrukturama regulira se: 1. definiranje kritičnih infrastruktura u Republici Hrvatskoj 2. prava i obveze Vlade Republike Hrvatske u području KI 3. prava i obveze središnjih tijela državne uprave u području KI 4. prava i obveze vlasnika i upravitelja kritičnih infrastruktura 5. propisivanje metodologije za analizu rizika u zaštiti i osiguranju rada KI 6. reguliranje međunarodnih obveza u vezi sa određivanjem i zaštitom EKI u Republici Hrvatskoj 7. način ostvarivanja prava RH u vezi sa određivanjem i zaštitom EKI od interesa za RH u drugim državama članicama EU 8. provedba Zakona u nadležnosti svih središnjih tijela državne uprave, ali ne zahtijeva dodatna financijska sredstva jer je dio redovitih zadaća koje se zakonom samo naglašavaju.

  16. Nacionalne liste KI • Zemlje izrađuju nacionalne liste redoslijeda kritičnih infrastruktura po značaju za funkcioniranje gospodarstva i zemlje u cjelini • Liste u pravilu potvrđuju ili donose vlade, na usuglašeni prijedlog središnjih tijela uprave, gospodarstva (javnog i privatnog sektora) – kod nas Vlada RH na prijedlog resornih tijela

  17. Mjerila za identifikaciju KI • A. Međusektorska mjerila (redoslijed), DUZS: • ljudski gubici (mogući broj smrtno stradalih i ozlijeđenih zbog prekida rada pojedine KI (izravno i neizravno!) • gospodarski gubici (značaj gubitka ili srozavanja kakvoće proizvoda ili usluga, učinci na okoliš) • utjecaj na javnost (političko-socijalne posljedice) – procjenjuje se utjecaj prekida na povjerenje javnosti, tjelesne patnje, remećenje uobičajenog načina života, uključivo gubitak osnovnih javnih usluga • B. Sektorska mjerila – određuju resorna TDU

  18. Lista hrvatskih kritičnih infrastruktura – neformalni prijedlog (bez rangiranja po značaju) • energija (proizvodnja, prijenos, distribucija, brane) • telekomunikacije • promet (ceste, željeznica, luke, pomorski, zračni) • poljoprivreda i prehrambena industrija (proizvodnja, prerada i distribucija hrane) • voda (zalihe, obrada, distribucija, obrada otpadnih voda, poplave) • financije (bankarstvo i osiguranja) • zdravstvo (hitna medicina, zdravstveni kapaciteti, proizvodnja lijekova) • žurne službe (policija, vatrogastvo, hitna medicina, civilna zaštita) • kemijska industrija • nacionalni spomenici i vrijednosti • …………..

  19. Hvala!

More Related