1 / 19

Socijalna percepcija

Socijalna percepcija. Kako doživljavamo druge ljude. Socijalna percepcija. Socijalna percepcija je disciplina koja proučava na koji način stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim ljudima . Područja socijalne percepcije. Neverbalno ponašanje Stvaranje dojmova

elma
Download Presentation

Socijalna percepcija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Socijalna percepcija Kako doživljavamo druge ljude

  2. Socijalna percepcija • Socijalna percepcijaje disciplina koja proučavana koji način stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim ljudima.

  3. Područja socijalne percepcije • Neverbalno ponašanje • Stvaranje dojmova • Implicitne teorije ličnosti • Atribucije

  4. Područja socijalne percepcije • Neverbalno ponašanje

  5. Područja socijalne percepcije • Stvaranje dojmova o drugim ljudima

  6. Stvaranje dojmova • Za stvaranje dojmova o drugim ljudima važan je redoslijed kojim smo dobili informacije o njima, što se najčešće očituje kroz efekt primarnosti (Asch, 1946) – pojavu da prve informacije više utječu na dojam koji stvorimo • hipoteza o asimilaciji – značenje svake nove informacije mijenja se pod utjecajem prethodnih informacija • Luchins (1957) – kada informacije prikazuju osobu u različitom svjetlu, prve informacije se tumače kao trajne osobine, a kasnije oprečne informacije kao odraz trenutnih stanja • Anderson – hipoteza o uprosječivanju: kasnije informacije jednostavno manje pridonose ukupnom prosjeku 1) na prve informacije obraća se više pažnje 2) kasnije informacije smatraju se manje važnima

  7. Stvaranje dojmova • Efekt primarnosti gubi se pod određenim uvjetima: 1. kad opažače upozorimo da uzmu u obzir sve informacije (Anderson & Hubert, 1963) 2. kad se opažače uputi da formiraju novi dojam nakon svake nove informacije (Stewart, 1965) 3. s povećanjem vremenskog razmaka između davanja informacija i izražavanja dojma • u ovom posljednjem slučaju dolazi do efekta recentnosti, tj. zadnje informacije više utječu na dojam o osobi

  8. Stvaranje dojmova • Kako nismo savršeni obrađivači informacija, prilikom stvaranja dojmova o drugim ljudima često činimo pogreške. Pogreška prvog dojma– sklonost da prosuđujemo ljude pod utjecajem dojma kojeg smo stvorili kad smo ih prvi put vidjeli Halo-efekt – općeniti povoljan ili nepovoljan dojam o pojedincu utječe na sve druge prosudbe o njemu

  9. Stvaranje dojmova • Svaki čovjek ima svoj jedinstveni način doživljavanja drugih ljudi, svoje mjerilo ili osobnu jednadžbu. • Dojmovi jednog promatrača o različitim ljudima često su sličniji nego dojmovi različitih promatrača o istoj ciljnoj osobi.

  10. Stvaranje dojmova • Postoje i privremene odrednice dojmova koje stvaramo, među kojima je vrlo važno naše raspoloženje u tom trenutku ili prethodna kognitivna udešenost.

  11. Stvaranje dojmova • Ni sam sadržaj informacija nije jednako važan - neke informacije smatramo središnjima, a neke perifernima za stvaranje dojma o osobi. • topla osoba/ hladna osoba - Asch (1946); Kelley (1950) • Schneider (1978) – bilo koja crta ličnosti može biti centralna ako je ona asocijativno povezana s dimenzijom o kojoj se formira dojam

  12. Stvaranje dojmova Kako se organiziraju asocijacije kad je u pitanju socijalna percepcija? • Rosenberg & Nelson (1968) • tražili od velikog broja sudionika da procijene niz različitih osoba koje poznaju • FA ukazala na dvije temeljne dimenzije: • socijalno +/- • intelektualno +/-

  13. Područja socijalne percepcije • Implicitne teorije ličnosti: popunjavanje praznina

  14. Implicitne teorije ličnosti • Implicitna teorija ličnosti je vrsta shemekoju ljudi koriste kako bi grupirali različite osobine ličnosti. • Svatko od nas ima svoje implicitne teorije ličnosti – uvjerenja o tome koje osobine su međusobno povezane, a koje nikako ne mogu biti prisutne kod iste osobe. • Korištenje ovih teorija pomaže nam da brzo stvorimo detaljne dojmove o drugim ljudima na osnovi samo nekoliko informacija koje imamo o njima – praznine popunimo osobinama koje smatramo da su povezane s ovima o kojima smo primili informaciju.

  15. Implicitne teorije ličnosti • Uloga kulture u implicitnim teorijama ličnosti Hoffman i suradnici (1986) otkrili su da kulturalne implicitne teorije ličnostiutječu na to kakve dojmove ljudi stvaraju o drugima.

  16. Implicitne teorije ličnosti

  17. Samoispunjavajuće proročanstvo • Ljudi kao svakodnevni teoretičari: sheme i njihov utjecaj Samoispunjavajuće proročanstvo: slučaj kada ljudi (1) imaju očekivanje o tome kakva je druga osoba, što (2) utječe na njihovo ponašanje prema toj osobi, što (3) izaziva da se ta osoba ponaša u skladu s početnim očekivanjima, čineći tako da se ta očekivanja pokažu istinitima.

  18. Samoispunjavajuće proročanstvo

  19. Samoispunjavajuće proročanstvo Rosenthal & Jacobson (1968)

More Related