1 / 29

Rani razvoj komunikacije i govora sa osvrtom na oštećenje sluha

Rani razvoj komunikacije i govora sa osvrtom na oštećenje sluha. Prof.dr V esna Radoman FASPER. Čulo sluha se razvija pre drugih. Čulo sluha koje ima vitalnu ulogu u komunikaciji razvija se veoma rano Čulo sluha se razvija još intrauterino Čulo sluha razvija se pre čula vida.

faith
Download Presentation

Rani razvoj komunikacije i govora sa osvrtom na oštećenje sluha

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Rani razvoj komunikacije i govora sa osvrtom na oštećenje sluha Prof.dr Vesna Radoman FASPER

  2. Čulo sluha se razvija pre drugih • Čulo sluha koje ima vitalnu ulogu u komunikaciji razvija se veoma rano • Čulo sluha se razvija još intrauterino • Čulo sluha razvija se pre čula vida

  3. Prenatalna komunikacijabebe i njene majke • Tokom poslednja tri meseca intrauterinog zivota fetus čuje i reaguje na majčin glasi na otkucaje majčinog srca . • Majčine emocije (strah) deluju na uznemirenost fetusa. • Ova prenatalna komunikacija ima veliki uticaj na postnatalno učenje (govora),percepciju,emocinalni razvoj,emocionalno vezivanje itd.

  4. Istraživanja De Casper i saradnika • De Casper &Fifer (1980.) novorođenčad već tri dana nakon rođenja preferiraju majčin glas u odnosu na glasove drugih • De Casper&Spens (1986.) Trudnica je poslednjih 6 nedelja trudnoće sistematski svakog dana glasno čitala isti odeljak romana. Tri dana nakon rođenja novorođenče preferira poznati odeljak • De Casper&Sigafoos(1983)Novorođenče staro 3 dana može da nauči operantnim uslovljavanjem različite šeme sisanja ako se kao potkrepljenje koristi zvuk otkucaja majčinog srca

  5. Kod fetusa sa oštećenim sluhom • Fetus koji ne reaguje na zvučne stimulacije koje potiču od majke kao što je zvuk otkucaja majčinog srca ili zvuk njenog glasa, uskraćeno je za ovo važno iskustvo koje utiče na emocionalno vezivanje , učenje i KOMUNIKACIJU

  6. Rane postnatalne komunikacije • Nakon rodjenja javlja se prvi plačnovorođenčeta kao prva komunikaciona draž za majku na koju ona daje komunikacioni odgovor(komunikacina reakcija). • Prvih nedelja beba započinje sa vokalizacijom na koju majka takođe odgovara • U petoj nedelji beba emituje refleksni osmeh,a u 2-3 mesecu javlja se socijalni osmeh,oba podspešuju afektivnu komunikaciju

  7. Istraživanja o plaču beba • Plač beba u bolnici smanjivao se na polovinu uz magnetofonske zvuke otkucaja srca. Oni imaju umirujući efekat. • Bolbi je ustanovio da od rođenja do 12 nedelje beba prestaje da plače kada čuje ljudski glas, prestanak glasa izaziva plač. Takođe je ustanovio da nešto kasnije ljudski glas izaziva refleks sisanja i babling

  8. Gluva beba • Uskraćena je za ovo pozitivno iskustvo umirujućeg delovanja zvuka koji potiče od njegove majke • Takođe je uskraćeno za važnu ulogu majčinog glasa i govora koji ima ulogu prilikom učenja i sticanja novih iskustava • Glasovni deo majčinog govora se ne prima a ima važnu funkciju emocionalnog veziv.

  9. Majka se spontano uključuje verbalno i neverbalno u komunikaciju sa bebom • Reagujući na bebine signale kao što su kijanje , kašljanje,plač, stenjanje, refleksni osmeh, motoričke radnje,vokalizacija, gukanje... Majka na njih reaguje imitirajući te zvuke ili radnje, glasno ih tumačeći,postavljajući pitanja i često sama odgovarajući na njih. Ona takođe odgovara osmehom, mrštenjem, pretnjom kažiprstom,upućivanjem značajnih pogleda i mimikom

  10. Majka spontano koristi sve čulne modalitete da bi stimulisala komunikaciju • Dodirivanjem, maženjem,privijanjem bebe u naručje, pevušenjem,ljuljanjem, pričanjem, pokretanjem bebinih udova majčinom rukom itd. • Beba na ove poruke reaguje telom i glasom: vokalizacijom, gukanjem, bablingom, samostalnim pokretima rukama ,nogama i kasnije glavom, zatim socijalnim osmehom, smehom,plačem, upućivanjem značajnih pogleda itd.

  11. Longitudinalno straživanje Špica i Volfa (1946g.) • Pokazalo je da na uzorku od 145 beba uzrasta od 2-6 meseci,koje su opservirane četiri do pet sati nedeljno da njih 142 reaguju osmehom na pojavu ljudskog lika i da na ovom uzrastu ništa drugo ne može izazvati ovakvu reakciju , čak ni hrana.

  12. Majčinski govor • Majčinski govor je posebna vrsta govora koji majka upotrebljava u komunikaciji sa bebom. On ima svoje specifične prozodijske, sintaksičke i druge karakteristike kao i afektivnu obojenost. Prozodijske karakteristike su: korišćenje viših tonova,specijalna intonacija i ritamska šema a sintaksičke;upotreba množine i trećeg lica.Prisutno je i često ponavljanje reči i rečenica,tepanje itd. • Funkcija majčinskog govora je fatička i emotivna

  13. Majčinske igre • Glasovne igre, pevanje,tapšanje, ritmičko razmrdavanje bebinih delova tela i ljubljenje po telu,imitativne igre uz korišćenje igračaka ili bez njih koje majke spontano same kreiraju • Popularne igre vezane za određenu kulturu koje majka reprodukuje. Primeri iz naše kulture su: “Taši taši tanana”, ”Motala motala svilicu” “Igra skrivanja-otkrivanja”itd.

  14. Majčin glas • Postaje najefikasnije sredstvo za izazivanje vokalizacije kod bebe u 5-oj nedelji života. Majčin glas je mnogo efikasniji od glasa istraživača

  15. Kod gluve bebe • Sve ove auditivne stimulacije u komunikaciji sa majkom izostaju. Generalna stimulacija je osiromašena za prijem onih utisaka koji se prenose slušnim kanalom • Kod nagluve bebe postoji delimično primanje ovih auditivnih stimulacija ali je utišano i često iskrivljeno

  16. Beba kao pošiljalac namernih poruka • Posle šestog meseca namerni pokreti koje proizvodi beba imaju za cilj da privuku pažnju majke ili okoline generalno • Namerno glasanje, babling , upućivanje značajnih pogleda (“dodaj mi flašicu”) • Između 8 i 10 meseca započinju komunikaciju rukama, pokazivanjem i sl.

  17. Beba sa oštećenim sluhom kao pošiljalac namernih poruka • Ova faza i ovi aspekti komunikacije slično se odvijaju kod beba sa oštećenim sluhom mada gluva beba prima samo neauditivni aspekt poruke

  18. Psihološka funkcija rane komunikacije • Ima ogroman značaj za uspostavljanje pozitivne afektivne veze između majke i bebe,utičući na dalji pozitivan emocionalni razvoj deteta • Ima takođe veliki uticaj na kognitivni, socijalni i jezički razvoj deteta

  19. Međusobno emocionalno vezivanje • Bolbi: privrženost (attachment) • Teoretičari socijalnog učenja: psihološka zavisnost • Bitna odlika ovog odnosa jeste interakcija (komunikacija)u dijadi, koja dovodi do obostranog emocionalnog vezivanja.

  20. Harijet Rejngold • Odrasli socijalizuju dete ali i dete socijalizuje odrasle • “Dete svojom bespomoćnošću,plačem , osmehom uči roditelje čime želi da se pokrije, kakvo mleko voli da pije, u kakvoj vodi voli da se kupa. Jednom rečju od odraslih ljudi, od bračnog para dete prekonoć stvara roditelje” (Smiljanić 1979)

  21. Lingvistička faza • Pojava prve reči predstavlja prekretnicu u razvoju komunikacije koja postaje verbalna • Uz verbalnu komunikaciju i dalje paralelno teče neverbalna ali se postepeno smanjuje • Prva reč se javlja većinom između 9-14m. • Prva reč mora imati značenje ali je ono prošireno i višeznačno (semantički aspekt) • Obično je vezana za neku emocionalnu ili fiziološku potrebu i predstavlja komunikacionu draž (simbol)

  22. Dalji lingvistički razvoj • Oko 18 meseca obično započinje rapidno bogaćenje rečnika koje prerasta u “eksploziju rečnika” • Oko 24 meseca obično nastaje iskaz od dve reči • Dete krajem druge godine obično raspolaže leksičkim fondom od oko 300 reči • Oko 30-og meseca produkuje složene rečenice • Oko 7 godine sposobno je da otpočne učenje pisanja i čitanja

  23. Psihološke razvojne teorije o nastanku govora • Nativističke: većina razvojnih psihologa bazira nastanak govora na urođenoj biološkoj sposobnosti i kritičkom periodu • Empirističke: bihejvioristi proučavaju razne oblike sticanja i učenja govora, imitacijom, modelovanjem,potkrepljenjem ili klasičnim uslovljavanjem. • Obe teorije u ekstremnom vidu su na principu ili-ili ali umerene implicitno ne isključuju drugi faktor.

  24. Glasovni i govorni razvoj dece O.S. • U velikoj meri je određen rezidualnim sluhom • Kod sasvim gluve dece kao i kod nagluve, prelingvalni razvoj teče sličnim tokom kao i kod čujuće:vokalizacija,gukanje (3m.), babling (brbljanje 6-9m.) • Sledeća faza je tačka na kojoj jezički razvoj gluvih kreće drugačijim tokom: babling se gubi i prestaje ali ne dolazi do razvoja prve reči.

  25. Studija Gregorija i Mogforda(1981) • Pokazala je da je prosečan uzrast na kome mala gluva deca produkuju prvu reč 16-i mesec. • Rezultati su pokazali da što je veći stepen oštećenja sluha to je i kasnija pojava prve reči • Dva gluva deteta (iz uzorka)sa najvećim oštećenjem sluha izgovarala su manje od 10 reči na uzrastu od 4 godine

  26. Lingvalna faza kod dece O.S. • U razvoju govora gluvog i nagluvog deteta odlučujuću ulogu ima habilitacioni ili rehabilitacioni tretman. Teškoće u govornom razvoju su velike i mnogobrojne od mutizma, usporenog razvoja govora, artikulacionih problema do problema razumevanja govora,agramatizma i teškoća u savladavanju čitanja i pisanja. Gluvo dete obično zaostaje 4-5 godina u razvoju govora i jezika za čujućim vršnjacima

  27. Razvoj gestovne komunikacije • Šlezinger i Medou 1972. pratile su longitudinalno razvoj gestovne komunikacije koja predstavlja prirodni jezik gluvih, kod gluve devojčice Ane od 8-22m. Anini roditelji bili su gluvi i koristili su ASL. Ana je prvi prepoznatljiv gestovni znak proizvela u 10m. A kombinaciju dva znaka u 14m. U 19mesecu posedovala je 142 gestovna znaka i 14 daktiloloških znakova

  28. Znakovni jezik gluvih i totalna komunikacija • Znakovni jezik gluvih razvija se kao standardizovana forma komunikacije usvojena dogovorom unutar subkulture gluvih. Postoje nacionalni znakovni jezici kao što su ASL (AMESLAN) BSL,ISL .Srbija nema standardi -zovan i jedinstven znakovni srpski jezik. • Totalna komunikacija je kombinovanje svih raspoloživih sredstava i kanala komunikacije oralno, znakovno, čitanjem sa usana, pisanjem

  29. Poremećaj komunikacije gluvih • Gluva osoba a posebno gluvo dete koje se još razvija ima ozbiljne i brojne teškoće i barijere u komunikaciji bilo da je pošiljalac bilo da je primalac poruke. Zato totalna komunikacija daje multiple, paralelne potencijale za zaobilaženje auditivnih prepreka. • Merenje komunikativne sposobnosti gluvih. (Skala komunikativnih sposobnosti gluvih- SKS Radoman i Nikolić) • “Deaf power” promovisanje gluvonemosti u formi posebne kulture gluvih.

More Related