socijalni utjecaji i procesi u grupi n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI PowerPoint Presentation
Download Presentation
SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 86

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI - PowerPoint PPT Presentation


  • 493 Views
  • Uploaded on

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI. Interpersonalni i unutargrupni odnosi. Socijalni utjecaj. Socijalnim utjecajima nazivamo djelovanje drugih osoba na ponašanje pojedinca. Utjecaji koje ćemo proučiti:. Minimalna socijalna interakcija: Socijalna facilitacija i inhibicija

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI' - meiying


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
socijalni utjecaji i procesi u grupi

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI

Interpersonalni i unutargrupni odnosi

socijalni utjecaj
Socijalni utjecaj
  • Socijalnim utjecajima nazivamo djelovanje drugih osoba na ponašanje pojedinca
utjecaji koje emo prou iti
Utjecaji koje ćemo proučiti:

Minimalna socijalna interakcija:

  • Socijalna facilitacija i inhibicija

Grupna interakcija:

  • Konformizam, popuštanje i pokoravanje
  • Socijalno zabušavanje
  • Deindividuacija
  • Grupno odlučivanje – polarizacija i zaslijepljenost
  • Utjecaj manjine u grupi
  • Vodstvo
slide4
Pod prisustvom drugih podrazumijeva se jedna od dvije stvari:

(1) rad na zadatku sa suradnicima koji rade istu stvar

(2) rad na zadatku pred publikom koja ne radi ništa osim što vas promatra

slide6

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Početak istraživanja

  • Triplett (1898) opažao bicikliste i provjeravao svoj dojam da su brži kad se međusobno utrkuju nego kad sami pokušavaju postići što bolje vrijeme
triplett 189 8

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Triplett (1898)
  • Sudionici:
    • 40 djece u dobi od 8 do 17 godina
  • Postupak:
    • se sastojao u namotavanju uzice na vitlo, tj. ribički kotur najvećom brzinom
    • vrijeme je mjereno štopericom
  • Rezultati:
    • sva su djeca zadatak obavila brže kad su se natjecala s drugom djecom nego kad su radili sami
socijalna facilitacija

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Socijalna facilitacija
  • Prisustvo drugih poboljšava izvršavanje

jednostavnih zadataka:

    • Trčanje
    • Rješavanje jednostavnih aritmetičkih zadataka
    • Križanje pogrešno umetnutih slova
    • Okulomotorna koordinacija
socijalna inhibicija

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Socijalna inhibicija
  • U nekim zadacima prisustvo drugih smanjuje učinak i uspješnost:
    • Učenje besmislenih slogova
    • Učenje labirinta
    • Rješavanje složenih zadataka množenja
    • Pisanje i recitiranje poezije
slide10

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

  • Uzbuđenje (aktivacija) povećava vjerojatnost reakcije koja je dominantna, pa se poboljšava uradak na lakim, dobro naučenim i uvježbanim zadacima za koje je najvjerojatnija (dominantna) reakcija ispravna
  • Kod složenih zadataka gdje ispravan odgovor nije lako dostupan ili dominantan, povećano uzbuđenje pogoduje neispravnom reagiranju (Zajonc, 1965)
slide11

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

  • Eksperimentalne provjere: oko 300 istraživanja s preko 25 000 sudionika potvrdilo Zajoncove pretpostavke
  • Paradigma: proizveli kod sudionika dominantan odgovor i zatim pokazali da publika pojačava taj odgovor (besmislene riječi, biljar, labirint)
slide12
Objašnjenja povećanog uzbuđenja

zbog prisustva drugih

Jednostavna prisutnost drugih dovoljna je da dođe do porasta uzbuđenja

Strepnja zbog ocjenjivanja, jer nam je važno da nas drugi cijene, prihvaćaju i da uključuju

Sukob pažnje - prisustvo drugih ljudi dovodi do toga da se misli o njima, prati što čine ili se reagira na njih, što odvlači pažnju od zadatka kojeg izvršavamo

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

slide13
Objašnjenja povećanog uzbuđenja

zbog prisustva drugih

Automatsko i kontrolirano informacijsko procesiranje

prisustvo drugih motivira da se posveti više pažnje automatiziranom ponašanju  poboljšanje na rutinskim zadacima

kad zadatak zahtijeva kognitivno kontrolirano procesiranje, prisustvo drugih ometa jer se pažnja posvećena publici oduzima od zahtjevnog zadatka  slabiji učinak

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

zajoncovo istra ivanje na oharima 1969

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Zajoncovo istraživanje na žoharima (1969)
  • Žohari stavljeni u cijev s jakim svjetlom na jednom kraju cijevi…
    • da bi izbjegli svjetlu, žohari morali trčatiniz cijevu zamračenu kutiju na drugom kraju cijevi
    • NV: Prisutnost/odsutnost drugih žohara
    • ZV: brzina bijega
zajonc 1969 e ks perimental ni kontekst

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Zajonc (1969): Eksperimentalnikontekst
  • žohari u jednostavnom zadatku: krenuvši od početne točke, gibajući se trkaćom stazom doći do zamračene kutije
  • zadatak obavljali brže kada su ih drugi žohari promatrali nego kada su bili sami
slide16

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Zajonc (1969): Eksperimentalnikontekst

  • žohari u težem zadatku
  • trebalo im je više vremena da prođu ovaj labirint kad su ih drugi žohari promatrali, nego kada su bili sami
michaels et al 1982

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Michaels et al. (1982)
  • Potajno procjenjivao igrače biljara i utvrdio koji su iznadprosječni ili ispodprosječni po sposobnosti igranja…
    • zatim je grupa suradnika eksperimentatora došla do stola i stajala kraj igrača dok su igrali
    • preciznost udarca se kod iznadprosječnih igrača povećala, dok je kod ispodprosječnih pala
michaels et al 19821
Michaels et al. (1982)

80

71

% pogodaka

36

25

Sami

Uz promatrače

slide20

Utjecaji grupne interakcije

  • Socijalna međuzavisnost: članovi grupe oslanjanju se jedni na druge radi osjećaja povezanosti i pozitivnog socijalnog i emocionalnog potkrepljenja, te pozitivnog socijalnog identiteta
  • Radna međuzavisnost: članovi grupe se međusobno oslanjanju kako bi ostvarili cilj grupe
  • Ovisno o ciljevima, grupe trebaju različitu količinu socijalne ili radne međuzavisnosti
faze razvoja grupe

Utjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe
  • Male grupe prolaze kroz faze nastanka, sukoba članova, ostvarenja ciljeva i raspada
  • U tom procesu grupe stvaraju svoj identitet i nastoje postići ciljeve, pri čemu i sam protok vremena djeluje na grupne procese i učinak
  • Obično nalazimo 5 faza razvoja grupe, premda neke grupe mogu neke faze preskočiti ili se vratiti ranijim fazama ili se raspasti prije nego postignu ciljeve
slide22

Utjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe

  • Formiranje (forming):
    • članovi se nastoje upoznati i procijeniti hoće li se uklopiti
    • budući da se međusobno ne poznaju, velika je usmjerenost na voditelja grupe
    • u idealnim slučajevima ovo razdoblje orijentacije omogućuje svakom članu upoznavanje ciljeva grupe i statusne odnose
faze razvoja grupe1

Utjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe
  • Sukobljavanje (storming):
    • nastupa kad se članovi već poznaju, ali traže načine razrješenja svojih neslaganja o ostvarivanju zadatka i socijalne međuzavisnosti
    • odlučivanje o zajedničkim ciljevima i načinima njihova ostvarenja je izvor sukoba jer se članovi suprotstavljenih pogleda bore za pozicije
    • stvaraju se podgrupe i koalicije
    • sukobi se mogu odnositi i na interpersonalne odnose
faze razvoja grupe2

Utjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe
  • Normiranje (norming):
    • ako grupa preživi burno razdoblje sukoba, obično nastaje harmonija i jedinstvo kako se razvijaju kohezija, konsenzus i pozitivni grupni identitet
    • smanjivanjem sukoba javlja se osjećaj sigurnosti i povjerenja
    • članovi internaliziraju grupne norme
    • u ovoj je fazi većina članova zadovoljna grupom, slažu se sa svrhom grupe, moći i odgovornostima pojedinih članova
faze razvoja grupe3

Utjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe
  • Učinak (performing):
    • kad su norme uspostavljene, grupa povećava učinkovitost
    • u grupama u kojima su sukobi dali kvalitetne ideje, a normiranje standard visoke učinkovitosti, faza učinka je karakterizirana glatkim upravljanjem i visokom efikasnošću
    • članovi surađuju u rješavanju problema, donošenju odluka i tako povećavaju uradak
    • slobodno razmjenjuju informacije, konstruktivno rješavaju nesuglasice i koriste socijalni utjecaj kako bi postigli grupne ciljeve
faze razvoja grupe4

Utjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe
  • Završetak grupe (adjourning):
    • kad se ispune ciljevi postojanja grupe ili istekne planirano vrijeme njena trajanja
    • neke grupe završavaju jer članovi izgube zanimanje ili otiđu zbog nesuglasica ili osobnih problema
    • ocjena postignuća, povratne informacije, priprema završetka grupe
slide28

Utjecaji grupne interakcije

  • Konformizam – popuštanje stvarnom ili zamišljenom pritisku grupe
  • Popuštanje – javno ponašanje u skladu s direktnim zahtjevom, neovisno o tome slaže li se osoba privatno s tim zahtjevom ili ne
  • Pokoravanje autoritetu – određeno ponašanje kao odgovor na zapovijed
nezavisnost i antikonformizam
Nezavisnost i antikonformizam
  • Nezavisnost = ponašanje neovisno o grupnim normama
  • Antikonformizam = suprotstavljanje normama
sherifovo istra ivanje konformizma autokineti ki efekt 1937

Konformizam

Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)
  • Kad su sudionici međusobno raspravljali o svojim procjenama pomaka svjetla, procjene su konvergirale prema zajedničkom standardu ili normi
  • Iako podaci pokazuju da je utjecaj drugih prisutan, sudionici poriču da je na njih djelovala prisutnost drugih
sherifovo istra ivanje konformizma autokineti ki efekt 19371

Konformizam

Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)
  • Jacobs i Campbell (1961) – prijenos pogrešnih uvjerenja
  • Suočeni s nesigurnošću, gledamo druge (posebno one koji djeluju sigurno u sebe)
  • Jednom uspostavljene grupne norme pojedinac poštuje i kad je sam

INFORMACIJSKI SOCIJALNI UTJECAJ

Utjecaj drugih ljudi koji dovodi do konformiranja zato što druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponašanja

slide34

Konformizam

Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)

grupno

slide35

Konformizam

Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)

  • Kritika:

Sudionici nisu imali objektivne podatke o kretanju izvora svjetla, niti povratne informacije o točnosti svojih procjena, pa su koristili odgovore druge dvojice sudionika kao relevantne informacije

slide36

Konformizam

Aschovo istraživanje konformizma – duljina linija (1955)

  • Program istraživanja Asch je započeo jer je vjerovao da postoje granice do kojih će se ljudi konformirati
  • Eksperiment iz područja percepcije: eksperimentator svakome pokazuje dvije karte, jednu s jednom linijom, a drugu s tri linije označene s brojevima 1, 2 i 3
  • Zadatak: procijeniti i izreći koja od tri linije za usporedbu na drugoj karti je po duljini najbliža standardnoj liniji na prvoj karti
slide39

http://www.betterdaystv.net/play.php?vid=19441

http://www.youtube.com/watch?v=iRh5qy09nNw

slide41

Konformizam

Aschovo istraživanje konformizma – duljina linija (1955)

  • došlo je do iznenađujućeg stupnja konformizma: 76% sudionika se konformiralo na barem jednom zadatku
  • U prosjeku, ljudi su se konformirali otprilike na trećini od dvanaest zadataka
  • kada su samostalno procjenjivali, točno odgovorili u više nego 98% slučajeva

NORMATIVNI SOCIJALNI UTECAJ

Utjecaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas drugi prihvatili i kako bismo im se svidjeli

za to se ljudi konformiraju

Konformizam

Zašto se ljudi konformiraju?
  • Konformizam je rezultat prihvaćanja činjenica i znanja o situaciji koje drugi posjeduju (Deutsch i Gerard, 1955)
  • Konformizam proizlazi iz želje pojedinca da ispuni očekivanja drugih kako bi ga oni prihvatili (Deutsch i Gerard, 1955)
slide43

Informacijski socijalni utjecaj

Zašto se ljudi konformiraju?

  • Informacijskisocijalni utjecaj se javlja kad pojedinac promatra druge ljude ili grupu kako bi dobio točnu informaciju
  • Druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponašanja
  • Vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije točnije nego naše i da će nam pomoći u izboru odgovarajućeg ponašanja
slide44

Informacijski socijalni utjecaj

Zašto se ljudi konformiraju?

  • Bitno obilježje informacijskog socijalnog utjecaja je da može dovesti do privatnog prihvaćanja
  • Podliježemo mu kad je situacija nejasna, krizna ili su drugi ljudi stručnjaci
slide45

Normativni socijalni utjecaj

Zašto se ljudi konformiraju?

  • Normativnisocijalni utjecaj se javlja kad se pojedinac konformira kako bi dobio nagradu ili izbjegao kaznuod strane druge grupe ili pojedinca
  • može se javiti jer ne želimo riskirati društveno neodobravanje, čak i od potpunih stranaca koje nikada nećemo ponovo vidjeti
slide46

Normativni socijalni utjecaj

Zašto se ljudi konformiraju?

  • Rezultira javnim, ali ne nužno i privatnim prihvaćanjem vjerovanja i ponašanja grupe
  • Latane (1981): Teorija socijalnog utjecaja (važnost i blizina grupe, te broj ljudi)
slide47

Konformizam

Zašto se ljudi konformiraju?

  • Kategorizacija samog sebe – spontano doživljavamo sebe kao člana neke grupe
  • Konformizam se javlja jer nam omogućuje održavanje pojma o sebi kroz identifikaciju s grupom, tj. kroz ponašanje koje je konzistentno s normama grupe s kojom se identificiramo
slide48

Konformizam

Schachterova “JohnnyRocco studija” (1951)

  • Pokazao kako grupa reagira na pojedinca koji zanemaruje normativni utjecaj grupe
  • Grupa studenata trebala raspravljati o slučaju delinkventa JohnnyRoccoa
  • Većina zauzela umjereno stajalište o slučaju (Rocco treba dobiti pravni omjer ljubavi i discipline)
  • Schachter u grupu uključio suradnika koji je imao uputu da se ne slaže s preporukama grupe (dosljedno tvrdio da Rocco treba dobiti najstrožu kaznu)
slide49

Konformizam

Schachterova “JohnnyRocco studija” (1951)

  • U početku grupa usmjerava puno pažnje i komunikacije prema devijantu
  • Kad postane jasno da se devijant neće prikloniti mišljenju većine, naglo opada komunikacija prema njemu i nastoji ga se na razne načine isključiti iz grupe
slide50

Konformizam

Schachterova “JohnnyRocco studija” (1951)

  • persuazivna komunikacija je oblik normativnog utjecaja
  • socijalno odbacivanje – krajnji i najsnažniji oblik normativnog utjecaja
  • svakodnevni primjeri normativnog utjecaja
faktori koji utje u na konformizam

Konformizam

Faktori koji utječu na konformizam
  • Situacijski (najvažniji)
    • veličina grupe
    • grupna kohezija i relevantnost teme
    • socijalna podrška
    • status
    • javno i/ili prethodno izražavanje
faktori koji utje u na konformizam1

Konformizam

Faktori koji utječu na konformizam
  • Osobni (povezani s vrijednostima i pojmom o sebi)
    • svijest o sebi (privatna i javna)
    • samopoštovanje
    • samoprezentacija
    • potreba za autonomijom
    • želja za osobnom kontrolom (t. psih. reaktivnosti)
    • spol
  • Kulturalni: individualistička/kolektivistička kultura
slide53

Situacijski faktori koji dovode do konformiranja

Veličina grupe

  • konformizam je najviši kad se 3-5 članova slaže,a efekt se ne povećava preko 5 članova
slide55

Situacijski faktori koji dovode do konformiranja

Socijalna podrška/jedinstvenost

  • kad grupa nije jednoglasna, konformizam drastično opada
slide57

Situacijski faktori koji dovode do konformiranja

Grupna kohezija i relevantnost teme

  • kohezivne grupe izazivaju više konformizma nego nekohezivne
  • kad je tema jako relevantna za grupu, socijalni pritisak grupe na devijante je veći nego kad se radi o nerelevantnoj temi
slide58

Osobni faktori koji dovode do konformiranja

  • Svijest o sebi - privatna svijest o sebi smanjuje, a javna svijest o sebi povećava konformizam
  • Samopoštovanje
  • Samoprezentacija- kad je osoba sama s drugom osobom koja nastoji utjecati na prvu, a smatra da će konformizam biti shvaćen kao izraz inteligencije ili otvorenosti za nove ideje
slide59

Osobni faktori koji dovode do konformiranja

  • Potreba za autonomijom - želja da se zadrži vlastita jedinstvenost ili individualnost, pa se ljudi ne konformiraju kako bi se osjećali drugačijima od drugih
  • Potreba za osobnom kontrolom - ako ljudi osjećaju da im je ograničena sloboda ponašanja, odupiru se konformiranju kako bi povećali osjećaj kontrole nad situacijom
slide60

Kulturalni faktori koji dovode do konformiranja

  • Pripadnici kolektivističkih kultura skloniji su konformirati se vlastitoj grupi nego oni iz individualističkih,

ali su istovremeno manje podložni socijalnom utjecaju od strane vanjskih grupa

slide62

Popuštanje

Faktori koji potiču popuštanje

  • Dobro raspoloženje, posebno ako je zahtjev po svojoj prirodi prosocijalan
  • Norma reciprociteta – vraćanje usluge ili dobrog djela
  • Davanje razloga (gotovo) neovisno o tome kakav je
slide63

Popuštanje

Strategije postizanja popuštanja

  • Noga u vratima – počinje se malimzahtjevom kojeg slijedi veći, manje poželjan (teže prihvatljiv) zahtjev
  • Vrata u lice – počinje se velikim zahtjevom

kojeg će osoba gotovo sigurno odbiti, slijedi manji (lakše prihvatljiv) zahtjev

slide64

Popuštanje

Strategije postizanja popuštanja

  • To nije sve - postavi se veliki zahtjev i odmah zatim ponudi popust ili bonus koji će zahtjev učiniti prihvatljivijim
  • Niska lopta - pristajanje na zahtjev se postiže tako da se podcijeni stvarna težina ili cijena zahtjeva
slide66

Pokoravanje

Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)

slide68

http://www.youtube.com/watch?v=QhTo3QmB_Yw&feature=PlayList&p=17F520EB92B72B01&playnext=1&playnext_from=PL&index=22http://www.youtube.com/watch?v=QhTo3QmB_Yw&feature=PlayList&p=17F520EB92B72B01&playnext=1&playnext_from=PL&index=22

1:14

slide72

Pokoravanje

Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)

  • pokazalo da je pokoravanje destruktivnim naredbama više pravilo nego iznimka
  • 65% sudionika slijedilo uputu eksperimentatora tijekom cijelog eksperimenta, iako su mislili da nanose štetu partneru i usprkos značajnoj emocionalnoj nelagodi koju su sami osjećali
slide73

Pokoravanje

Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)

  • slični nalazi dobiveni u različitim zemljama, u različitim okruženjima i s različitim sudionicima
  • situacija, a ne neka aberantna osobina sudionika je direktni uzrok tih rezultata
slide75

Socijalno zabušavanje

  • Socijalno zabušavanje je pojava da pojedinci rade slabije kad su dio grupe nego kad su sami (Latane i sur, 1979)
  • U temelju socijalnog zabušavanja su kognitivni procesi

 ljudi vjeruju da drugi u grupi ne rade tako marljivo kao što bi mogli, te stoga ne žele raditi više nego je njihov pravedni udio

 sami rade manje kako bi osigurali pravednost situacije

slide77

Socijalno zabušavanje

Ringelmanov eksperiment (1880)

  • Individualni doprinosse smanjujes povećanjem grupe u svim eksperimentima
  • Zadatak povlačenja užeta
      • Jedinice povlačenjau zadatku:
          • 1 osoba - 100
          • 2 osobe - 186
          • 3 osobe - 255
          • 8 osoba - 392
slide78

Socijalno zabušavanje

Latane, Williams i Harkins (1979)

  • Sudionici u grupama po 6 ljudi…
    • sudionici imali povez na očima i slušalice na ušima
    • čuli pljeskanje ili vikanje na slušalice
    • NV: mislili da buku proizvode sami ili s 5 drugih ljudi
    • Rezultati: 1/3 manje buke kad su mislili da zajedno s drugima proizvode buku
za to se javlja socijalno zabu avanje

Socijalno zabušavanje

Zašto se javlja socijalno zabušavanje?
  • Difuzija odgovornosti - u grupi osjećamo da možemo podijeliti odgovornost i to dovodi do smanjenja truda
  • Efekt “besplatne vožnje” (free-riding) - ako mislimo da naš doprinos nije neophodan

…još uvijek možemo imati koristi od grupe a dati malo zauzvrat(malo ulaganje, veliki dobitak)

za to se javlja socijalno zabu avanje1

Socijalno zabušavanje

Zašto se javlja socijalno zabušavanje?
  • Efekt naivca (“sucker”):
      • Spremni smo obaviti svoj dio posla, ali ne više od togajer “nismo mi naivni”(osobito ako drugi koriste free-riding)
      • Budući da svi izvlače korist iz članstva u grupi, ne želimo biti glupi i raditi više od drugih (bezpriznanja) i zato dajemo minimum
slide82

Socijalno zabušavanje

Spolne i kulturalne razlike

  • Karau i Williams (1993): meta-analiza preko 150 istraživanja socijalnog zabušavanja
    • sklonost zabušavanju izraženija kod muškaraca
    • izraženija u zapadnjačkim nego u azijskim kulturama
slide83

Socijalno zabušavanje

Spolne i kulturalne razlike

  • važno je ne preuveličavati ovakve spolne i kulturalne razlike

 puno su važniji faktori:

      • je li moguće procijeniti pojedinačni doprinos
      • je li zadatak jednostavan ili složen
slide84

Socijalno zabušavanje

Socijalno zabušavanje se smanjuje:

  • kad se zadatak izvršava u maloj grupi
  • kad je zadatak izazovan i privlačan
  • kad su članovi jako uključeni
  • kad članovi vide da je njihov doprinos neophodan
  • kad se nagrađuje
slide85

Socijalno zabušavanje

Socijalno zabušavanje se smanjuje:

  • kad se nastoji postići neki važan standard
  • kod međugrupnog natjecanja
  • kad su članovi grupe prijatelji a ne stranci
  • kad je kohezija velika