Horizontalni izravan učinak Osnivačkih ugovora i uredbi

1. Horizontalni izravan učinak Osnivačkih ugovora i uredbi Dr.sc. Snježana Vasiljević

2. Izvori prava EU

3. NAČELO NADREĐENOSTI PRAVA ZAJEDNICE • Van Gend an Loos, 1963. • Costa v. Enel, 1964. • Simmenthal, 1978.

4. PREDMET SIMMENTHAL • Predmet 106/77 Amministrazione delle Finanze dello Stato v. Simmenthal S.p.A., • (1978) ECR 643 (što znače oznake?). • U predmetu Simmenthal Europski je sud razjasnio da nadređenost europskog prava zahtijeva od nacionalnog suda da u sporu primijeni normu europskog prava ako ona ima kvalitete da bude izravno primijenjena (izravni učinak), čak i ako to podrazumijeva istodobnu neprimjenu suprotne nacionalne • norme.

5. PREDMET SIMMENTHAL • Europska norma s izravnim učinkom može potjecati iz bilo kojega izvora prava Zajednice (primjerice, neke provedbene direktive Komisije), • a suprotna norma nacionalnog prava koja zbog toga ostaje neprimijenjena može biti podzakonska norma, zakonska norma, pa čak, prema mišljenju Europskog • suda, i ustavna norma.

6. UVJETI ZA IZRAVAN UCINAK • odredba mora biti JASNA i NEDVOSMISLENA • mora biti BEZUVJETNA • njen učinak ne smije ovisiti o daljnjem djelovanju Zajednice ili nacionalnih vlasti

7. Predmet 36/74, Walrave and Koch v. Association Union CyclisteInternationale • PROCITAJTE ODLUKU ESP I ODGOVORITE!!!! • Glavno pitanje - može li se profesionalni biciklist pozvati na zabranu diskriminacije u zapošljavanju propisanu Ugovorom o EEZ pri osporavanju odredbe statuta privatne biciklističke udruge koja mu zabranjuje zapošljavanje na temelju državljanstvA???

8. Predmet 36/74, Walrave and Koch v. Association Union CyclisteInternationale • Pravno gledano riječ je o pitanju mogu li odredbe Osnivačkih ugovora imati horizontalne učinke, odnosno, • mogu li se fizičke i pravne osobe pred nacionalnim sudovima • pozivati na subjektivna prava koja proizlaze izravno iz Osnivačkih ugovora ne samo u odnosu na državu, već i u odnosu na druge pravne subjekte.

9. BICIKLISTI VS. BICIKLISTIČKA UDRUGA (horizontalna situacija)

10. TUMAČENJE • tumačenje čl. 59. UEZ I Uredbe Vijeća br. 1612/68 od 15. listopada 1968. (O.J. L257, str.2) o slobodi kretanja radnika u Zajednici. • Osnovno je pitanje treba li te članke i Uredbu interpretirati na način da su im odredbe Pravilnika Međunarodne udruge biciklista (Union Cycliste Internationale) koja se odnose na svjetska prvenstva u biciklizmu na srednje pruge, prema kojima "pacemaker" [onaj koji određuje ritam] mora imati isto državljanstvo kao i "stayer" [biciklist koji vozi neposredno iza motora koji određuje ritam] suprotne.

11. Imajući u vidu ciljeve Zajednice, bavljenje sportom je predmetom prava Zajednice samo u mjeri u kojoj predstavlja ekonomsku aktivnost u smislu Čl. 2 Ugovora. • Kada takva aktivnost ima narav zaposlenja uz naknadu ili naplatne usluge, tada ona spada u doseg članaka 48 do 51 ili 59 do 66, Ugovora, ovisno o situaciji. • Te odredbe koje daju učinak općem pravilu iz Čl. 7 Ugovora, zabranjuju svaku diskriminaciju utemeljenu na državljanstvu pri obavljanju aktivnosti na koje se odnose (EKONOMSKIH AKTIVNOSTI).

12. PACEMAKER / STAYER • ZABRANA DISKRIMINACIJE se ne odnosi na sastavljanje sportskih timova, posebice nacionalnih timova, čije je sastavljanje pitanje isključivo sportskog interesa, te kao takvo nema ništa zajedničkog s ekonomskom aktivnošću. • nacionalni sud mora odrediti narav aktivnosti o kojoj odlučuje, te odlučiti posebice čine li "pacemaker" i "stayer" tim u sportu o kojemu je riječ, ili ne.

13. Glavno pitanje u vezi sa svim Člancima koji se navode je, mogu li se pravila međunarodne sportske federacije smatrati suprotnima Ugovoru.

14. cl.48.ZABRANA DISKRIMINACIJE NA TEMELJU DRZAVLJANSTVA • utvrđeno je da se Čl. 48 koji se odnosi na zabranu svake diskriminacije temeljem državljanstva u pogledu zaposlenja uz naknadu, odnosi i na ugovore i pravila koji ne potječu od javne vlasti. • Zbog toga što je imperativne naravi, pravilo o zabrani diskriminacije primjenjuje se pri prosudbi svih pravnih odnosa

15. IZRAVAN UCINAK NORMI UGOVORA • Konačno, nacionalni sud postavio je pitanje imaju li prvi paragraf Čl. 59 i moguće prvi paragraf Čl. 7 Ugovora, izravne učinke u pravnim poretcima država članica.

16. NAČELO IZRAVNOG UČINKA • prvi paragraf Čl. 59. u mjeri u kojoj se odnosi na zabranu svake diskriminacije temeljem državljanstva, stvara subjektivna prava • koja nacionalni sudovi moraju štititi.

17. ODLUKA ECJ • 1. Uzimajući u obzir ciljeve Zajednice, bavljenje sportom je predmetom prava Zajednice samo u mjeri u kojoj to predstavlja ekonomsku aktivnost u smislu Čl. 2 Ugovora. • 2. Zabrana diskriminacije utemeljene na državljanstvu sadržana u Čl. 7, 48 i 59 Ugovora ne utječe na sastavljanje sportskih timova, posebice nacionalnih timova, čije je formiranje pitanje čisto sportskog interesa i kao takvo nema ništa zajedničkog s ekonomskom aktivnošću.

18. Predmet 43/75, Defrenne II • Glavni problem na koji je morao odgovoriti Europski sud je mogu li odredbe Ugovora o EEZ, konkretno Čl. 119 [danas nakon izmjena i dopuna – Čl. 141 UEZ] imati horizontalni izravni učinak. Predmet je značajan i zbog konkretizacije načela jednaka plaća za jednaki rad muškaraca i žena. • Za razliku od predmeta Walrave and Koch, ovdje je riječ o članku Ugovora koji je izravno upućen državama članicama i riječ je o socijalnoj politici Zajednice, a ne o jednom od ciljeva nabrojenih u Čl. 3 Ugovora o EEZ. • Predmet je važan i stoga što je ES ograničio retroaktivne učinke svoje odluke.

19. Predmet 43/75, Defrenne II

20. Pitanja • 1. Ima li norma Osnivackog ugovora horizontalni izravan ucinak? • 2. Jei ponasanje poslodavca bilo diskriminatorno I zasto je to vazno (iz 2 razloga?) • Zasto kazemo da cl. 119. UEZ ima dvostruki cilj?

21. Osnova • 1. Cour du travail iz Bruxellesa, je po članku 177. Ugovora o Europskoj zajednici postavio dva pitanja o učinku i implementaciji članka 119. Ugovora koji se odnosi na načelo jednake plaće za jednak rad muškaraca i žena. • 2. Ova pitanja su se pojavila u kontekstu postupka između stjuardese i njenog poslodavca, Sabena S.A., radi naknade koju tužiteljica traži u glavnom postupku po osnovi da je, u razdoblju od 15. veljače 1963. i 01. veljače 1996., kao ženski radnik trpila diskriminaciju u plaći s obzirom na muške kolege koji su obavljali jednaki rad u svojstvu stjuarda. • 3. Prema odluci u kojoj je sadržano prethodno pitanje, stranke se slažu da je rad stjuardese identičan radu stjuarda i u ovim okolnostima nije sporno postojanje diskriminacije u plaći na štetu stjuadese tijekom navedenog razdoblja.

22. Prvo pitanje (izravan učinak članka 119.) • 4. Prvo pitanje je uvodi li članak 119. Ugovora izravno u nacionalno pravo načelo da muškarci i žene moraju primati jednaku plaću za jednak rad i da li, stoga, neovisno od ikakve nacionalne norme ovlašćuje radnike da pokrenu postupak pred nacionalnim sudom kako bi osigurali poštivanje tog načela. • 5. Ako je odgovor na ovo pitanje pozitivan, postavlja se i pitanje od kojeg se datuma mora priznati takav učinak. • 7. Pitanje izravnog učinka čl. 119. se mora razmotriti u svijetlu prirode načela jednake plaće, cilja ove odredbe i njenog mjesta u shemi Ugovora.

23. Osnova • 8. Članak 119. ima dvostruki cilj. • 9. Prvo, u svijetlu različitog stupnja razvoja socijalnog zakonodavstva u različitim državama članicama, cilj članka 119. je eliminirati nejednak polozaj na trzistu poduzeća s poslovnim nastanom u državama koje su stvarno provele načelo jednake plaće u odnosu na poduzeća s poslovnim nastanom u državama koje još nisu eliminirale diskriminaciju ženskih radnika u pogledu plaće. • 10. Drugo, ova odredba predstavlja dio socijalnih ciljeva Zajednice, koja nije samo ekonomska unija, već je ujedno usmjerena, kroz zajedničku akciju, na osiguravanje socijalnog napretka i na traženje neprestanog poboljšanja uvijeta života i rada svojih naroda, kao što naglašava Preambula Ugovora.

24. Drugo pitanje (provedba Čl. 119 i ovlasti Zajednice i država članica • 41. Drugo pitanje traži odgovor je li Čl. 119 postao primjenjiv u državama članicama temeljem mjera koje su prihvatila tijela Europske ekonomske zajednice, ili se nacionalni zakonodavac mora smatrati jedinim nadležnim u toj stvari. • 42. U skladu s onime što je već rečeno, prikladno je spojiti ovo pitanje s problemom datuma od kojega se za Čl. 119 mora smatrati da ima izravne učinke. • 43. U svjetlu ovih problema najprije je potrebno ustanoviti kronološki red mjera koje je donijela Zajednica kako bi se osigurala provedba odredbe čija se interpretacija traži.

25. ODLUKA ESP • 1. Na načelo da muškarci i žene moraju primati jednaku plaću koje je propisano člankom 119 može se pozivati pred nacionalnim sudovima. • Ti sudovi imaju obavezu osigurati zaštitu prava koja ta odredba dodjeljuje pojedincima, posebice u slučaju onih oblika diskriminacije koji svoj izvor imaju u zakonskim odredbama ili kolektivnim ugovorima o radu, kao i kada muškarci i žene za jednaki rad u istom poduzeću ili za iste usluge, u privatnom ili javnom sektoru, primaju nejednaku plaću.

26. ODLUKA ESP • 4. Čak i u područjima u kojima Čl. 119 nema izravni učinak, tu odredbu ne može se interpretirati na način da nacionalni zakonodavac ima pridržanoisključivo pravo provoditi načelo jednake plaće, s obzirom da, u mjeri u kojoj je takva provedba potrebna, ona može biti ostvarena kombinacijom mjera Zajednice i nacionalnih mjera. • 5. na izravni učinak Čl. 119.ne može se pozivati u tužbama koje se odnose na razdoblja primanja plaće koja prethode datumu ove presude (zabrana retroaktivnog učinka).

27. Članak 249. Ugovora o EZ • Kako bi provodili svoje zadaće u skladu s odredbama ovog Ugovora, Europski parlament djelulujući zajedno s Vijećem, Vijeće i Komisija donosit će uredbe, direktive, odluke, ili će izdavati preporuke ili mišljenja. • Uredba ima opću primjenu. • Obvezjuća je u cijelosti i izravno primjenjiva u svim državama članicama.

28. Članak 249. Ugovora o EZ • Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji se ima ostvariti, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a li ostavlja nacionalnim vlastima izbor forme i metoda. • Odluka je obvezujuća u cijelosti za one kojima je upućena. • Preporuke i mišljenja nemaju obvezujuću snagu.

29. Predmet 34/73, Variola • ČINJENICE: •  Republika Italija donijela je zakon kojime je uvela "iskrcajnu pristojbu" u iznosu od 30Lira po metričkoj toni žitarica koje se iskrcavaju u talijanskim lukama. • U postupku koji je poduzeće Fratelli Variola pokrenulo protiv talijanske carinske uprave tražeći oglašavanje takve pristojbe nezakonitom, tršćanski sudac pokrenuo je pred ES postupak temeljem čl. 234 Ugovora o EZ.

30. OPRAVDANJE ITALIJE • smije li propise prepisati u nacionalno zakonodavstvo i • onda primjenu opravdati pravnim temeljom u nacionalnom zakonodavstvu/?????

31. SUD JE ODLUČIO:

32. STO ZNACI IZRAVNA PRIMJENA UREDBI

33. UCINCI UREDBI • 1) Ne smiju se prenositi u nacionalno pravo, već se imaju prevesti i primjenjivati • neposredno • 2) Ako uredba to traži, države članice moraju donijeti provedbene propise kako • bi omogućile primjenu uredbe (sličnost s nacionalnim uredbama za provedbu • zakona) • 3) Provedbeni propisi ne smiju mijenjati smisao Uredbe, rokove za njenu • primjenu, ili na bilo koji način onemogućavati ili ograničavati njene učinke • 4) Pri tome države članice moraju poštivati Čl. 10 UEZ • 5) Imaju izravni učinak, horizontalni i vertikalni

34. LEONESIO 93/71

35. Pitanja

36. SUD JE ODLUCIO

37. IZRAVNA PRIMJENA UREDBI ZNACI • za njihovu inkorporaciju u nacionalna prava • nije nužan • akt transformacije nacionalnim propisom, a u većini slučajeva čak je i zabranjen.

38. KOMISIJA VS. ITALIJE (39/72) • 1972. Komisija je tužila Italiju Europskom sudu u postupku iz članka 226 (tada 169) EZ, tražeći da Sud donese deklaratornu presudu kojom utvrđuje da je Italija povrijedila svoje obveze utemeljene na uredbama. • Italija je 1972. donijela zakonodavstvo nužno za isplatu premija za klanje krava.

39. MISLJENJE KOMISIJE

40. KOMISIJA IMA PRAVO NA TO • Članak 226. (bivši članak 169.) • Ako Komisija smatra da je neka država-članica propustila ispuniti neku obvezu na temelju ovog Ugovora, dužna je sastaviti obrazloženo mišljenje o toj stvari nakon što je omogućila dotičnoj državi da podnese svoje očitovanje. • Ako država ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija, ova potonja može taj predmet uputiti Sudu.

41. ZAKLJUCNO=PONOVIMO O UREDBAMA!!!!!!!!!!!! • Izravna primjena uredbi znači da za njihovu inkorporaciju u nacionalna prava nije nužan akt transformacije nacionalnim propisom, a u većini slučajeva čak je i zabranjen. • Sud je doktrinu da su nacionalne mjere neprimjerene prvo postavio 1973. u slučaju Komisija vs. Italije (39/72).

42. DA PONOVIMO! • 1. Načelo nadređenosti • 2. Primarno i sekundarno pravo • 3. Učinak odredbi osnivačkih ugovora • 4. Što su uredbe i kakav učinak imaju? Kako to znamo? • 5. Koja je osnovna razlika između uredbi i direktiva? • 6. Po čemu je sve značajan predmet Defrenne?

43. UČIMO NA PRIMJERU • Gospođica Jurić zaposlena je u modnoj ageniciji Fashion HR. Njezine kolegice i ona primaju nizu plaću od svojih muških kolega manekena a rade isti posao u istom opsegu. RH je clanica EU. • Tužile su vlasnicu agencije za diskriminaciju na temelju spola. • Općinski sud u Zagrebu iako je diskriminacija zabranjena hrvatskim ZoRS i ZoR nije znao kako postupiti. • Što je hrvatski sudac mogao učiniti? • Na koje odredbe europskog prava se u konkretnom slučaju može pozvati?