rast i razvoj n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Rast i razvoj PowerPoint Presentation
Download Presentation
Rast i razvoj

play fullscreen
1 / 64

Rast i razvoj

1456 Views Download Presentation
Download Presentation

Rast i razvoj

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Rast i razvoj

  2. Rast je kvantitativni proces- povećanja dimenzija tijela i kvalitativni proces- promjene strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihičkih svojstava djeteta, te njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim uvjetima okoline.

  3. Rast u užem smislu je povećanje dimenzija tijela, ukupne mase tijela (koje se mogu mjeriti: tjelesna visina, masa, opseg glave, opseg prsa, debljina potkožnog nabora), ili povećanje dimenzija i mase pojedinih dijelova tijela, organa ili tkiva, stanica.

  4. Razvoj je kvalitativna promjena, to je složenije zbivanje koje obuhvaća promjene u građi, diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva, organa i funkcije organizma od začetka do kraja razvojne dobi.

  5. Razvoj podrazumijeva • i tjelesni razvoj, • i psihički (kognitivni, emocionalni) razvoj, • i socijalnu prilagodbu djeteta.

  6. Razdoblja razvojne dobi Zigota Genetski potpuno određeno ljudsko biće Plod(-dijete) Prava!? Prenatalno razdoblje: od začeća do rođenja Prva 2 mjeseca= embrionalno razdoblje Od 3.mj. do rođenja= fetalno razdoblje

  7. Dojenačka dob: od rođenja do kraja 1.g. Prva 4 tjedna= novorođenačka dob

  8. Predškolska dob: u širem smislu od početka 2.g.do kraja 5.ili6. 1. Mlađa predškolska dob, razdoblje malog djeteta: 2.i 3. g. 2. Predškolska dob u užem smislu: od 4. do uključivo 5./6.g.

  9. Školska dob: obuhvaća vrijeme od početka do završetka školovanja (14/18 g.) u užem smislu od 7.g. do početka puberteta(10g. djevojčice, 12 dečki) Unutar toga: biološki proces ubrzanog tjelesnog i spolnog razvoja - PUBERTET Pubertet: od pojave prvih sekundarnih spolnih obilježja (10/12 g.) do spolne zrelosti • Spolna zrelost= pojava zrelih spolnih stanica i sposobnost oplodnje Završetak puberteta kod djevojčica: 14/16g., kod dječaka 15/17g.

  10. Adolescencija ili mladenaštvo: od nastupa spolne zrelosti, tj. od završetka puberteta (♀14/16, ♂ 15/17 g.), do završetka tjelesnog rasta i razvoja i postizanja psihosocijalne zrelosti (djevojke 16/18g., dečki 18/20g.) ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje vode odraslosti

  11. SAD: početak adolescencije= početak puberteta • WHO: početak adolescencije= 10 g.

  12. Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikuju i u tjelesnim mjerama i u konačnoj dosegnutoj visini i težini na kraju rasta • Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih, motoričkih, umnih i drugih funkcija i sposobnosti (npr.hod, govor, hodanje po stubama, čitanje i pisanje) • Rast i razvoj određeni su međudjelovanjem naslijeđenih i okolinskih faktora

  13. Faktori rasta • Genski • Okolinski

  14. Genski • Genski: djeluju na brzinu sazrijevanja i na konačno dosegnutu razinu rasta (npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi, početak puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i sestara) • Spol: razlike pri porodu (dječaci veći), nestaju krajem 1.g., pa opet u pubertetu • “Rasa”

  15. Okolinski • Intrauterini uvjeti života • Životni uvjeti poslije rođenja:ekološki faktori, zemljopisni • Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i predugo, može se ubrzano nadoknaditi izgubljeno; kronično pothranjivanje sprječava ostvarenje genskog potencijala • Društveno i imovinsko stanje obitelji: utječe na brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i težinu • Bolesti: akutne infekcije ne utječu, kronične bolesti usporuju ali nakon ozdravljenja slijedi nadoknađivanje Nadoknadni rast: dosizanje T i V pretpostavljenog potencijala, Nakon prestanka kratkotrajnog gladovanja ili bolesti

  16. Sezonske varijacije: brži rast u visinu u proljeće, veći porast mase u jesen • Sekularni porast: povećanje prosječne visine i težine djece i odraslih u određenoj populaciji tijekom nekoliko desetljeća (vjerojatno zbog boljih uvjeta života, prehrane, manjeg pobola): u Hr od kraja 19.do sredine 20.st.- porast visine za 5-10cm

  17. Praćenje rasta • Redovitim tjelesnim mjerenjima • Najvažnije antropometrijske mjere: tjelesna masa (težina), tjelesna duljina/ visina, opseg glave • Redovito se bilježe u zdravstvenoj dokumentaciji

  18. Rast u visinu i rast težine • Fizički rast ocjenjuje se najjednostavnije mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine • Za ocjenu napretka u 1.g. služi težina, a poslije 1.g. visina • Uspoređujemo V i T djeteta sa standardima – s odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece koje su prikazane kao tablice ili krivulje: očitamo da li se promatrano dijete svojim mjerama uklapa među svoje vršnjake

  19. Najčešće se primjenjuju centilne krivulje: T, V, OG u odnosu na dob Na apscisi je dob, na ordinati dosegnuta T ili V ili OG: to su centilne krivulje težina-dob, visina-dob, OG-dob Krivulje imaju osim prosječne visine i težine djece određene dobi, još i varijacijske širine Korisno je također za ocjenu fizičke konstitucije i uhranjenosti usporediti težinu s visinom:težinsko-visinske centilne krivulje

  20. Tjelesne mjere koje padaju između 5.i 95. centilne krivulje- normalne; iznad i ispod- posljedica nekog patološkog uzroka koji treba otkriti Pogodne su za dugoročno praćenje razvoja određenog djeteta, svako pomicanje T ili V izvan prvobitne centilne krivulje upozorava na moguće patološke uzroke

  21. Razlike u rastu između organa • Krivulju rasta visine, tj. krivulju općeg rasta slijedi veći dio kostura (osim lubanje) i muskulature. • Slično je i s nekim parenhimnim organima- jetra, bubrezi. • Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu od opće krivulje rasta: mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivo tonzila, adenoida i crijeva, potkožno masno tkivo.

  22. Rast glave • Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega glave • Glava raste usporedno s rastom moždane mase, najbrže u prve 3 godine • Centilne krivulje- dob:OG • Mali OG/ Preveliki OG- oštećenje mozga

  23. Procjena zrelosti • Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija • Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i organa ne idu uvijek paralelno • Brže sazrijevanje znači raniji pubertet • Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem • Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time procjenjujemo i početak puberteta)- procjenom zrelosti

  24. Procjena zrelosti • Praćenje psihomotoričkog razvoja • Praćenje spolnog razvoja • Dozrijevanje kostiju • Razvoj zuba • Koštana dob ili zrelost: Rentgenska slika zapešća lijeve ruke- broje se jezgre okoštavanja i uspoređuje sa standardima • Zubna dob: Broj trajnih zubi između 6.i13.g.

  25. Mliječni zubi (1. denticija): između 5. i 9. mj.života prvi zubi S 1 g.dijete ima 6-8 zubi S 2 g.ima svih 20 Broj zubi= broj mjeseci-6 Razvoj zubi

  26. Trajni zubi (2. denticija): • počinje u 6./7.g. pojavljuje se 1.molar iza 5.mliječnog (tzv. šestica), • pa donji sjekutići, • završava u 13.g.

  27. Predviđanje krajnje visine • Longitudinalnim mjerenjem individualnog djeteta • Poslije 6.g. iz podataka o visini, koštanoj zrelosti i srednjoj visini roditelja, uz pomoć tablica

  28. Tjelesna površina • Iz t i v, uz pomoć nomograma • Novorođenče 0,25m2 • Dvogodišnjak 0,50 • Petogodišnjak 0,75 • Devetogodišnjak 1,0 • Odrasla osoba 1,75

  29. Rast i razvoj u pojedinim razdobljima • Prenatalno • Dojenačka dob (novorođenačka) • Predškolska (mlađa prešk.) • Školska • Pubertet • Adolescencija

  30. Novorođenče • Tj.težina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1) • U prvim danima izgubi 10% • Na kraju 1.mj.ima 10-20% više od RT • Tj.duljina~50cm (46-54) • OG 33-36cm

  31. Tjelesne proporcije • Glava veća, ekstremiteti relativno kraći, sredina u visini pupka

  32. Ponašanje • 6 stanja budnosti: od dubokog spavanja do budnosti s plačem • Kad opušten- položaj totalne fleksije • Asimetrije, prevelika opuštenost ili ukočenost- znak bolesti

  33. Već 1.dana života ukoliko potpuno opušten, može kratko promatrati ljudsko lice i predmete, te okrenuti glavu kratko prema zvuku i pogled prema svijetlu. • Spreman za uspostavljanje emotivno obojenih socijalnih veza s okolinom. • Zbog toga je upravo u tim prvim satima i danima vrlo bitno da dijete bude stalno uz majku.

  34. Dojenče • U 1.tromjesečju dobiva 25g dnevno, 750g mjesečno. • U 2. 600g mjesečno. • U 3. 450g mjesečno. • U 4. 300g. • U dobi 5 mj.RT podvostručena, u dobi 12 mj.potrostručena.

  35. Poraste s 50cm na 75 cm na kraju 1.g. • OG s 34/35 pri rođenju, 42/44 cm s 6 mj., 45/47 s 12 mj. • VF se zatvori do 18mj.

  36. Razvoj motorike (pokreti i držanje glave, trupa, udova) Razvoj okulomotorike i vida Razvoj sluha i govora Razvoj društvenosti Psihomotorni razvoj

  37. Pregled za procjenu razvoja motorike: • Potrbušni položaj • Ležanje na leđima • Pokus posjedanja povlačenjem za podlaktice • Vertikalni položaj • Funkcija šake

  38. U potrbušnom položaju iz položaja totalne fleksije tijekom 1.mj. kreće proces kraniokaudalne ekstenzije • Počinje s odizanjem brade, pa lice i vrat – krajem 1. mj., krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove, u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o podlogu uz pružene laktove, a glava i vrat su već okomiti na podlogu, i okrene se na leđa

  39. I u položaju kad lebdi potrbuške u horizontali, prati se proces kraniokaudalne ekstenzije- počinje s odizanjem glave, završava ekstenzijom glave, vrata, trupa i donjih udova- Landauov refleks

  40. U položaju na leđima držanje je prva 3 mj. nesimetrično, kasnije simetrično, od 5.mj. odiže glavu od podloge

  41. U pokusu posjedanja iz leđnog položaja povlačenjem za podlaktice, prati se kontrola glavice • Kod novorođenčeta glavica zaostaje, pada • U dobi 3 mj zatiljak kratko prati • U dobi 6 mj dojenče aktivno prati posjedanje

  42. U sjedećem položaju najprije je u totalnoj kifozi, zatim se podupire rukom na koljeno, između 6 i 8 mj. sjedi čvrsto i dulje vrijeme U dobi 10-12 mj.sjedi bez potpore

  43. U uspravnom položaju napočetku pokazuje automatski hod, nakon 3 mj.ne odupire se aktivno- astazija i abazija, s 5mj.opet se odupire, s 9-10 stoji uz pridržavanje, s 11-12 balansira, s 12-15 hoda samostalno

  44. WHO

  45. Šaka • Na početku potpuno stisnuta, refleks hvatanja, s 3-4 mj.se otvara, palac se odmiče od dlana, digitopalmarni hvat- prihvaća predmet s 4 prsta i s dlanom, s 6-7 mj.aktivno poseže za predmetom, radiopalmarni hvat i premetanje predmeta iz ruke u ruku • Do kraja 1.g.pincetni hvat- vrškom kažiprsta i palcem

  46. 2. polovica dojenačkog razdoblja • S 6-8 mj.- Sjedi uz potporu vlastitom rukom • S 8-9 mj.- Puzi • S 10-12 mj.- Sjedi bez oslonca neograničeno • S 9-10 mj.- Stoji dosta sigurno držeći se • S 11-12 mj.- Balansira par sek bez držanja • S 12-15 mj.- Prohoda

  47. Gledanje i slušanje Kada posumnjati da slabije čuje ili vidi? • Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati očima s jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30ak cm udaljenosti, i okreće glavu prema zvuku • Kasnije prati i glavom • Koordinacija jabučica sve bolja • S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i akomodacija • U prvom tromjesečju reagira na zvuk mijenjanjem spontane motorike, plačom, treptanjem • Od 4.mj.okreće glavu prema zvuku

  48. Društveno ponašanje • Tijekom 2.mj uzvraća smiješkom, mijenja motoriku na majčin glas • S 4 glasno se smije, zna izraziti nezadovoljstvo mimikom, motorikom, glasom • S 6 raspoznaje, boji se stranih • S 9 igra se skrivača • S 12 baca predmete i traži da mu se vrate

  49. Govor • 2 faze: predjezična faza - (8mj) – jezična • U predjezičnoj producira vokale, kasnije i konsonante, u 3.mj.guče - spaja samoglasnike i suglasnike • S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanja sa značenjem (“ma-ma”) • Jezična faza ovisi o normalnom sluhu: reducira se znatan broj glasova, ostaju samo oni iz materinjeg jezika, povezuje ono što čuje s određenim pojmom, s 12 mj.veže određene slogove uz određeno značenje (“MAMA”)

  50. Mlađa predškolska dob • Svladao je temeljne motoričke vještine - od nesigurnog hoda do trčanja, sposobno je samostalno se napojiti iz čaše i nahraniti, svladalo je umijeće govora, upravlja mokrenjem i stolicom • Istražuje svijet, u to vrijeme rado pobjegne • Istražuje predmete, stavlja ih u usta Opasnost!!!