1 / 17

Stanje sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske u deset mjeseci 2018. godine

Stanje sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske u deset mjeseci 2018. godine. mr. sc. Miron Huljak, policijski savjetnik MUP RH Ravnateljstvo policije Služba za sigurnost cestovnog prometa. Karakteristični pokazatelji. Zabilježeno je:

mhutchinson
Download Presentation

Stanje sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske u deset mjeseci 2018. godine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Stanje sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske u deset mjeseci 2018. godine mr. sc. Miron Huljak,policijski savjetnikMUP RHRavnateljstvo policijeSlužba za sigurnost cestovnog prometa

  2. Karakteristični pokazatelji

  3. Zabilježeno je: • povećanje broja prometnih nesreća s poginulima za 0,4% • smanjenje broja nesreća s ozlijeđenim osobama za 4,1% • smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom za 1,9% • smanjenje broja poginulih osoba za 8 ili 2,9% • smanjenje broja teško ozlijeđenih za 25 ili 1,1% • smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 382 ili 3,8% • NAPOMENA: Od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća, njih 185 (68%) preminulo je na mjestu nesreće, 20 (7,4%) pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a 67 (24,6%) u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće. Karakteristični pokazatelji

  4. Poginuli prema vrsti vozila i svojstvu sudionika Zabilježeno je: povećanje broja smrtnog stradavanja vozača motocikala i traktora smanjenje broja smrtnog stradavanja vozača mopeda, osobnih i teretnih automobila te autobusa i bicikla povećanje broja smrtnog stradavanja putnika u traktorima i ostalim vozilima smanjenje broja smrtnog stradavanja putnika na mopedima i u osobnim automobilima povećanje broja smrtnog stradavanja pješaka

  5. Poginuli prema vrsti prometne nesreće Najviše osoba je smrtno stradalo pri: slijetanju vozila s ceste – 31,3%, sudarima iz suprotnog smjera –20,2%, naletu na pješake – 19,1%, bočnim sudarima – 7%, itd.

  6. Poginuli prema okolnosti (uzroku) prometne nesreće Najviše osoba je smrtno stradalo zbog: brzine neprimjerene uvjetima – 43,8%, nepropisnog kretanja vozila po kolniku – 11,8%, nepoštivanja svjetlosnog znaka – 4,4%, nepropisne brzine – 4%, itd.

  7. Alkohol Vidljivo je: smanjenje broja svih nesreća, smanjenje broja svih stradavanja, smanjenje udjela svih nesreća, smanjenje udjela svih stradavanja

  8. Mladi vozači (osobe do navršene 24 g., s HR vozačkom dozvolom) Kod populacije mladih vozača vidljivo je: povećanje broja nesreća s poginulim osobama, smanjenje broja nesreća s ozlijeđenima i materijalnom štetom, povećanje broja poginulih povećanjebroja TTO smanjenje broja LTO povećanjeudjela prometnih nesreća s poginulima, smanjenje udjela prometnih nesreća s ozlijeđenima i materijalnom štetom, povećanje udjela poginulih, povećanjeudjela TTO smanjenje udjela LTO

  9. Djeca u deset mjeseci 2017. godine poginulo je šestero djece, u istom razdoblju 2018. godine poginulo je troje djece, dvoje u svojstvu vozača, jedno kao putnik teško ozlijeđene djece bilo je manje za 3,2%, a lakše ozlijeđene manje za 9,7%.

  10. Poginuli po policijskim upravama

  11. Prometni prekršaji Glavne ubojice u cestovnom prometu: Brzina Alkohol Pojas i kaciga Distrakcija

  12. Nacionalni program strateški dokument za borbu protiv „cestovnih ubojica” je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. podijeljen je na pet područja djelovanja određeni su nositelji njegove provedbe definirani su izvori financiranja

  13. Nacionalni program – izvori financiranja Za financiranje Nacionalnog programa planiraju se sljedeći izvori: sredstva stručnih organizacija utvrđena posebnim ugovorom s Ministarstvom unutarnjih poslova; sredstva osiguravajućih društava utvrđena posebnim ugovorom s Ministarstvom unutarnjih poslova; sredstva prikupljena od donacija fizičkih i pravnih osoba.

  14. Nacionalni program – preventivni projekti tijekom 2016. godine sredstvima Nacionalnog programa (381.500 kuna - 70% ukupnog iznosa) i u suradnji s MUP-om, Hrvatski ured za osiguranje realizirao je vrijedan projekt „Stop neosiguranim vozilima” u 2017. godini, u istom postotku, iznosom od 490.000 kuna, sufinanciran je originalan, putem suvremenih medija realiziran i od javnosti dobro prihvaćen projekt Hrvatskog ureda za osiguranje,”4 Kotača 4 Pravila”

  15. Nacionalni program – preventivni projekti također tijekom 2016. godine sredstvima Nacionalnog programa (220.000 kuna - 70% ukupnog iznosa), sufinanciran je projekt naziva „VOZI ŠTEDI”, istoimene tvrtke, Projektna ideja je bila da se temeljem praćenja vožnje putem besplatne aplikacije na pametnim telefonima, savjesnim i vozačima koji poštuju prometne propise i zakonske odredbe omogući određeni dodatni bonus kod obveznog auto osiguranja, projekt je zastao, po riječima odgovorne osobe tvrtke na samo načelnoj podršci osiguravatelja, bez očekivane konkretizacije.

  16. Zaključak Stanje sigurnosti cestovnog prometa u RH može se usporediti sa stanjem hibernacije Broj smrtno stradalih se unatrag nekoliko godina kreće oko tristo, što znači 7 – 8 poginulih na 100.000 stanovnika Bez većeg angažmana sustava ali i sinergijskog djelovanja svih subjekata kojim je djelokrug vezan za sigurnost cestovnog prometa, teško je očekivati osjetniji pozitivni pomak Postoji Nacionalni program, nedovoljno korišten, nedovoljno iskorišten, nedovoljno implementiran u sporadične aktivnosti vezane za sigurnost prometa i samo dijelom realiziran Za svaku kvalitetnu aktivnost potrebna su financijska sredstva, a u Hrvatskoj sigurnost cestovnog prometa počiva na novcu što ga osigurava samo jedna stručna organizacija Hrvatsku prometne nesreće godišnje koštaju preko 8.000.000.000 kuna Za ne vjerovati je da sektor osiguravatelja ne može naći računicu za investiranje u nešto što će i njima samima donijeti korist, a da se šira društvena korist ne spominje U 2010. godini od ukupnog broja vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama, njih 3,1% nije bilo osigurano, a u 2017. godini taj je udjel bio 2,3 posto

  17. Hvala na pažnji!

More Related