Download
1 / 8
80 likes | 246 Views
Povećanje efikasnosti upravljanja gotovinom. js. Uvod. Prosečna dužina gotovinskog ciklusa određena je prosečnom starošću zaliha, kupaca i dobavljača.
E N D
Uvod • Prosečna dužina gotovinskog ciklusa određena je prosečnom starošću zaliha, kupaca i dobavljača. • Da bi se skratila prosečna dužina ovog ciklusa, trebalo bi skratiti prosečnu starost zaliha i kupaca, odnosno produžiti prosečnu starost dobavljača. • To se može postići efikasnijim upravljanjem zalihama i kupcima, kao i odlaganjem plaćanja kratkoročnih obaveza. • Može se delovati pojedinačno ali i istovremeno na sve tri veličine.
U velikom broju preduzeća najviše mogućnosti za skraćenje gotovinskog ciklusa pruža povećanje efikasnosti upravljanja zalihama. • Treba težiti ka povećanju koeficijenta obrta zaliha, sirovina, materijala, nedovršene proizvodnje i gotovinskih proizvoda, odnosno povećanju koeficijenta obrta ukupnih zaliha. • Međutim, mora se voditi računa da se zalihe održavaju na nekom normalnom nivou, kako se ne bi ugrozila poslovna aktivnost preduzeća. • Povećanje koeficijenta obrta zaliha znači istovremeno smanjenje njihove prosečne starosti, što će dovesti do skraćenja prosečne dužine gotovinskog ciklusa.
Kada se skrati prosečna dužina gotovinskog ciklusa, povećava se koeficijent obrta gotovine i smanjuje prosečno potreban saldo gotovine. • Ako se pretpostavi da se u navedenom primeru koeficijent obrta zaliha povećao sa 6 na 7, dobiće se sledeće: • Prosečna starost zaliha = 360/7 = 51 dan • Prosečna dužina got.ciklusa = 51 + 45 – 40 = 56 dana • Prosečni saldo gotovine = 10.000.000 / 6,43 = 1.555.210 din.
Skraćenje prosečne starosti zaliha za 9 dana dovelo je do skraćenja gotovinskog ciklusa takođe za 9 dana i ubrzanja obrta gotovine od 5,54 puta u toku godine na 6,43 puta. • To je uslovilo da se prosečni saldo gotovine smanji za 259.844 din(1.805.054 – 1.555.210). • Sada bi se sa manjim saldom gotovine moglo izvršiti plaćanje od 10.000.000 dinu toku godine. • Ako bi se za oslobođeni iznos gotovine od 2.489.984 dinkupili državni zapisi koji donose kamatu po godišnjij stopi od 10%, onda bi se ostvario prihod od kamate 24.984 din. (249.844 x 10%) i uštede u troškovima držanja gotovine bile bi 24.984 din.
Efikasnije upravljanje potraživanjima od kupaca, odnosno povećanje njihovog koeficijenta obrta i smanjenje prosečne starosti, uticaće na isti način kao i efikasnije upravljanje zalihama, na prosečnu dužinu gotovinskog ciklusa, koeficijent obrta gotovine, prosečni saldo gotovine i troškove držanja gotovine. • Ovo se može postići preduzimanjem različitih mera kao što su pooštravanje kreditnih standarda i kreditnih uslova, efikasnija naplata potraživanja i sl. • Odlaganjem obaveza prema dobavljačima smanjiće se njihov koeficijent obrta i prosečna starost, odnosno prosečno vreme trajanja jednog obrta. • Prosečna dužina gotovinskog ciklusa će se skratiti, a koeficijent obrta gotovine će se povećati. Biće neophodno držati manji saldo gotovine, što će dovesti do ušteda u troškovima gotovine
Ako se u datom primeru pretpostavi da se koeficijent obrta dobavljača smanjio sa 9 na 7, dobiće se sledeće: • Prosečna starost dobavljača = 360 / 7 = 51 dan • Prosečna dužina got.ciklusa = 60 + 45 – 51 = 54 dana • Koeficijent obrta got. = 360 / 54 = 6,67 • Prosečni saldo gotovine = 10.000.000 / 6,43 = 1.499.250 din • Smanjenje prosečnog salda got. = 1.805.054 – 1.499.250 = 305.804 • Odlaganjem plaćanja obaveza prema dobavljačima za 11 dana skraćena je prosečna dužina gotovinskog ciklusa, takođe za 11 dana. Koeficijent obrta gotovine je povećan sa 5,54 na 6,67 puta godišnje, tako da je smanjen saldo gotovine za 305.804 din. • Ako bi ovu gotovinu investirali uz godišnju kamatnu stopu od 10%, dobile bi se uštede u troškovima gotovine od 30,58 din. (305.804 x 10%).
Odlaganje plaćanja ovih obaveza po isteku kreditnog perioda moglo bi se koristiti samo izuzetno, kako ne bi bili ugroženi dobri poslovni odnosi sa dobavljačima. Dobavljači će tolerisati izvesna retka zakašnjenja plaćanja solidnim kupcima. Ukoliko postoji slobodna gotovina, onda treba iskoristiti ponuđena kasa skonta u diskontnom periodu. Veoma male mogućnosti postoje za odlaganje drugih kratkoročnih obaveza kao što su npr. porez na promet, porez na zarade, doprinosi na zarade i dr.
