E-commerce (ELEKTRONIČKA TRGOVINA)

1. E-commerce (ELEKTRONIČKA TRGOVINA) Jasmin Jaklin Antonija Budija Andrea Blašković Danijela Cvitanović

2. Elektronička trgovina - definicija • Elektronička trgovina predstavlja “tržnicu” na Internetu • Elektronička trgovina (također zvana EC, e-commerce, eCommerce ili ecommerce) se sastoji od distribuiranja, kupnje, prodaje, marketinga te servisiranja proizvoda ili uslugaputem elektroničnih sustava poput Interneta i drugih računalnih mreža. • Elektronička trgovina može obuhvaćati elektronički transfer fondova, management dobavljačkih veza, elektronički marketing, online marketing, online procesiranje transakcija, EDI – elektroničko razmjenjivanje podataka, automatske sustave inventarskog managemanta te automatske sustave za prikupljanje podataka.

3. Elektronička trgovina – povijesni razvoj • Povijesni razvoj • Značenje pojma “elektronička trgovina” se uvelike mijenjalo tijekom proteklih 30 fodina. Originalno značenje ovog pojma jest pojednostavljivanje komercijalnih transakcija na elektronički način, koristeći se tehnologijama poput EDI – elektronička razmjena podataka te EFT – elektronički transfer fondova.

4. Ciljevi učenja • Razumijevanje modela Porterovih pet konkurentnih snaga • Elektronsko poslovanje • Definicija elektronskog poslovanja i bitne odrednice elektronskog poslovanja • Razumijevanje efekta elektronskog poslovanja na efikasnost tržišta • Tehnologija učenja za podršku poslovanja poslužitelja • Distribucijski kanal • Razumjeti strukturu, profit i dinamiku distribucijskog kanala • Izmjena podataka: EDI • Poznavati namjenu, koncept, prednosti i mane EDI-a • Oblikovanje Web-a: XML • Poznavati namjenu, koncept, prednosti i mane XML-a

5. Porterov model pet konkurentnih snaga • Porter je razvio jedan treći model koji pomaže pri predstavljanju ideje o unutarnjim organizacijskim sustavom zvan Porterov model pet konkurentnih snaga • Prema tome modelu, pet konkurentnih snaga utvrđuju profitabilnost: • Pogađanje snage dobavljača • Pogađanje snage kupaca • Novi članovi na tržištu • Suparništvo među tvrtkama • Prijetnje zamjene proizvoda ili usluga jedne organizacije

6. Porterov model pet konkurentnih snaga(nastavak) • Ti faktori ne utvrđuju samo kako organizacija postiže konkurentsku prednost, nego i kako zadržati te prednosti • Npr., kad organizacija dodaje vrijednost proizvodu i doseže povećanje cijene, možda nije u mogućnosti održati tu cijenu • Informacijski sistem igra ključnu ulogu u postizanju zadrživih prednosti među organizacijama

7. Slika 8-1 Porterov model industrijske strukture

8. Elektronsko poslovanje • Elektronsko poslovanje je kupovina i prodaja proizvoda i usluga preko javnih i privatnih računalnih mreža (uključujući marketing i službu) • U.S. Census Bureau, koji objavljuje statistike aktivnosti elektronskog poslovanja, definira trgovačka društva kao takve koji se oslovljavaju proizvodima koje prodaju. Oni kupuju proizvode koje preprodaju • U.S. Census Bureau definira netrgovačka društva kao takve koji su prilagođeni kupovini i prodaji proizvoda bez posjedovanja ili oslovljavanja tih proizvoda

9. Slika 8-2 Kategorije elektronskog poslovanja

10. Trgovačka društva elektronskog poslovanja • Postoje dvije vrste trgovačkih društava: oni koji prodaju direkno potrošačima i oni koji prodaju drugim društvima • Svaki koristi nešto drukčiji informacijski sustav u načinu obavljanja biznisa • B2C elektronskim poslovanjem poduzeće prodaje između dobavljača i krajnjeg kupca (potrošača) • Tipični informacijski sustav za B2C davatelje je aplikacija bazirana na Web-u ili Web izlog pomoću kojih kupci dodaju i uređuju svoje narudžbe • Amazon.com, REI.com i LLBean.com su primjeri društava koji koriste B2C informacijski sustav

11. Trgovačka društva elektronskog poslovanja (nastavak) • B2B elektronsko poslovanje odnosi se na prodaju imeđu društava • Dobavljači sirovina koriste B2B sustave za prodaju proizvođačima, proizvođači koriste B2B sustave za prodaju distributerima i distributeri koriste B2B sustave pri prodaji trgovcima na malo • B2G odnosi se na prodaju između društva i državnih organizacija • Proizvođač koji koristi Web-stranicu kojom prodaje računalnu opremu U.S. Department of State-u privlačno je B2G elektronsko poslovanje • Dobavljači, distributeri i trgovci na malo mogu također prodavati državi

12. Slika 8-3 Primjeri korištenja B2B, B2G i B2C

13. Netrgovačka društva elektronskog poslovanja • Najčešća netrgovačka društva sa elektronskim poslovanjem su aukcije i clearing-kuće • Aukcije sa elektronskim poslovanjem spajaju kupce i prodavače koristeći verziju elektronskog poslovanja standardne aukcije • Ova aplikacija elektronskog poslovanja omogućava aukcijskoj kući da ponudi proizvode za prodaju i da podržava konkurentnu licitaciju • Najbolja i najpoznatija aukcijska kuća je eBay, ali postoje i mnoga druga društva za specifične industrije

14. Netrgovačka društva elektronskog poslovanja (nastavak) • Clearing-kuće nude proizvode i usluge po napomenutoj cijeni, dostavljajući ih ali ne oslovljavajući se tim proizvodima • Kao clearing-kuća, Amazon spaja kupca i prodavača, nakon toga naplati od kupca i transferira prodavaču minus provizija • Drugi primjeri clearing-kuća je elektronska razmjena koja spaja kupca i prodavača, proces je sličan onom na burzi.

15. Slika 8-4 Prodaja clearing-kuće Amazon

16. Elektronsko poslovanje poboljšava efikasnost tržišta • Elektronsko poslovanje vodi do disintermedijacije, što znači eliminiranje srednjih slojeva distribucijskog kanala • Možete kupiti LCD HDTV televizor u tipičnoj trgovini za elektroniku ili možete koristiti elektronsko poslovanje i kupiti ga od proizvođača • Ako koristite drugi način eliminirali ste najmanje jednog distributera, trgovca na malo ili čak više njih • Elektronsko poslovanje također poboljšava tok informacija o cijeni • Kao kupac, možete otići na brojne internet stranice koje nude usporedbu cijena proizvoda

17. Elektronsko poslovanje poboljšava efikasnost tržišta (nastavak) • Elektronsko poslovanje također poboljšava tok informacija o cijeni (nastavak) • Poboljšan tok informacija dovodi do toga da plaćate najnižu cijenu i da izbjegnete neefikasne prodavače • Cijelo tržište kao cjelina postaje efikasnije • Sa gledišta prodavača, elektronsko poslovanje stvara informacije o elastičnosti cijena koja nije bila prisutna prije • Elastičnost cijena mjeri da je količina potražnje porasla ili pala sa promjenom cijene

18. Elektronsko poslovanje poboljšava efikasnost tržišta (nastavak) • Koristeći aukciju, društvo ne samo da može naučiti koja je naviša moguća cijena za proizvod, nego može naučiti koja je druga, treća i ostale moguće gubeći ponude • Upravljanjem cijenama direktnim međudjelovanjem sa kupcima dovodi do bolje informacije nego upravljanjem cijenama u odnosu na konkurenciju • Mnogi B2B i drugi unutarnji organizacijsko informacijski sustavi imaju potrebu za skupovima izvan društava koji se bave dizajniranjem integrirajućeg procesa koji će se koristiti i za eventualna poništenja ugovora

19. Posljedice elektronskog poslovanja na tržište

20. Ekonomija elektronskog poslovanja • Društva moraju uzeti u obzir sljedeće ekonomske faktore: • Sukob u kanalu • Sukob cijena • Izdaci logistike • Izdaci podrške za kupce

21. Elektronsko poslovanje i World Wide Web • Većina B2C poslovanja spojena preko World Wide Web-a (WWW) koriste Web-izloge podržani od strane poslovnog poslužitelja • Poslovni poslužitelj (commerce server) je računalo koje izvršava programe na bazi Web-a koji pokazuju proizvode, podržavaju online narudžbe, snimaju i procesuiraju naplatu te sučelje sa inventarom odnosno mogućnost uređivanja narudžbi

22. Slika 8-6 Internet protokoli i korisnici

23. Web stranice i Hypertext Markup jezik • HTTP se koristi za razmjenu Web stranica na Internetu • Takva vrsta stranica su dokumenti kodirani na tkz.HTML jezik ili Hypertext Markup Language. • Ovaj jezik definira strukturu i izgled Web stranica. • HTML upit je znakovlje korišteno za definiranje elementa podataka za prikaz ili u drugu svrhu • Web stranice uključuju hyperlinkove koji su poveznica drugim Web stranicama • Hyperlink sadržava URL (lokacijski uniformirani izvor) za dolazak na Web stranicu kada korisnik koristi hyperlink.

24. Web stranice i Hypertext Markup jezik (nastavak) • Dva najpopularnija programa Web servera su Apache, općenito korišteni na Linxu i IIS, dio Windowsa XP Professional i drugih Windows proizvoda. • Program za pregledavanje je program koji obrađuje HTTP protokol, prima, prikazuje i obrađuje HTML dokumente i prenosi odgovore. • Uobičajeni programi za pregledavanje su Internet Explorer, Netscape, Navigator i Mozilla’s Fire Fox.

25. Browser klijenta Web Server trgovca Server plaćanja • Provjera trgovca • Primljene naredbe • Primljena plaćanja • Potvrđivanje naredbi • Provjera klijenta • Pregled plaćanja • Odobrenje ilizabranaplaćanja Kred.kartice VISA MasterCard Bank.računi Debit Cards Online Banking Online kupnja CyberCash 1 ClickCharge Plaćanje E-računa CheckFree BillerXpert Elek. gotovina Cybergold Qpass Elektronička trgovina: Elektroničko plaćanje i Osiguravajući sustavi

26. Three-Tier Architecture = Tri nivoa arhitekture • Mnogi komercijalni aplikacijski serveri tkz. su tri nivoa arhikteture: korisnik, server, baza podataka. • Nivoi se odnose na tri kompjuterske klase. • Prvi nivo se sastoji od kompjutera koji imaju program za pregledavanje koji zahtjeva i obrađuje Web stranice. • Drugi nivo server nivo sastoji se od kompjutera koji vodi Web servere i u obradi generaliziraju Web stranice u zahtjevu da odgovore iz programa za pregledavanje • Web serveri također obrađuju aplikacijske programe

27. Three-Tier Architecture = Tri nivoa arhitekture (nastavak) • Da bi osigurali prihvatljivu izvedbu komercijalne WEB stranice uglavnom su podržavane od nekoliko ili mnogo WEB servera. • Opreme koja pokreće mnoštvo WEB servera ponekad su nazvane WEB farm. • Načinom kojim se rad distribuira preko kompjutera u WEB farm nastoji se smanjiti zakašnjenje. • Koordinacija unutar WEB servera može se nazvati fantastičan ples. • Treći nivo je nivo baze podataka. • Kompjuter na ova tri nivoa prima i obrađuje SQLzahtjeve da obrađuje i sprema podatke.

28. Slika 8-8 Three-Tier arhiktektura DB DBMS SQL i Podaci Razina podataka Web pretraživaći Server za kupnju Ostale aplikacije Web server HTML Web serveri kompjutera

29. Slika 8-9a Primjerstranice Trgovačkog servera: Stranica ponude proizvoda

30. Slika 8-9b Shopping-Cart stranica

31. Menadžerski kupovni lanac • Kupovni lanac je mreža organizacija i ustanova koja preoblikuje osnovnu sirovinu u proizvod dostavljen kupcima. • Kupci naručuju od malih trgovina koji naručuju od distributera(veletrgovca), a oni naručuju od proizvođača koji naručuju od dobavljača. • Kupovni lanac također uključuje dostavljačke kompanije skladišta te inventar i neka sredstva oglašavanja i informiranja uključenih u organizaciju.

32. Menadžerski kupovni lanac (nastavak) • Zbog diziintermedijacije svaki od kupovnih lanaca nema sve ove organizacije. • Dell, npr. prodaje direktno kupcu • Obje organizacije distributer i kupac na malo su preskočene iz njihovog lanca zaliha. • U drugim kupovnim lancima, proizvođači prodaju direktno kupcima na malo i preskaču distributivni nivo. • Lanac znaći da je svaka organizacija povezana samo s jednom kompanijom na vrhu (u odnosu na opskrbljivača) i dnu (na odnosu na kupca) • Umjesto toga na svakom nivou organizacija može raditi sa mnogo organizacija i na vrhu i na dnu kupovnog lanca. • Prema tome kupovni lanac je mreža.

33. Proizvođač1 Dobavljač1 Trgovac1 Proizvođač2 Distributor1 Potrošač1 Dobavljač2 Trgovac2 Distributor2 Proizvođač3 Potrošač2 Dobavljač3 Trgovac3 Distributor3 Proizvođač4 Potrošač3 Dobavljač4 Trgovac4 Proizvođač5 Slika 8-10 Veze dobavljačkog lanca

34. Slika 8-11:Primjer kupovnog lanaca Dobavljač plastike Skije Skijaški proizvođač Skije Oruđe Distributer 1 Dobavljač aluminija Ti Poljski proizvođač REI Dobavlajač čelika Oruđe Kupnja: Skije Obuća Oruđe Distributer 2 Proizvođač obuće Obuća Dobavljač armature Obuća

35. Dobavljači izvedbe kupovnog lanca • Četiri glavna faktora ili dobavljača afektiraju izvedbu kupovnog lanca: • Ustanove uključuju lokaciju, veličinu i operacijsku metodologiju mjesta gdje su proizvodi asemblirani ili pohranjeni. • Inventar uključuje sve materijali u lancu zaliha, uključujući neobrađene materijale, rad u procesu i gotovim dobrima. • Prijevoz brine o pokretu materijala u lancu zaliha. • Informacija utječe u izvedbu kupovnog lanca pomoću afektivnih načina da organizacije u kupovnom lancu zahtjevaju, odgovaraju i informiraju jedna drugu.

36. Slika 8-12 Dobavljači izvedbe kupovnog lanca • Ustanove • Lokacija,veličina,operacijska metodologija • Inventar • Veličina, menadžment inventara • Prijevoz • U kuću/vani, rutinski • Informacija • Svrha, raspoloživost, značenje

37. Kupovni lanac profitabilnosti naspram organizacijskoj profitabilnosti • Kupovni lanac profitabilnosti je razlika između sume prihoda generaliziranog od kupovnog lanca i sume troškova koje sve organizacije u kupovnom lancu duguje i suma troškova koje sve organizacije u kupovnom lanu snose za naknadu tog prihoda. • Općenito,maksimalni profit za kupovni lanac neće se dogoditi ako svaka organizacija u kupovnom lancu maksimizira svoje vlastite profite u izolaciji. • Obično, profitabilnost kupovnog lanca povećava se ako jedna ili više organizacija djeluju manje nego njihova maksimalna profitabilnost.

38. “Bullwhip”efekt Tzv. bullwhip efekt je onaj u kojem se promjenjivost u veličini redova/staleži/običaja/narudžbi kao i u njegovom vremenu povećava na svakom daljnjem stupnju lanca nabave/ponude/opskrbe – od klijenta do dobavljača. To je prirodna dinamičnost koja se pojavljuje zbog mnogih faza u prirodi u lancu opskrbe. Nije povezan sa pogrešnim potrošačevim prohtjevima. Velike fluktuacije tzv. bullwhip efekta distributeri, proizvođači, dobavljači donose široke inventare nego što su potrebni da bi se zadovoljili osnovni zahtjevi klijenata. Tzv. bullwhip efekt umanjuje cjelokupnu profitabilnost lanca nabave.

39. “Bullwhip”efekt (nastavak) • Jedan od načina uklanjanja ovog efekta je da se svim sudionicima lanca nabave omogući pristup klijentu – tražiti info od trgovaca na malo. • Svaka organizacija može stoga planirati svoj inventar ili proizvodnju planiranu na istinitoj potražnji a ne na onoj baziranoj na promatranju druge organizacije na višem položaju u lancu nabave. • Informacijski sistem unutar organizacije je potreban da se dijele takvi podaci. • Poneki SRM paketi uključuju mogućnosti podržavanja dražbe/aukcije posredovanjem.

40. “Bullwhip”efekt (nastavak) • Općenito, kompanije koriste aukcije da se dokopaju/izbore/dobiju velike količine materijala, energije i druga sredstva. • U ovim akcijama posredovanja/nabave, organizacija ukazuje i poziva na svoju želju da nabavi/kupi proizvod ili uslugu – biti prodavači koji podnose ponudu. • Tipično, niža ponuda pobjeđuje na aukciji. • Organizacijske aukcije mogu privući veliki broj trgovaca i često rezultiraju značajnoj uštedi troškova.

41. Grafikon 8-13 “Bullwhip”efekt • Potražnja i trgovac na malo • Potražnja i distributer • Potražnja i proizvođač • Potražnja i dobavljač

42. Proizvođač 1 SRM Inventar CRM Trgovac 1 Proizvođač 2 Distributor 1 Trgovac 2 Proizvođač 3 Proizvođači mogu također imati MRP, MRP II ili ERP aplikacije Slika 8-14 B2B Jedan odjeljak lanca za snabdijevanje

43. Supplier Relationship Management (Management za odnose sa dobavljačima) • Supplier Relationship Management predstavlja poslovni proces upravljanja svim ugovorima između organizatora i njegovih dobavljača. • Pojam dobavljač se u SRM-u koristi općenito: pojam se odmose na svaku organizaciju koja nešto prodaje organizaciji sa SRM aplikacijom. • Proizvođač je dobavljač distributoru.

44. Supplier Relationship Management (Management za odnose sa dobavljačima) - nastavak • SRM aplikacije podržavaju tri osnovna procesa: izvor, kupnju i podmirivanje. • IZVOR: • Ogranizacije trebaju pronaći prodavače koji prodaju sredstva, materijale te usluge koje su im potrebne: • Ocjenjuju se prodavači (dobavljači) koje organizacija pronalazi • Organizacija pregovara po pitanju uvjeta i odnosa • Formalizira te uvjete i odnose u obliku pravila u ugovoru • Neke SRM aplikacije karakterizira traženje izvora proizvoda te procjena dobavljača i proizvoda.

45. Supplier Relationship Management (Management za odnose sa dobavljačima) - nastavak • KUPNJA: • SRM aplikacije zahtijevaju informacije, kotacije i prijedloge od “Would-be” dobavljača. • Kompanije mogu koristiti SRM za upravljanje odobrenim poslovnim tokovima s ciljem da se odobri kupnja i riješe problemi. • PODMIRIVANJE: • Računovodstveni odjel usklađuje račune dobara i usluga sa dokumentima i rasporedom plaćanja dobavljačima. • Platni odjel SRM-a povezan je sa podsustavom managementa za gotovinu unutar financijskog managementa. • Neki od SRM paketa uključuju sadržaje koji podržavaju održavanje javnih prodaja (dražbi). • Općenito, kompanije koriste dražbe kako bi priskrbili velike količine materijala, energije i drugih sredstava. • Organizacijske dražbe mogu privući veliki broj prodavača i često rezultiraju značajnom uštedom (smanjenjem troškova).

46. Slika 8-15 Sažetak SRM Procesa IZVOR KUPNJA PODMIRIVANJE • Pronaći prodavatelja • Ocijeniti mogućnosti • Pregovaranje po • pitanju uvjeta i odnosa • - Izrada ugovora • Zahtijevaju se • informacije, kotacije, • prijedlozi • Dopuštena kupnja • Kreiranje reda • Primanje dobara • Podmirivanje • računa • Plaćanje u skladu • sa terminima i • politikom

47. Povezivanje SRM sa CRM • CRM aplikacija dobavljača se sučeljava sa SRM aplikacijom kupca. • I dobavljač i klijent žele provesti proces naručivanja što jeftinije i efikasnije. • SRM ispituje inventar, određuje da su određene predmeti potrebni, te automatski kreira i šalje narudžbu putem veze dobavljaču (CRM).

48. SRM CRM SRM CRM Proizvođač 1 SRM Inventar CRM Trgovac 1 SRM CRM Proizvođač 2 Distributor 1 SRM CRM SRM CRM Trgovac 2 Proizvođač 3 Slika 8-16 ERP II ujednom odjeljku lanca za snabdijevanje

49. Informacijska tehnologija za RAZMJENU PODATAKA • Web commerce-server aplikacije su korisne za B2C, ali nisu dovoljne za potrebe B2B. • Organizacije trebaju razmjenjivati podatke i poruke na mnogo općenitije i fleksibilnije načine od onih putem trgovačkih servera. • Postoje nekoliko alternativa za razmjenjivanje podataka i poruka: • Najosnovniji načini su telefonski pozivi te razmjenjivanje dokumenata putem faksa ili poštanskim putem. • Druga alternativa predstavlja razmjenu podataka i poruka putem e – maila.

50. Informacijska tehnologija za RAZMJENU PODATAKA (nastavak) • Postoje alternative koje obuhvaćaju dodatnu tehnologiju: • Electronic Data Interchange (EDI) – elektronično razmjenjivanje podataka =standardni način razmjenjivanja podataka između računala – elektronički način razmjene podataka. • U prošlosti je EDI bio korišten putem point-to-point ili value-added mreža. • U posljednje vrijeme, EDI je razvijen tako da koristi i Internetu. • eXtensible Markup Language (XML) – odlikuje se odgovarajućim prijednostima u odnosu na EDI i smatra se da će ga i zamijeniti.