Seminar za profesore hrvatskoga jezika

1. Seminar za profesore hrvatskoga jezika Pazin, 27. kolovoza 2009.

2. Kompetencija • sastoji se od triju elemenata: • - znanja • - vještina • - stavova. Jedna od ključnih kompetencija je i komunikacija na materinskom jeziku.

3. Komunikacija • Jedna od ključnih kompetencija je i komunikacija na materinskom jeziku. • Komunikacija je sposobnost izražavanja i interpretiranja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku u punom rasponu društvenih i kulturnih okolnosti.

4. Vještine • a) Sposobnost komuniciranja, u pismenom i usmenom obliku, i razumijevanja različitih poruka (kao i postizanja da nas drugi razumiju) u različitim situacijama i s različitim svrhama. • b) Sposobnost čitanja i razumijevanja različitih tekstova, usvajanje pristupa prikladnih različitim ciljevima čitanja (čitanje zbog informacije, učenja ili užitka) i različitim tipovima tekstova. • c) Sposobnost pisanja različitih vrsta tekstova za različite svrhe, praćenje procesa pisanja (od nacrta do konačne verzije).

5. d) Sposobnost istraživanja, skupljanja i procesuiranja pisanih informacija, podataka i koncepata s ciljem da ih se uporabi za učenje i sistematizaciju znanja. Sposobnost razlikovanja bitnih od nebitnih informacija tijekom slušanja, govorenja, čitanja ili pisanja. • e) Sposobnost oblikovanja uvjerljivih argumenata, u govoru i pismu, i uzimanje u obzir drukčijih pogleda bez obzira da li su izraženi u govoru ili pismu. • f) Vještine potrebne za uporabu pomoćnih materijala (kao što su bilješke, sheme, zemljovidi) za stvaranje, predstavljanje ili razumijevanje kompleksnih tekstova u pismenom ili govornom obliku (govori, razgovori, upute, intervjui, debate).

6. Jezične vještine • slušanje, govorenje, čitanje i pisanje • Jezične su aktivnosti produktivne (govorenje i pisanje) te receptivne (slušanje i čitanje).

7. Aktualno stanje: • prenaglašeno je pamćenje činjenica • zahtjevna disciplina • klasične nastavne metode • Nužna preobrazba: suvremene društvene potrebe i suvremeno tržište koje traži vještine rješavanja problema, kreativnost, komunikacijske vještine i fleksibilnost.

8. Sadržaji nastave izražavanja • 1. razred Tipovi teksta, Opis, Prepričavanje, Intervju, • 2. razred Biografija (životopis), Prikaz, Upućivački tekstovi • 3. razred Dokazivanje, Recenzija, Predavanje, Javni govor, Priopćenje • 4. razred Komunikacijski tekstovi, Esej, Referat, Diskusija

9. Teme obaveznih školskih zadaća • tzv. slobodne teme (najčešće intimne, lirske) • citati poznatih ljudi (znaju biti bliski slobodnim temama i trebalo bi odrediti smjernice za pisanje – treba li pisati i o autoru citata, ako je pisac u pitanju, ili samo o ideji citata) • teme-tvrdnje vezane uz književnost

11. Branko Pilaš, VJEČNE BASNE Podnaslov: Duško Lončar, Vječni kralj, Matica hrvatska, 2002. J. J. Rousseau uporno je tvrdio da djeci ne treba davati La Fontaineove basne jer ih dijete ne razumije, ali bi bilo još gore kad bi ih razumjela. I ne samo Rousseau, već i niz drugih stručnjaka smatralo je da se basni ne trebaju otvarati školska vrata. Međutim, i u svijetu i kod nas mnogi su smatrali da je basna književno štivo koje će omogućiti djetetu lakši hod do knjige. Praksa je pokazala da djeca vrlo rado prihvaćaju basne, i to u prvom redu stoga što vole životinje. Drugo je pitanje koliko djeca mogu shvatiti basne i njihove poruke. Upravo zato postoje učitelji koji će djetetu približiti basnu i svako drugo umjetničko djelo i iskoristiti svoje znanje da dijete shvati i doživi djelo u cjelini. U hrvatskoj književnosti iznimno je mali broj književnika koji su pisali ili pišu basne. Jedan od tih pisaca, kojemu pripada značajno mjesto u hrvatskoj basni, svakako je Duško Lončar. Prije nekoliko godina ovaj se umirovljeni srednjoškolski profesor i dugogodišnji savjetnik za hrvatski jezik u Zavodu za školstvo javio prvom knjigom basni pod naslovom Kasne basne, a sada evo i druge njegove zbirke basni koju je pod naslovom Vječni kralj objavila Matica hrvatska u Novskoj. Obraćajući se čitatelju, u pogovoru naslovljenu "Vječni kralj u vječnom vremenu" recenzent dr. Dragutin Rosandić, između ostalog piše: "Vječni kralj očekuje pisce školskih programa i čitanaka koji će znati odabrati najreprezentativnije basne i ponuditi ih mladim naraštajima.

12. Vječni kralj u vječnom vremenu (u neprolaznosti)!" Što je to tako značajno u basnama Duška Lončara da ih jedan od dugogodišnjih vrhunskih stručnjaka nudi mladom čitatelju i preporuča piscima školskih programa i autorima čitanaka? Prije svega basnopisac je ponudio basne koje su vrlo bliske djetetu i ne traže neki veći napor da se dokuče njihove poruke, no najbitnije je to što su Lončarove basne zrelo umjetničko djelo. Vječni kralj sastoji se od tri cjeline. U prvoj tematskoj cjelini kralj, središnji lik cijele zbirke, okružen je rodbinom i dvorjanicima. Zatim, u drugoj cjelini, pisac nas vodi u kraljevo dvorište, a u trćem krugu, u lovištu kralja lava, naročito dolazi do izražaja jednostavnost i razumljivost basne. Iako podijeljene u tri kruga, zbirka predstavlja nerazdvojnu, zaokruženu cjelinu. Upravo to pomaže djetetu da lakše prihvati njezine likove, da pristupi dramatizaciji teksta, što je vrlo značajno, i da otkrije poruke koje mu upućuje basna. Iako su basne u Vječnom kralju vrlo bliske djetetu po već dobro poznatom mu životinjskom svijetu, koji je čest u tkivu basne, od davnine do naših dana, učiteljeva riječ bit će bitna poveznica između djeteta i umjetničkog djela. Basne Duška Lončara nose u sebi poruke i za neka druga, buduća vremena, no prije svega one su upućene mladom čitatelju u ovom našem vremenu.