Inflacija, ekonomska aktivnost i rast nominalne ponude novca

1. Inflacija, ekonomska aktivnost i rast nominalne ponude novca Blanchard: Poglavlje 9. Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

2. Inflacija, ekon.aktivnost i rast nom.ponude novca Outline predavanja: 1. odnosi između outputa, nezaposlenosti i inflacije: a) Okunov zakon b) Phillipsova krivulja c) AD relacija 2. utjecaj rasta nominalne ponude novca u srednjem roku 3. utjecaj rasta nominalne ponude novca u kratkom roku 4. prikaz staze rasta nominalne ponude novca 5. uloga kredibiliteta i očekivanja u prilagođavanju gospodarstva smanjenju nominalne ponude novca • Cilj: pokazati koji su učinci rasta nominalne ponude novca na inflaciju i output Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

3. Okunov zakon • Kako rast outputa utječe na nezaposlenost? • pretpostavke modela tržišta rada: 1. Y =AN (A=output/radnik=1 & N=zaposlenost) 2. L = const. • ↑Y za 1%, ↑N za 1%, ↓u za 1% ut – ut-1 = - gyt • gyt je godišnja stopa rasta outputa • stvarni svijet (SAD od 1970-ih): ut – ut-1 = -0.4(gyt – 3%)  Okunov zakon za SAD • gyt mora biti najmanje 3% da bi se spriječio porast nezaposlenosti iz 2 razloga: 1. porast radne snage kroz vrijeme 2. povećanje produktivnosti rada kroz vrijeme ako:Y= AN tada: stopa rasta Y =stopa rasta produktivnosti rada (1.3% za SAD) + stopa rasta zaposlenosti  radne snage za u = const. (1.7% za SAD) stoga: output mora rastipo stopi od 3% (1.3% +1.7%) da bi održao stopu nezaposlenosti konstantnom Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

4. Okunov zakon • normalna stopa rasta outputa ( )  ona pri kojoj je stopa nezaposlenosti konstantna • koeficijent β→ rast outputa 1% iznad normalne stope vodi do smanjenja stope nezaposlenosti za 0.4% (a ne 1%), iz 2 razloga: 1. poduzeća prilagođavaju zaposlenost u odnosu na devijacije outputa od normalne stope za manje od 1 za 1 • određeni broj radnika potreban neovisno o razini outputa • ulaganje u nove zaposlene skupo pa poduzeća radije zadržavaju radnike, a ne otpuštaju, kad je output manji od normalnog (labor hoarding), odnosno traže od postojećih radnika da rade prekovremeno za output iznad normalnog 2. porast stope zaposlenosti ne vodi do 1 za 1 smanjenja stope nezaposlenosti • participacija radne snage se mijenja  kad se poveća zaposlenost ona se popunjava ne samo nezaposlenima nego i onima koji su bili izvan radne snage, a ponovno se uključuju zbog povećane mogućnosti pronalaženja posla • OKUNOV ZAKON • rast outputa iznad normalnog vodi do smanjenja stope nezaposlenosti i obrnuto _ gyt > gy  ut < ut-1 _ gyt < gy  ut > ut-1 Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

5. Phillipsova krivulja • Kako nezaposlenost utječe na inflaciju? • PHILLIPSOVA KRIVULJA • inflacija ovisi o očekivanoj inflaciji i devijaciji nezaposlenosti od prirodne stope • za πet =πt-1vrijedi: • ako je α = 1, stopa nezaposlenosti od 1% iznad prirodne stope nezaposlenosti vodi do smanjenja stope inflacije za 1% • kad je stvarna nezaposlenost viša od prirodne, stopa inflacije pada i obrnuto ut > un πt < πt-1 ut < un πt > πt-1 Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

6. AD relacija • Kako inflacija i rast ponude novca utječu na rast outputa? • AD RELACIJA • pretpostavka: uzimamo u obzir samo realnu ponudu novca • potražnja za dobrima/ output proporcionalna realnoj ponudi novca • prelazeći s nivoa outputa (Y) na stopu rastaoutputa (gyt) • ako je neka varijabla omjer 2 varijable, njena stopa rasta = razlici stopa rasta tih 2 varijabli • gmt stopa rasta nominalne ponude novca • ako rast nominalne ponude novca premašuje inflaciju, rast realne ponude novca je pozitivan, a time i rast outputa i obrnuto • ekspanzivna monetarna politika vodi do većeg rasta outputa i obrnuto gmt > πt  gyt > 0 gmt < πt  gyt < 0 Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

7. Pregled • Slika Efekti rasta nom. ponude novca na rast outputa, nezaposlenost i inflaciju • AD relacija: • stopa rasta outputa = stopa rasta nominalnog novca - inflacija • Okunov zakon: • promjena u nezaposlenosti = devijacija outputa od normalne stope • Phillipsova krivulja: • promjena u stopi inflacije = devijacija nezaposlenosti od prirodne stope Rast outputa Rast nom. ponude novca AD relacija Okunov zakon Inflacija Nezaposlenost Phillipsova krivulja Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

8. Srednji rok • pretpostavka: • središnja banka održava konstantnu stopu rasta nominalne ponude novca ( ) • koje će biti vrijednosti rasta outputa, nezaposlenosti i inflacije u srednjem roku? • u srednjem roku stopa nezaposlenosti mora biti konstantna • Okunov zakon • za ut = ut-1 • u srednjem roku output raste po normalnoj stopi • AD relacija • za rast nominalne ponude novca = i rast outputa =  •   prilagođeni rast nominalne ponude novca • u srednjem roku inflacija je konstantna • alternativni pogled:za ↑Y  ↑Md/P (npr. ako je gyt= 3%, a gmt≠ 3%, onda mora doći do inflacije ili deflacije (za gmt= 10%, π= 7%) • Phillipsova krivulja • za konstantnu inflaciju   • u srednjem roku stopa nezaposlenosti mora biti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti • novac je neutralan u srednjem roku  promjene u stopi rasta nominalne ponude novca ne utječu na output ili nezaposlenost, ali se očituju u promjeni stope inflacije • jedina determinanta inflacije u srednjem roku je prilagođeni rast nominalne ponude novca Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

9. Srednji rok • Graf Inflacija i nezaposlenost u srednjem roku • gospodarstvo je negdje na okomitom pravcu gdje je • stopa inflacije jednaka je prilagođenom rastu nominalne ponude novca • smanjenje rasta nominalne ponude novca pomiče pravac prema dolje i ravnotežu iz A u B  inflacija se mijenja za iznos jednak promjeni nominalne ponude novca, a nezaposlenost se ne mijenja (još uvijek je un) Inflacija (π) A Smanjenje rasta nom.ponude novca s na B Nezaposlenost (u) un Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

10. Put od kratkog do srednjeg roka • pretpostavka: • ekonomija je u ravnoteži srednjeg roka • inflacija je visoka i postoji konsenzus da se smanji • provođenje antiinflacijskog programa (smanjenje inflacije smanjenjem stope rasta nominalne ponude novca) • proces prilagodbe: • uz početnu π  ↓gm  ↓ gm- π ↓gy • ↓gy (stopa rasta outputa niža od normalne)  ↑u • ↑u (nezaposlenost iznad prirodne stope) ↓π • tako dugo dok je u> un↓π nakon nekog vremena π postaje manja od stope rasta nominalne ponude novca  ↑ gm- π gy>↓u • nezaposlenost ne ostaje zauvijek na visokoj razini! • ključno za monetarnu politiku: • koliko dugo nezaposlenost raste i za koliko? • kako se vratiti na prirodnu stopu nezaposlenosti? • treba li rast nominalne ponude novca smanjiti odjednom ili postepeno? Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

11. Kolika nezaposlenost i koliko dugo? Prema relaciji Phillipsove krivulje: • kako bi postigli dezinflaciju, nezaposlenost mora rasti (ut>un) • napomena: dezinflacija ≠ deflacija • veličina porasta nezaposlenosti ne ovisi o brzini provođenja antiinflacijskog programa (dezinflacije) • point-year of excess unemployment (postotna godišnja prekomjerna nezaposlenost) • razlika između stvarne i prirodne stope nezaposlenosti od 1% po godini (1 postotni poen za svaku godinu) • npr. ako je ut =8% 4 godine zaredom, a un = 6%, onda je (8% - 6%) * 4 = 8 point-years of excess unemployment (8 godina s razlikom od 1% po godini) Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

12. Kolika nezaposlenost i koliko dugo? • primjer: • središnja banka želi smanjiti inflaciju sa 14% na 4% (za 10%), a α = 1 Scenarij I : smanjenje u 1 god.: potrebna je ut viša od un za 10% Scenarij II: smanjenje u 2 god.: potrebne 2 god. sa ut većom od un za 5% Scenarij III: smanjenje kroz 5 god.: potrebno 5 god. s ut većom od un za 2% • središnja banka može birati raspodjelu viška nezaposlenosti kroz vrijeme, ali ne može promijeniti point-years of excess unemployment (u svim slučajevima jednaka 10) • sacrifice ratio (žrtveni omjer) • point-years of excess unemployment/ smanjenje inflacije • prema Phillipsovoj krivulji žrtveni omjer = 1/α α ≈ 1  const. • bez obzira što je žrtveni omjer konstantan brzina dezinflacije je bitna Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

13. GodinaPrijeDezinflacijaNakon 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Inflacija (%)1412 10 8 6 44 4 4 St. nezaposlenosti (%)68 8 8 8 86 6 6 Rast outputa(%)3-2 3 3 3 38 3 3 Nom. rast novca(%)1710 13 11 9 712 7 7 Prikaz staze rasta nominalne ponude novca • primjer: • središnja banka želi smanjiti stopu inflacije sa 14% na 4% kroz 5 godina putem mehanizma kontrole rasta nominalne ponude novca • Tabela Staza stope rasta nominalne ponude novca za smanjenje inflacije od 10% kroz 5 god. Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

14. Tabela • Staza inflacije: • u svakoj godini se smanjuje za 2% i onda ostaje na razini od 4% • Staza nezaposlenosti: • proizlazi iz Phillipsove krivulje  2%= -1(ut -6%) • ako se π smanjuje za 2% godišnje kroz 5 godina, onda ut mora biti veći od un za 2% svake godine (sve skupa 5x2 = 10% = željeno smanjenje inflacije) • Staza outputa: • proizlazi iz Okunovog zakona • 2%= -0.4(gyt -3%)  stopa rasta je -2% u godini 1 (recesija) ili: prema Okunovom zakonu stopa rasta mora biti manja od normalne stope za 2%/0.4 = 5% (porast nezaposlenosti/β)  3% - 5% = -2% • od 2. do 5. godine output mora rasti po normalnoj stopi od 3% da bi nezaposlenost bila konstantna (viša za 2% od prirodne) • u godini 6. je potrebno stopu nezaposlenosti vratiti na prirodnu razinu  -2%= -0.4(gyt -3%)  stopa rasta je 8% (prema Okunovom zakonu mora biti veća od normalne stope za 2%/0.4 = 5% +3%=8%) • Staza rasta nominalne ponude novca: • jednaka je zbroju rasta outputa i inflacije (zbrajamo 1. i 3. red tablice) • Zaključak: u srednjem roku su nezaposlenost i output na prirodnoj razini, a rast nominalne ponude novca i inflacija niži  ta tranzicija je popraćena s razdobljem više nezaposlenosti (cijena antiinflacijskog programa je razdoblje više nezaposlenosti) Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

15. Očekivanja, kredibilitet i nominalni ugovori Očekivanja i kredibilitet - Lucasova kritika • Lucas & Sargent • neracionalno je da su očekivanja bazirana samo na prethodnom razdoblju, odnosno da ne uzimaju u obzir moguće promjene politike • unatoč visokoj inflaciji u prošlom razdoblju, moguće je da vlada najavi sniženje inflacije  očekivanja mogu u tom slučaju doprinijeti smanjenju inflacije bez potrebe za recesijom (ut i dalje jednaka un) • bilo bi moguće smanjiti inflaciju, rast nominalne ponude novca i očekivanu inflaciju bez recesije • smanjenje količine novca neutralno i u kratkom roku ili barem žrtveni omjer manji od onoga predstavljenog tradicionalnim pristupom • bitno: kredibilitet monetarne vlasti  povezana sa brzinom provođenja programa suzbijanja inflacije (bolja brza dezinflacija) Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca

16. Očekivanja, kredibilitet i nominalni ugovori Nominalne rigidnosti i ugovori – Taylorov model • Fischer i Taylor • važnost nominalnih rigidnosti  velik dio nadnica i cijena je određen u nominalnim vrijednostima na neko vrijeme, i ne prilagođava se s promjenom politike • Fischer: čak i uz visok kredibilitet, nagle promjene nominalne količine novca dovest će do više nezaposlenosti  inflacija uključena u postojeće ugovore o nadnicama • Taylor: svi ugovori o radu nisu potpisani u isto vrijeme  brzo smanjenje količine novca ne bi proporcionalno smanjilo inflaciju  smanjenje realne ponude novca i recesija • pokazao da je moguće smanjenje inflacije bez porasta nezaposlenosti (iskustvo SAD-a) • preporuka: kako bi se smanjio trošak dezinflacije u terminima nezaposlenosti potrebno je u početku polagano smanjiti rast količine novca kako bi se prilagodili ugovori o radu, te najaviti bržu dezinflaciju u budućnosti (bolja sporija dezinflacija) Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca