1 / 20

SVETSKA PRIVREDA I ME ĐUNARODNA TRGOVINA

SVETSKA PRIVREDA I ME ĐUNARODNA TRGOVINA. Klasifikacija zemalja prema stepenu razvijenosti. U vreme trajanja „hladnog rata“ Ujedinjene nacije sve zemlje klasifikuju u četiri grupe: zemlje „prvog sveta“, zemlje „drugog sveta“, zemlje „trećeg sveta“ zemlje „četvrtog sveta“

laurel
Download Presentation

SVETSKA PRIVREDA I ME ĐUNARODNA TRGOVINA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SVETSKA PRIVREDA I MEĐUNARODNA TRGOVINA

  2. Klasifikacija zemalja prema stepenu razvijenosti U vreme trajanja „hladnog rata“ Ujedinjene nacijesve zemlje klasifikuju u četiri grupe: • zemlje „prvog sveta“, • zemlje „drugog sveta“, • zemlje „trećeg sveta“ • zemlje „četvrtog sveta“ Svetska banka klasifikuje zemlje prema dohotku po stanovniku na: • zemlje sa niskim dohotkom • zemlje sa nižim srednjim dohotkom • zemlje sa višim srednjim dohotkom • zemlje sa visokim dohotkom

  3. Međunarodni monetarni fond zemlje razvrstava na: • Napredne ekonomije ( advanced economies) • Ekonomije u nastajanju i razvoju (emerging and developing economies) Zemlje u razvoju: srednji nivo BDP per capita, relativno visoke stope privrednog rasta, ubrzani razvoj industrije, smanjenje udela poljoprivrede u privrednoj strukturi U zemlje u razvoju, između ostalih, spadaju i: • Najnerazvijenije • Zemlje izvoznice nafte – OPEC (Venecuela, Ekvador, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati... )

  4. Osnovna karakteristika savremene svetske privrede jeste postojanje razlika u razvijenosti • 60% svetskog proizvoda stvara se u razvijenim zemljama • 35% svetskog proizvoda stvara se u zemljama u razvoju • 5% svetskog proizvoda stvara se u zemljama u tranziciji

  5. U 2013. godini, prosečan BDP per capita u zemljama u razvoju je iznosio oko 3.000 dolara, u zemljama u tranziciji oko 6.000 dolara, a u razvijenim zemljama preko 40.000 dolara. • Rast putem izvoza • Učešće u svetskoj trgovini u 2013. godini • Zemlje u razvoju oko 40% • Zemlje u tranziciji oko 5% • Razvijene zemlje oko 55%

  6. Blag porast učešća zemalja u razvoju na račun pada učešća razvijenih zemalja u ukupnoj svetskoj trgovini

  7. 75% izvoza razvijenih zemalja ide ka drugim razvijenim zemljama • Lošija robna struktura izvoza zemalja u razvoju • Oko 70% svetskog robnog izvoza ostvaruju razvijenezemlje

  8. U 2013. godini, učešće zemalja u razvoju u prilivu SDI iznosilo je nešto preko 50%, učešće razvijenih zemalja oko 40%, a tranzicionih 7%. • Velika osetljivost međunarodnih investicionih tokova na događanja u svetskoj privredi • Otvorenost razvijenih zemalja je manja od otvorenosti zemalja u razvoju

  9. Globalizacija svetske privrede • Rast međuzavisnosti nacionalnih ekonomija • Rušenje barijera u međunarodnim odnosima • Tri talasa globalizacije • Prvi talas: geografska otkrića • Drugi talas: industrijska revolucija • Treći talas: završetak hladnog rata i informatička revolucija • Globalno tržište i globalni proizvod • Politička, pravna, tehnička i ekonomska poluga globalizacije

  10. Teorijska podloga: klasična teorija međunarodne trgovine (liberalizam) • Nosioci globalizacije: multinacionalne kompanije • Razlika sadašnje faze globalizacije u odnosu na prošlost • Dominacija SAD • Prednosti (visok razvoj svetske privrede, intenzivan razvoj međunarodne ekonomske saradnje, puna sloboda komunikacija, kretanja ljudi...) • Mane (produbljivanje jaza u razvijenosti, upravljanje svetom od strane manjeg broja zemalja...)

  11. Razlika između zatvorene i otvorene privrede Zatvorena privreda (autarkija) Y = C + I+ G

  12. Otvorena privreda Y = C + I +G +X – M Y = E + X – M Y – E = X - M

  13. Kvantitativni pokazatelji položaja zemlje u svetskoj trgovini • Spoljnotrgovinski koeficijenti • Geografska struktura izvoza i uvoza • Robna struktura izvoza i uvoza • Indeks globalne konkurentnosti

  14. Spoljnotrgovinski koeficijenti • Koeficijent zavisnosti zemlje od izvoza (sklonost izvozu): X/Y • Koeficijent zavisnosti zemlje od uvoza (sklonost uvozu): M/Y • Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom: X/M • Spoljnotrgovinski koeficijent (koeficijent otvorenosti ekonomije): (X+M)/Y

  15. Po pravilu otvorenost ekonomije opada sa porastom veličine ekonomije • Po pravilu otvorenost ekonomije raste sa rastom razvijenosti ekonomije

  16. Geografska i robna struktura izvoza i uvoza • Koeficijent geografske strukture izvoza i uvoza: pokazuje važnost određenog tržišta za nacionalnu ekonomiju, kao i važnost nacionalne ekonomije za tog spoljnotrgovinskog partnera • Koeficijent geografske strukture izvoza % učešće izvoza zemlje A u zemlju B u ukupnom izvozu zemlje A % učešće uvoza zemlje B iz zemlje A u ukupnom uvozu zemlje B • Koeficijent geografske strukture uvoza % učešće uvoza zemlje A iz zemlje B u ukupnom uvozu zemlje A % učešće izvoza zemlje B u zemlju A u ukupnom izvozu zemlje B

  17. Koeficijent robne strukture izvoza i uvoza utvrđuje važnost izvoza (uvoza) neke robe za nacionalni i ukupan svetski izvoz (uvoz) % učešće izvoza robe X u ukupnom izvozu zemlje A % učešće izvoza robe X u ukupnom svetskom izvozu

  18. Indeks globalne konkurentnosti • Zasnovan je na teoriji konkurentskih prednosti • Razlika između komparativnih i konkurentskih prednosti: • komparativneprednosti se odnosenazemlju, a konkurentskenaproizvod, • komparativne prednosti se odnose na jednu ili nekoliko karakteristika zemlje dok konkurentske uključuju sve faktore koji jedan proizvod čine poželjnim na svetskom tržištu, • komparativne prednosti mogu da postoje, a da ne budu iskorišćene, dok su konkurentske prednosti pretočene u proizvod.

  19. Prvi put ovaj indeks je korišćen 2004. godine, na svetskom ekonomskom forumu u Davosu • Porter: Konkurentnost privrede (makro konkurentnost) izvedena je iz konkurentnosti preduzeća (mikro konkurentnost)

  20. Faktori konkurentnosti nacionalne ekonomije: • institucije, • infrastruktura • makroekonomija • zdravljei osnovnoobrazovanje • višeobrazovanje i obuka • tržišnaefikasnost • tehnološkaopremljenost • razvijenostposlovanja • inovacije.

More Related